Pregled bibliografske jedinice broj: 9155
Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska)
Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska) // Šumarski list, 121 (1997), 11-12; 599-607 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 9155 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska)
(Frost-crack in some oak species (Quercus robur L., Fagaceae) on Krndija and Dilj (Slavonia Croatia))
Autori
Franjić, Jozo ; Škvorc, Željko
Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 121
(1997), 11-12;
599-607
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zimotrenost; Quercus; Hrvatska
(frost-crack; Quercus; Croatia)
Sažetak
Istraživanja zimotrenosti stabala hrastova cera, kitnjaka i lužnjaka provedena su u četiri populacije na sedam pokusnih ploha. Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo veliko udjel zimotrenih stabala cera (preko 50 %). Također je utvrđeno da udjel zimotrenih stabala kitnjaka i lužnjaka znatno raste (oko 15 %) u mješovitim sastojinama s cerom, dok u čistim sastojinama (bez cera) gotovo da i nema zimotrenosti (oko 3, 5 %). Isto tako je utvrđeno da ekspozicija utječe na udjel zimotrenih stabala, te je on najveći na sjeveroistoku (64 %), a najmanji na jugoistoku (43 %). Udjel zimotrenih stabala cera brže raste, glede rasta debljinskoga stupnja, u mješovitoj populaciji lužnjaka s cerom nego u mješovitim populacijama kitnjaka s cerom, vjerojatno zbog stanišnih osobina. Cer na području Srbije strada od zimotrenosti svega 15 %, a u istraživanome području preko 50 %, što upućuje na pretpostavku daje on u istraživano područje unijet i radi svoje agresivnosti proširen u veći dio kontinentalne Hrvatske. Istraživanjima je utvrđeno da postoje i debela stabla cera koja nisu zimotrena s vrlo kvalitetnim deblom, gdje je vjerojatno riječ o genotipovima koji su se adaptirali ili su otporni na zimotrenost, i njih bi uzgojnim zahvatima bilo potrebno očuvati do kraja ophodnje, a oštećena i neotporana stabla eliminirati prije obnove. To dolazi u obzir samo ako zbog strukture sastojine ili nekih drugih razloga nije moguće cer eliminirati iz kitnjakovih sastojina, jer ne samo da on strada od zimotrenosti, već on tu svoju lošu osobinu prenosi i na kitnjak i lužnjak s kojima zajedno raste u istraživanom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
