Pregled bibliografske jedinice broj: 915589
Odnos pozitivne orijentacije i žaljenja
Odnos pozitivne orijentacije i žaljenja, 2014., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Mostar
CROSBI ID: 915589 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos pozitivne orijentacije i žaljenja
(Relationship among positive orientation and regret)
Autori
Marković, Antonela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Mostar
Datum
19.09
Godina
2014
Stranica
55
Mentor
Penezić, Zvjezdan
Neposredni voditelj
Positive orientation, emotional intelligence, Vocabulary of Emotion Test (VET), regret
Ključne riječi
pozitivna orijentacija, emocionalna inteligencija, test rječnika emocija, žaljenja
(Positive orientation, emotional intelligence, Vocabulary of Emotion Test (VET), regret)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost konstrukata pozitivne orijentacije i žaljenja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 268 ispitanika, od toga 188 ispitanika mlađe dobi (studenti) i 80 srednje životne dobi. Ispitivanjem dobnih razlika utvrđeno je kako ispitanici mlađe dobi postižu više rezultate na Skali upornosti u ostvarivanju ciljeva u usporedbi s odraslima, dok odrasli postižu značajno bolje rezultate na Testu rječnika emocija (TRE) te subskali Upitnika emocionalne kompetentnosti (UEK) izražavanje i imenovanje emocija u usporedbi s mlađima. Dobne skupine se ne razlikuju na Skalama samopoštovanja, zadovoljstva životom, optimizma-pesimizma, fleksibilnosti u ostvarivanju ciljeva, subskalama Upitnika emocionalne kompetentnosti uočavanje i razumijevanje te regulacija i upravljanje emocija. U okviru ovog istraživanja, utvrđeno je kako, izuzev TRE i subskale UEK uočavanja i razumijevanja emocija, postoji negativna povezanost konstrukata pozitivne orijentacije i žaljenja. Utvrđeno je da manje žale osobe koje imaju veće samopoštovanje, zadovoljstvo životom, koje su optimistične, uporne i fleksibilne u ostvarivanju ciljeva, koje postižu više rezultate na subskalama UEK regulacija i upravljanje i izražavanje i imenovanje emocija. Rezultati su pokazali kako je najbolji prediktor žaljenja u srednjoj dobi samopoštovanje, dok je u mlađoj dobi upornost u ostvarivanju ciljeva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
