Pregled bibliografske jedinice broj: 9153
Da li je česta zimotrenost cera (Quercus cerris L., Fagaceae) posljedica neprilagođenosti na stanišne uvjete?
Da li je česta zimotrenost cera (Quercus cerris L., Fagaceae) posljedica neprilagođenosti na stanišne uvjete? // Zbornik sažetaka priopćenja 6. Kongresa biologa Hrvatske / Huber, Đuro (ur.).
Opatija, Hrvatska: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 268-269 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 9153 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Da li je česta zimotrenost cera (Quercus cerris L., Fagaceae) posljedica neprilagođenosti na stanišne uvjete?
(Is frequent damage by frost crack of the turkey oak (Quercus cerris L., Fagaceae) the consequence of unadaptability to site conditions?)
Autori
Franjić, Jozo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja 6. Kongresa biologa Hrvatske
/ Huber, Đuro - : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 268-269
Skup
6. Kongres biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
zimotrenost; Quercus cerris; prilagodba na uvjete stojbine
(frost crack; Quercus cerris; adaptability to site conditions)
Sažetak
Cer (Quercus cerris L.) je rasprostranjen na području srednje, južne i jugoistočne Europe i u zapadnome djelu Azije. Tu se javlja na suhim i toplim staništima u slabo acidofilnim listopadnim šumama i šikarama nizinskih predjela kontinentalnih i primorskih krajeva u pravilu na podlozi dubokoga tla. Za razliku od drugih hrastova s kojima cer raste on ima deblo tehnički vrlo slabe kvalitete, iako može postići vrlo impozantne dimenzije. Razlog slaboj tehničkoj kvaliteti deblovine je vrlo česta zimotrenost koja se javlja kao posljedica dugotrajnih i vrlo niskih temperatura, koje su dosta česte u kontinentalnome djelu Hrvatske. Najnovijim istraživanjima učešća zimotrenih cerova i kitnjaka u čistim i mješovitim sastojinama utvrđeno je da su gotovo sva debla cera zimotrena i tehnički gotovo neupotrebljiva, te se koriste kao ogrjev. Kao kontrola istraživana je i zimotrenost kitnjaka, te su dobiveni vrlo interesantni rezultati. U čistim kitnjakovim sastojinama (bez cera) gotovo da i nema zimotrenih debala kitnjaka za razliku od mješovitih sastojina kitnjaka (sa cerom) gdje se to učešće mnogostruko povećava. Na osnovi provedenih istraživanja i dugogodišnjega praćenja može se sa znatnom dozom sigurnosti tvrditi da je cer vjerojatno, kao i sladun, unijet u kontinentalni dio Hrvatske, te je zbog neprilagođenosti na stanišne uvjete (niske temperature) sklon zimotrenosti. Kako neka stabla cera nisu zimotrena to bi se određenim genetskim metodama istraživanja mogla usmjeriti na dobivanje jedinki otpornih na zimotrenost i time znatno doprinijeti poboljšanju kvalitete i kvantitete drvnih sortimenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
