Naslov
Mudrost, socijalne usporedbe i donošenje odluka s obzirom na iskustvo životnog žaljenja
(Wisdom, social comparison and decision-making in relation to experience of life regret)

Autori
Juković, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
31.10

Godina
2014

Stranica
71

Mentor
Penezić, Zvjezdan

Ključne riječi
žaljenje, donošenje odluka, socijalne i temporalne usporedbe
(regret, decision making, social and temporal comparison)

Sažetak
Žaljenje se može definirati kao neugodno kognitivno i emocionalno stanje koje nastaje kao posljedica bilo pogrešaka u akciji ili zbog ne poduzimanja akcije na putu prema ostvarenju cilja. Žaljenje je usko vezano samo uz donošenje odluka. Dosadašnja istraživanja uglavnom su se bavila ispitivanjima intenziteta žaljenja zbog akcija ili ne akcija te istraživanjem načina regulacije žaljenja. Još nije bilo istraživanja u Republici Hrvatskoj koja su zahvatila ovu temu te je stoga glavni cilj ovog istraživanja bio ispitati u kojoj se domeni najčešće javlja žaljenje te ispitati kakav je odnos donošenja odluka, socijalnih usporedbi i dimenzija mudrosti s obzirom na iskustvo žaljenja. U istraživanju su sudjelovala 284 ispitanika s područja Republike Hrvatske. Od mjernih instrumenata korištena je Skala žaljenja nakon donesenih odluka, Skala žaljenja, Skala donošenja odluka, Upitnik socijalnih i temporalnih usporedbi i Trodimenzionalna skala mudrosti. Rezultati su pokazali da nisu dobivene značajne razlike u iskustvu žaljenja s obzirom na spol, dob ni s obzirom na domenu funkcioniranja. Razlike nisu utvrđene ni za konflikt prilikom donošenja odluka s obzirom na spol i dob. Rezultati su, nadalje, pokazali da su muškarci i osobe starije dobi manje skloni uspoređivanju te da je uspoređivanje češće u području postignuća, ali i da su najčešće korištene vrste usporedbi temporalne, dok su silazne najmanje korištene. Što se tiče posljedica korištenja usporedbi dobiveno je da muškarci doživljavaju pozitivnije posljedice nakon uspoređivanja, a da ispitanici općenito doživljavaju najmanje ugodnih posljedica nakon korištenja uzlaznih usporedbi, a najpozitivnije posljedice nakon korištenja lateralnih ili temporalnih usporedbi. Najmanje ugodne posljedice uspoređivanja doživljavaju ispitanici mlađi od 22 godine korištenjem uzlaznih socijalnih usporedbi. Ispitanici doživljavaju pozitivnije posljedice korištenjem uzlaznih socijalnih usporedbi u domeni postignuća, nego u domeni socijalne uspješnosti. Što se tiče ispitivanja razvijenosti dimenzija mudrosti, dobiveno je da žene postižu nešto veće rezultate na svim dimenzijama mudrosti te da ispitanici općenito imaju nešto veće rezultate na dimenzijama afektivne mudrosti. Ispitivanja odnosa iskustva žaljenja i konflikta prilikom donošenja odluka, korištenja socijalnih usporedbi i razvijenosti dimenzija mudrosti pokazala su postojanje značajnih povezanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA