Naslov
Učestalost i odrednice provođenja dijeta kod adolescenata
(Frequency and determinants of diet among adolescents)

Autori
Colić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
16.12

Godina
2013

Stranica
102

Mentor
Penezić, Zvjezdan

Ključne riječi
dijeta, poremećaji hranjenja, biološki faktori, psihološki faktori, socijalni utjecaj
(diet, eating disorders, biological factors, psychological factors, social influence)

Sažetak
Dijeta je danas gotovo općeprihvaćen način ponašanja posebice kod adolescenata, a opisuje se kao svaki restrikcijski oblik uzimanja hrane, te iako može započeti na oko nedužno i nije prepoznata kao opasnost može imati negativne efekte kako na tjelesno tako i na psihološko zdravlje pojedinca, a nerijetko je i uvod u poremećaje hranjenja od kojih su najpoznatiji bulimija i anoreksija nervosa. Na razvoj poremećaja hranjenja bitnu ulogu imaju biološki, psihološki i socijalni faktori. Od bioloških faktora najčešće se navode dob, spol i tjelesna težina, dok kod psiholoških faktora značajnu ulogu imaju samopoštovanje, perfekcionizam, te zadovoljstvo slikom tijela. Kada je riječ o socijalnim faktorima najčešće se navode utjecaj medija, vršnjaka i roditelja na sliku tijela. Istraživanje pod nazivom Učestalost i odrednice provođenja dijeta kod adolescenata provedeno je na uzorku od 550 ispitanika od toga 140 studenata Sveučilišta u Zadru i 410 učenika srednjih škola u Zadru. Ukupan uzorak činilo je 359 djevojaka i 191 mladić, a prosječna dob ispitanika bila je 17, 5 godina. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati učestalost potencijalno rizičnih ponašanja i stavova značajnih za razvoj poremećaja hranjenja, poput držanja dijete, kao i utvrditi utjecaj bioloških, psiholoških i socijalnih faktora na ta rizična ponašanja. Pri tome su primijenjeni sljedeći mjerni instrumenti: Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma, Skala samosviđanja i samokompetentnosti, Skala adolescentskog držanja dijete, Upitnik slike tijela i strategija za promjenu tjelesnog izgleda i Skala trostrukog utjecaja. Rezultati su pokazali kako je čak 72% studenata i 61% učenika provodilo dijetu za vrijeme istraživanja, bilo da je riječ o minimalnoj, umjerenoj ili ekstremnoj dijeti. Testirane su razlike u psihološkim i socijalnim faktorima ovisno o spolu i stupnju dijete, te u strategijama držanja dijete posebno za učenike i posebno za studente, te su se pokazali različiti rezultati za svaku od ovih skupina. Također se pokazalo kako većina djevojaka, i studentica i učenica želi imati manju tjelesnu težinu od stvarne, a učenici žele imati veću tjelesnu težinu od stvarne, dok se kod studenata nije pokazala značajna razlika u stvarnoj i percepciji idealne težine. Kada je riječ o prediktorima držanja dijete, kod studenata su se značajnim prediktorima pokazali spol, tjelesna težina, negativna samokompetencija i utjecaj medija, te su spomenuti prediktori objasnili 48% varijance provođenja dijeta. Kod učenika su se značajnim prediktorima pokazali dob, spol, tjelesna težina, zadovoljstvo slikom tijela, te utjecaj medija i roditelja, te su ovi prediktori objasnili 33, 6% varijance. Rezultati istraživanja mogu služiti kao smjernice za daljnja istraživanja čiji krajnji cilj može biti osmišljavanje preventivnih programa usmjerenih na kvalitetu života adolescenata s narušenom slikom tijela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA