Naslov
Odnos žaljenja, mehanizama regulacije razvojnih promjena, psihosocijalnog razvoja i procjena razvoja kod osoba različite životne dobi
(Relation of regret, mechanisms of regulation of developmental changes, psychosocial development and assessment of developmental trajectories in different age groups)

Autori
Mišlov, Mate

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
04.11

Godina
2014

Stranica
56

Mentor
Penezić, Zvjezdan

Ključne riječi
žaljenje, psihosocijalni razvoj, mehanizmi regulacije životnih promjena, procjene razvojnih krivulja, nadolazeća odraslost
(regret, psychosocial development, tenacious goal pursuit and flexible goal adjustment, emerging adulthood, development trajectory assessment)

Sažetak
Žaljenje predstavlja neugodno kognitivno i emocionalno stanje koje nastaje kao posljedica pogrešaka u akciji ili zbog nepoduzimanja akcije na putu prema ostvarenju cilja. Neuspješno suočavanje sa žaljenjem može rezultirati javljanjem životnog žaljenja koje ima negativne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje. U Hrvatskoj je do sad bilo jako malo istraživanja koja su se bavila tematikom žaljenja i odnosom žaljenja sa nekim drugim aspektima ličnosti. Iz tog razloga cilj ovog istraživanja bio je provesti znanstvenu provjeru odnosa žaljenja i određenih aspekata ličnosti poput psihosocijalnog razvoja, mehanizama regulacije razvojnih promjena i procjena razvojnih krivulja. U samom istraživanju sudjelovalo je 230 osoba u dobi između 16 i 52 godine. Od mjernih instrumenata korištena je Skala žaljenja, namijenjena ispitivanju općeg žaljenja nakon donesenih odluka, te Skala asimilativnog i akomodativnog suočavanja s dobnim promjenama, Eriksonova skala, Skala dimenzija nadolazeće odraslosti i Skala procjene razvojnih krivulja. Rezultati istraživanja pokazali su kako ne postoji značajna razlika u razini žaljenja s obzirom na spol i dob ispitanika, ali da postoje specifične karakteristike povezanosti žaljenja i ostalih mjerenih varijabli s obzirom na spol i dob ispitanika. U svim skupinama niže razine žaljenja bile su povezane s boljim ishodima psihosocijalnih kriza. Procjene razvojnih promjena i mehanizama regulacije razvojnih promjena u značajnoj su mjeri povezane sa žaljenjem kod starijih ispitanika, dok kod mlađih ispitanika te varijable generalno nisu u značajnoj korelaciji. Značajne doprinose objašnjenju razine žaljenja imao je tek manji broj faktora. Kod mlađih ispitanika značajan doprinos imala je autonomija, a kod mlađih žena i nesigurnost vremena u kojem žive. Kod starijih ispitanika značajan doprinos u objašnjenju razine žaljenja imali su mehanizmi regulacije razvojnih promjena. Osim toga, kod starijih muškaraca objašnjenju žaljenja doprinosi inicijativa i povjerenje a kod žena intimnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA