ࡱ> 9 Lbjbj.}&lrrrrrrr!!!8"<N"q2n$:$"$$$$$ $p!p!p!p!p!p!p$s 6u8EpYr$$$$$EpjSrr$$qjSjSjS$ r$r$pjS$pjSr jS^Vg@rrg$b$ Ю6( T !E6 Og gLq0q[gxnuRpnugjSrrrrAna Stipovi, Esmeralda Sunko Split INKLUZIJA DJECE S AUTIZMOM S GLEDI`TA ODGAJATELJA Sa~etak: Problem inkluzije u praksi posebno je naglaaen kod djece s autizmom u ustanove predakolske dobi. Pretpostavke koje je potrebno ostvariti za provoenje inkluzije odnose se na probleme koji prije e ostvarivanju inkluzijskih vrednota. Jedan od vrlo va~nih pretpostavki inkluzije je redefiniranje uloge odgajatelja i potreba odgoja i obrazovanja odgajatelja za prihvaanjem djece s posebnim potrebama. Neodgovarajui polo~aj odgajatelja u dijagnosti kim postupcima, umanjuje i njihovu odgojnu ulogu. Rezultati ispitivanja prezentiranih u ovom radu pokazuju stavove odgajatelja prema inkluziji kada se radi o djetetu s autizmom i zna ajnu razliku u stavovima izmeu odgajatelja s viae i s manje godina radnog sta~a. Autizam i dijagnostika Osebujna obilje~ja autizma, opisani su u desetoj reviziji Meunarodne klasifikacije psihi kih poremeaja (MKB 10) koju je izdala Svjetska zdravstvena organizacija i Dijagnosti kom i statisti kom priru niku za duaevne poremeaje (4. izdanje: DSM IV). Oba klasifikacijska sustava opisuju kriterije za uspostavljanje dijagnoze: po etak prije tree godine ~ivota, ograni eni interesi i stereotipni obrasci ponaaanja, kvalitativno oateena komunikacija i kvalitativno oateene uzajamne socijalne aktivnosti. Osim toga navode se joa neke nespecifi ne teakoe. Prema MKB 10 su to strahovi, fobije, poremeaji spavanja i hranjenja, ispadi bijesa, agresivna ponaaanja, samoozljeivanje. U skladu s kriterijima klasifikacijskih sustava, najuo ljiviji oblici ponaaanja su: ekstremno zatvaranje od vanjskog svijeta, strah od promjena, poseban i osebujan govorni jezika. Veina stru njaka koji se bave odgojem i obrazovanjem u prakti nom djelovanju upotrebljavaju termin autisti ni spektar ili skraeno autizam za aira podru ja ponaaanja koja se prema DSM IV opisuju kao pervazivni razvojni poremeaji. Kraticu autizam upotrebljavaju dakle za Autisti ni poremeaj (Kannerov sindrom), Aspergerov sindrom (autisti na psihopatija), Rettov poremeaj, dezintegrativne poremeaje u djetinjstvu, s visokom funkcionalnom razinom, ali i opsesivno kompulzivni poremeaj, Tourettov sindrom, neverbalni poremeaj u enja (Ameri ka psihijatrijska udruga, 1996., Remschmidt, 2008.,  HYPERLINK "http://www.autizam" www. org /prepoznavanje, 2009.). Premda se navedene dijagnoze donose temeljem analize ponaaanja i dijagnosti kim protokolima sve te~e je pojedino dijete svrstati u neki tip, posebno kad u procesu dijagnostike nisu konzultirane opservacije i mialjenja stru njaka iz podru ja odgoja i obrazovanja (odgajatelji, u itelji, pedagozi, psiholozi, edukatori rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi). Baai (2004. ,133) je opisala nemogunost odreivanja tipologije za ADHD poremeaj. Jednako tako su tipologije u odgojnim i obrazovnim procesima upitne i za djecu s autizmom. Kod djece s autizmom susreu se kompleksni oblici ponaaanja i suptilni prijelazi izmeu raznih tipova, tj viae se i ne mo~e govoriti o tipovima, a za ono ato je empirijski evidentno odgovarao bi naziv grupe  sli nih s velikim individualnim varijacijama . Opservacija i mialjenje stru nih osoba uklju enih u odgojno obrazovne procese veinom izostaju u procesu medicinske dijagnostike. Put do dijagnoze nerijetko je dug i kompliciran, a vrijeme za rani ciljani rehabilitacijski tretman i rani odgoj i obrazovanje nepovratno je izgubljeno. Podaci iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i okvirne procjene temeljene praenjem podataka, ukazuju da je dijagnosticirano samo 10% o ekivanih slu ajeva autizma. Odgajateljima i u iteljima etiologija ovakvih poremeaja ne odreuje posebno provoenje procese odgoja i obrazovanja. Ispravna Medicinska dijagnoza joa uvijek predstavlja smjernicu za rehabilitacijske i druge odgojne i obrazovne pristupe i stjecanje prava na zaatitu i skrb. Takva dijagnostika predstavlja izraz odreenih struktura druatvene moi i dominacije (akola, roditelja, druatvenih normi& ), a ne polazi od potreba i mogunosti pojedinca. Zbog toga se takvi modeli svode na na elo negativne selekcije kojem u osnovi nije razvoj djeteta, ve njegova prilagoenost redu stvari. U hrvatskim odgojno obrazovnim institucijama se provodi segregacija djece s autisti nim sindromom koji je propisan Pravilnikom o odgoju i obrazovanju u enika s teakoama u razvoju ( NN 23/91) lankom 10 i 12 koji je u koliziji s Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, koji je novijeg datuma ( NN 08). Devijacijski i deficitni model dijagnostike (Biondi, 1993.) u osnovi su isti. Alternativa devijacijskom i deficitnom modelu je habilitacijski model, koji se javlja joa pod nazivom pedagoaka dijagnoza. Pod tim modelom se podrazumijevaju procedure za odreivanje potrebe djeteta, procijenjuju mogunosti, metode i sredstva za zadovoljavanje njegovih potreba. Pedagoaka dijagnostika je usmjerena na odgojni proces kao uzajamni odnos u enja i pou avanja, temelji se na ~ivotopisu djeteta, socijalizacijsku ekologiju, kao i na djetetovo ponaaanje, individualne strategije u enja i pou avanja, emocionalne i socijalne aspekte ponaaanja usmjerena je na usku suradnju roditelja i djeteta i drugih va~nih osoba u djetetovu ~ivotu. Izostanak primjerene pedagoake dijagnostike osim utjecaja na ~ivotni ishod pogoenih osoba i njihovih obitelji, utje e i na profesionalce koji se suo avaju s problemima za koje nisu spremni ili dovoljno osposobljeni. Posljedica nedovoljno provedene dijagnostike premaauje financijska ulaganja u skrb, odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama i u suprotnosti je s ideologijom inkluzije. Istra~ivanja i praksa upuuju na zaklju ak o potrebi znatnih promjena u obrazovnom kurikulumu u itelja i odgajatelja, koji se smatraju nedovoljno kompetentni za odabranu profesionalnu ulogu u inkluzivnom druatvu (Vaughn, Linan Thompson, 2003., Forlin i Hopewell, 2006., Barber i Turner, 2007., Opi, Jur evi- Lozan i, 2008.), s druge strane istra~ivanja pokazuju da u enici s posebnim potrebama ne primaju adekvatne odgojno obrazovne poticaje (Cook, Schrimer, 2003., Jones i dr. 2006., Boe i dr., 2007.). Rezultati analiziranih planova i programa visokih u iliata nastavni kog smjera na kojima su se do 2005. godine osposobljavali odgojitelji i u itelji razredne nastave dvaju najveih sveu iliata u Hrvatskoj, ukazuju na nedovoljnu zastupljenost pojmova potrebnih za stjecanje kompetencija inkluzivnog odgoja i obrazovanja ( Sunko, 2009.). Inkluzija Program odgoja, njege, zaatite i rehabilitacije djece s autisti nim poremeajem temelji se na Zakonu o predakolskom odgoju i naobrazbi, posebice u stavku 1. lanka 17 i smjernicama prijedloga Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predakolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli. Kurikulumski pristup utemeljen je na razvoju dje jih kompetencija. Inkluzivno /uklju ujue obrazovanje te~i razvoju sve djece (i djeca s posebnim potrebama) u skladu s njihovim sposobnostima, posebnostima, teakoama, te osigurava jednakost mogunosti uz zajam enu kvalitetu odgojno obrazovnih ponuda. Problem procesa integracije je ato on nikada nije dovoljno jasno usmjeren na sveobuhvatno uklju ivanje djece s posebnim potrebama, ne samo u odgojno obrazovni sustav nego u sve sadr~aje ~ivota u zajednici. On je postao previae difuzan, s razli itim pristupima u tuma enju, a u tom procesu je izgubio svoj pravi smisao. Zamku prema kojoj se integracija tradicijski shvaa kao mjesto i vrijeme koje dijete provede u situaciji zajedno s djecom bez teakoa, zaobilazi inkluzija koja podrazumijeva potpuno pripadanje i zajedniatvo (Bratkovi, Teodorovi, 1994.). Inkluzija je sustavni proces stapanja djece s poteakoama s djecom bez poteakoa iste dobi, u prirodnom okru~enju u kojem se djeca igraju, u e, ~ive. Promjene u zakonodavstvu i propisima nisu same sebi dostatne za provoenje inkluzije. Proces provedbe inkluzije je dugotrajan i zahtijeva ispunjenje odreenih pretpostavki, koje se odnose na stavove, znanje, fleksibilnost svih osoba u druatvu. Na podru ju odgojnih znanosti zapa~a se pojava radova o inkluzivnom obrazovanju, koji su uglavnom usmjereni na pitanja procesa i principa, dok je zanemareno pitanje posljedica novih pristupa za djecu s posebnim potrebama i jednako tako za ostalu djecu s obzirom na njihova obrazovna i odgojna postignua (Dayson i sur, 2004.). Istra~ivanja (Staub i sur. 1994., Hendrickson i sur. 1996.) ukazuju da proces pozitivnih promjena kod u enika sa i bez posebnih potreba nije rezultat slu ajnog dogaanja, ve se u njemu reflektiraju utjecaju pripremljenosti u itelja i u enika za nova iskustva u inkluzivnim uvjetima. U tom dogaanju va~nu ulogu ima odgajatelj kojem bi podr~avanje i ohrabrivanje prijateljstava u zajedni koj sredini trebao biti primarni zadatak organiziranjem zajedni kih skupnih zadataka, iniciranjem socijalnih aktivnosti koji promoviraju interakciju izmeu djece sa i bez posebnih potreba i informiranjem o pojedinim poteakoama prisutnih kod u enika s posebnim potrebama. Istra~ivanja u Hrvatskoj (Igri i sur., 1997. prema }ic, 2002.) potvrdila su o ekivanja da su u enici s posebnim potrebama nakon edukacije u itelja imali do~ivljaj boljih odnosa s vranjacima. Problem, cilj i metode ispitivanja i ispitanici, hipoteza i obrada podataka Ostvarivanje ciljeva inkluzije mogue je ostvariti ruaenjem barijera, savladavanjem prepreka koje onemoguuju ljudima prihvaanje razli itosti. Inkluziju je mogue provoditi, ukoliko direktni sudionici i implementatori ideje inkluzije imaju pozitivne stavove naspram nje. Nedostatak informiranosti, znanja i vjeatine odgajatelja mogu zna ajno utjecati na odgojne stavove neposredne okoline u smislu nerazumijevanja i ka~njavanja ponaaanja, postavljanja prevelikih ili preniskih o ekivanja spram djeteta, prezaatiivanja i nedovoljnog odgojnog stimuliranja djece ili pretjeranog socijalnog izlaganja i preoptereenja nedovoljno primjerenim odgojnim postupcima. Cilj ovog ispitivanja je utvrivanje stavova odgajatelja o uklju ivanju djece s autizmom u redovne odgojno obrazovne ustanove samoprocjenom osobne kompetencije za provoenje inkluzije djece s neodreenim poremeajima komunikacije. Kvantitativno ispitivanje provedeno je 2008. godine na uzorku od 80 odgajatelja koji rade u vrtiima u Splitu i Kaatelima. Ustanove u kojima djeluju ispitanici ine 18 objekata (vrtia) u kojima egzistira preko 100 odgojnih skupina. Obuhvaaju preko 1500 djece od jedne godine do odlaska u akolu. Svi ispitanici su bile ~enskog roda. Ispitanice su aktivne odgajateljice s radnim sta~em odgajateljica u dje jim vrtiima, od toga 37 ispitanica su imale radni sta~ od 0 - 15 godina u i 43 ispitanica s radnim sta~em od 16 - 30 i viae godina radnog sta~a. Metoda ispitivanja je upitnik sastavljen za potrebe ovog ispitivanja. Upitnik se provodio anonimno i dobrovoljno. Polaziate u ispitivanju inila je nulta hipoteza: razlika izmeu mialjenja odgajatelja s veim i manjim radnim sta~em o inkluziji djece s autizmom ne postoji, odnosno razlika se mo~e smatrati slu ajnom. Polaziate prilikom izrade upitnika bio je prijedlog Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predakolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli. Upitnik je sastavljen je od dva dijela: Prvi dio se sastojao od deset pitanja uz pomo kojih su se ispitala iskustva i znanja odgajatelja o inkluziji djece s autizmom. Drugi dio je Likertova ljestvica sastavljena od deset tvrdnji stupnjevanih u pet kategorija (od uope se ne sla~em do potpuno se sla~em) i upotrijebila se za ispitivanje stavova odgajatelja o inkluziji djece s autizmom u sustav ranog i predakolskog odgoja. Upitnik je obraen postupcima deskriptivne i inteferencijske statistike. Od deskriptivne statistike primijenjeni su: izra unavanje frekvencije i postotaka, izra unavanje mjera centralne tendencije (aritmeti ka sredina) i izra unavanje mjere varjabilnosti (standardna devijacija). Od postupaka interferencijske statistike primijenjen je t- test za utvrivanje statisti ki zna ajne razlike izmeu mialjenja odgajatelja s viae i smanje godina radnog sta~a u vrtiu o inkluziji djece s autisti kim spektrom. Rezultati i rasprava U prvom dijelu upitnika sedam pitanja je zatvorenog tipa, a tri otvorenog tipa. Ovim dijelom upitnika ~eljela se ispitati samoprocjena odgajateljske kompetencije za rad s djecom autizmom i njihovo miljenje o inkluziji. Tablica 1: Profesionalni kontakti, informiranost i inkluzija djece s autizmom Pitanja .DA f % NE f %N.O .f % Jeste li imali profesionalni kontakt s djetetom autizmom7290%810%00Ove godine profes. kontakt s dj. s aut.22,5%7897,5%00Jeste li prou avali sadr~aje o djeci s aut.2430%5670%00 Smatrate li se dovoljno obrazovani za rad s djecom s aut810%7290%00Inkluzija autist djece1620%4860%1620%Djeca s aut. e biti prihvaena djece od druge djece2430%4860%810%Inkluzija djece s aut. vodi zanemarivanju druge djece6480%162%000 Rezultati (tablica 1) pokazuju da se 90% odgajatelja u dosadaanjem radu susrelo s djecom autisti nog spektra ponaaanja, te da su takva iskustva u zadnjoj godini svoga profesionalnog djelovanja imali 2,5% odgajatelja. Upitnikom obuhvaenih 70% odgojitelja nisu tijekom dodiplomskog akolovanja prou avali sadr~aje koji se odnose na autisti ne oblike ponaaanja kod djece. Samo 30% ispitanika koji su se susreli u dodiplomskoj naobrazbi sa sadr~ajima u kojima se mogli prou avati problematiku djece s autizmom i pripadaju skupini ispitanika s manje radnog sta~a (od 0 do 15 godina). Ispitanici koji su se susreli i prou avali sadr~aje o autizmu, obrazovali se za rad s autisti nom djecom, ne smatraju takvo obrazovanje dovoljnim da bi se osjeali kompetentnima za rad s djecom s autizmom. Prisutan je negativan stav odgajatelja (60%) o inkluziji djece s autizmom, isto toliko odgajatelja vjeruje da djeca s neodreenim poremeajima komunikacije nee biti prihvaena od druge djece. Joa viae odgajatelja (80%) vjeruje da se inkluzijom djece s autizmom zanemaruju potrebe druge djece u vrtiu. Slijedea tri pitanja su otvorenog tipa, u kojima odgajatelji slobodnim odgovorima definiraju ato je autizam i anticipiraju rezultate inkluzije djece s autizmom. Nakon prikupljanja i selektiranja dobivenih odgovora, formirane su tri kategorije odgovora: stru nih 60%, nestru nih 30% i 10% bez odgovora. Odgajatelji smatraju (grafikon1) da uklju ivanje djece s autizmom u redovne odgojno-obrazovne grupe, imaju slijedee efekte: bolju socijalizaciju (27%), kvalitetniju komunikaciju (20%), prihvaanje razli itosti (17%), pripadnost vranjacima (13%) i toleranciju (10%). Negativni efekti koje su naveli odgajatelji su: frustracija autisti nog djeteta zbog prevelike buke i velikog broja djece u skupini (7%) i zanemarivanje druge djece u skupini (7%).  EMBED Excel.Chart.8 \s  U ovim odgovorima o ituju se druatvene, kulturne i moralne inkluzivne vrijednosti koje su u otvorenim odgovorima pru~ili odgajatelji. Rano poticanje smanjuje vjerojatnost kasnijeg problemnog ponaaanja. Djeca bez teakoa u razvoju su u inkovita kao model, jer se djeca s autizmom prema njima mogu orijentirati. Negativni efekti koje su naveli odgajatelji veim dijelom zadiru u metodi ke nejasnoe i odnose se na tehnike rada s djecom s autizmom. Nesigurnost u proces inkluzije potvruju rezultati u kojima su odgajatelji naveli prepreke koje prema njihovim odgovorima na otvorena pitanja smatraju smetnjama u ostvarivanju odgojnih ciljeva. Najveom preprekom (21.87%) odgajatelji vide u organizacijskoj pretpostavci koju objaanjavaju velikim brojem djece u skupini. Nakon toga zna ajan broj odgajatelja (18.75%) preprekom za ostvarivanje inkluzije u sadaanjim uvjetima smatraju nedovoljnu osobnu educiranost. Nedovoljna osposobljenost, neinformiranosti odgajatelja za rad s autisti nom djecom izaziva njihov otpor prema inkluziji. Jednako toliko odgajatelja (18,7%), smatra da su stru ne slu~be vrtia i drugih institucija nedovoljno efikasne. Veina odgajatelja koji su procijenili neefikasnost stru nih slu~bi kao prepreke ostvarivanja inkluzije smatraju ih odgovornima za rjeaavanje problemskih situacija i tra~e od njih gotova rjeaenja. Pored ovih nabrojanih prepreka, spominju se joa: nemar i netolerancija druatva/dr~ave, zatvaranje o iju nad problemima jednog druatvenog segmenta ravnopravnog u ljudskim i graanskim pravima (12.5%). Neadekvatan prostor (9.37%), nedovoljna sredstva za rad (9.37%) i negativni stavovi roditelja ostale djece prema inkluziji (9.37%) grupirali su se kao jedna cjelina na koje su ispitanici odgovorili u jednakom broju. Zbroj postotaka iz zadnje grupe odgovora je preko 28%, to u postotku nije zanemariv. Odgajatelji negativnim stavovima opisuju inkluziju obzirom na: prostor, sredstva za rad i mialjenjima drugih roditelja. Ovi faktori ujedno upuuju i njihovu osobnu (ne)motivirnosti aktiviranja u sadr~ajima lobiranja, informiranja i poduzimanja aktivnosti za ostavrivanje pretpostavki za provoenje inkluzije. Statisti ki su zna ajne razlike u svim stavovima odgajatelja s viae i manje godina radnog sta~a. Vrijednosti t- testa u svim tvrdnjama vei su od grani nih vrijednosti. Razlike se smatraju statisti ki zna ajnima izmeu mialjenja odgajatelja s viae i smanje radnog sta~a o inkluziji djece s autizmom u dje je vrtie. Razlike su statisti ki zna ajne na razini zna ajnosti od 0,05 i na razini zna ajnosti od 0,01, odnosno s 95% i s 99% sigurnoau se mo~e utvrditi da postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu mialjenja ispitanika. Rezultati drugog dijela upitnika (Tablica 2 ) pokazuju da mlai odgajatelji u svim tvrdnjama kojima se prihvaaju inkluzijske vrijednosti iskazali pozitivan stav u udjelu veem od 50%, osim u dvjema tvrdnjama. Tvrdnja u kojima su stavovi mlaih odgajatelj vei u negativnim stavovima odnose se na tvrdnju napisanim u negativnom smjeru obzirom na inkluzijske vrijednosti i povezane su iskustvom, koje u ovom ispitivanju mlai ispitanici imaju manje od starijih usporednih kolega. U najveem udjelu pozitivan stav prema inkluziji ( preko 90%) pokazuju ispitanici s manje godina rdnog sta~a u tvrdnji u kojem smatraju da djeca s autizmom trebaju ii u redovne odgojno obrazovne ustanove. Veina odgajatelja s viae godina radnog sta~a takoer imaju pozitivne stavove u istoj tvrdnji (preko 60%), ali je ipak razlika u stavovima odgajatelja s viae i s manje godina radnog sta~a s vrlo visokom razlikom statisi ke zna ajnosti ( t = 22,99). Pozitivni stavovi odgajatelja o humanim vrijednostima inkluzije i mogunosti njenog provoenja statisti ki se znatno razlikuju meu odgajateljima s viae i manje godina radnog sta~a. Tablica 2: Stavovi odgajatelja o inkluziji djece s autizmom prema radnom sta~u TVRDNJE GodinE STA}A Stupanj slaganja %negativan STAVPOZItIVAN STAV t- test1 - %2-%3- %4-%5- %Za djecu s autizmom je najbolje da idu u redovne O. O. ustanove0 - 150,5601,1222,3575,99 22,9916  30 28,493,355,5920,6741,90Dijete s autizmom ne mo~e izgraditi socijalne kontakte s drugom djecom0 - 182,795,014,4740,7846,937,5819 - 30 27,936,159,5031,2825,14 Kad bih moga/la birati, prihvatio/la bih dijete s autizmom u svojoj skupini0 - 1521,799,0017,3226,3625,1416,2416 - 3078,7710,56 7,82 1,58 1,48Ideja inkluzije plemenita je u svojoj namjeri, ali ona se joa uvijek ne mo~e adekvatno provoditi0 - 1510,617,8213,4136,8731,2810,1216 - 3044,139,5010,6125,7010,06Djeca s autizmom e biti odba ena od ostale djece u skupini.0 - 158,382,7913,4135,7539,66 15,1416 - 3053,076,707,2614,5315,44 S autisti nom djecom trebali bi raditi isklju ivo stru njaci koji su se dodatno stru no usavraavali za rad s njima.0 - 1578,77 10,06 7,821,681,68 16,2416 - 3020,6711,7318,44 26,26 22,91Roditelji djece bez teakoa su za inkluziju djece s autizmom u vrtie zajedno s njihovom djecom0 - 1517,327,2627,9324,5822,91 17,4616 - 3078,217,829,592,232,23Za drugu djecu je poticajno da idu u vrti s djecom s autizmom0 - 152,492,795,5934,0854,759,0816 - 3028,238,9411,1727,3724,56Autisti no dijete ima jednake potrebe kao i druga djeca, samo ih na druge na ine pokazuju.0 - 155,0310,0613,4131,2840,2216,0616 - 3055,315,5912,2910,0616,76Kao roditelj ne bih odbio/la mogunost da u skupinu s mojim djetetom ide dijete s autizmom0 - 158,9411,7312,8537,4322,91 22,91 3,9119,9216 - 3071,518,388,947,26 Pozitivan stav prema inkluziji su pokazali odgajatelji s manje godina radnog sta~a (88.83%) slaganjem s tvrdnjom da je za drugu djecu dobro da idu u vrti zajedno s autisti nim djecom. Stavovi njihovih starijih kolega se statisti ki zna ajno razlikuju jer skoro polovina ispitanika (48,07) ne smatra da je inkluzija s autisti nom djecom poticajna za svu djecu. Ispitanici s manje godina radnog sta~a u velikom postotku (88,71%) smatraju da autisti na djeca ne mogu ostvariti socijalne kontakte s drugom djecom, te da e djeca s autizmom biti odba ena od ostale djece u skupini (75.41%), ato odgovara rezultatima ispitivanja `peli i sur.( 2009.) koji zaklju uju da djeca s posebnim potrebama tijekom prve tri, etiri godine inkluzije pokazuju neuspjeanost socijalizacije u sredinama u kojima su uklju eni. Isto ispitivanje pokazuje da u neprihvaanju u enika s posebnim potrebama zna ajnu ulogu imaju u enici s niskom razinom empatijske brige. U ispitivanjima su potvrene teakoe u enika u akolskom miljeu, koji su u neposrednoj blizini u enika s posebnim potrebama. Jellison (2002.) zapa~a da pojedini oblici ponaaanja u enika s posebnim potrebama ometaju odreene vidove razrednih aktivnosti, posebno one s frontalnim na inom pou avanja, dok je manje teakoa prisutno u izvanakolskim aktivnostima. Isto ispitivanje potvruje da informiranost u enika o na inima interakcije s u enicima s posebnim potrebama ima odlu ujuu ulogu u prevladavanju ovih poteakoa. Odgovori odgajatelja s viae godina radnog sta~a, koji su iskusniji zna ajno se razlikuju u odgovorima od mlaih kolega. Mo~e se zaklju iti da njihova iskustva pokazuju da djeca s autizmom mogu ostvariti socijalne kontakte s drugom djecom. Navedena ispitivanja odnose se po kronoloakoj dobi na neato stariju populaciju djece, koji viae uo avaju meusobne razlike i viae podlije~u uvrije~enim stereotipima i pretpostavkama. Visoka razina zna ajnosti razlike u stavovima odgajatelja s viae i s manje godina radnog sta~a je neslaganje u njihovim stavovima kada se govori o prepoznavanju potreba djece s autizmom i druge djece, u kojima 71.50% mlaih odgajatelja smatra da su potrebe sve djece jednake, samo ih na drugi na in pokazuju. Razli iti su stavovi odgajatelja s veim radnim sta~em jer za istu tvrdnju 60.89% iskusnijih odgajatelja smatra da djeca s autizmom imaju druga ije potrebe od njihovih vranjaka, ato ukazuje na nedovoljno informiranje i osposobljavanje odgajatelja s veim radnim sta~em o na inima prepoznavanja potreba djece s autizmom. Mnoge od simptoma pokazivanja potreba djece s autizmom, stariji odgajatelji ne prepoznaju, vjerujemo zbog nedovoljnog govornog priopavanja od strane djeteta i neprepoznavanja indirektnih pokazatelja. Mo~e se zaklju iti da stariji odgajatelji koji su imali iskustva sa djecom s autizmom nisu aktivno sudjelovali u donoaenju medicinske dijagnostike niti su bili uklju eni u izradu pedagoake dijagnostike. Potvrdu za takva razmialjanja pokazuju rezultati prihvaanja tvrdnje (49.17%), odgajatelja s viae godina radnog sta~a smatra da bi s autisti nom djecom trebali raditi isklju ivo stru njaci koji su se dodatno stru no usavraavali za rad s njima. Viae ispitanika s veim radnim sta~em ( 16 - 30 godina) samoprocjenjuju se nekompetentnim odgajateljima u aktivnostima provedbe inkluzije djece s autizmom bez obzira na veliko radno iskustvo ( Tablica1). Tra~enje gotovog recepta ili  nekoga tko e rijeaiti problem dovodi do izostanka primjerene pedagoake dijagnostike. Sasvim druga iju sliku pokazuju odgajatelji s manje godina radnog iskustva jer smatraju da bi se inkluzija trebala odnositi na svu djecu bez obzira na njihovu dijagnozu i veli inu posebnih potreba. Raspravu o rezultatima dijela ispitivanja, koji pokazuju neprihvaanje tvrdnje da s djecom s autizmom trebaju raditi samo stru njaci (88.83%) kod odgajatelja koji imaju manje godina radnog sta~a (tablica 2), upotpunjuju rezultati drugih istra~ivanja. Takva istra~ivanja daju druga ije svjetlo na dosad uvrije~eno mialjenje o poremeenom afektivnom razvoju osoba s neodreenim poremeajima komunikacije. Osobitosti djece s autizmom su u socijalnom i interpersonalnom kontekstu (npr. izostanak reakcije prema drugim ljudima ili specifi ne reakcije na odreene podra~aje) objaanjavaju se specifi nim deficitima socijalne percepcije (Leslie i Frith, 1988.). Danas se potvrda o genetskoj uvjetovanosti autizma temelji na rezultatima novijih molekularnobioloakih istra~ivanja (Rutter, 2000.). Pretpostavlja se da meu imbenicima koji uzrokuju autizam postoji meusobna interakcija (primjerice, nasljedni faktori mogu poveati osjetljivost djeteta na vanjske podra~aje). Suradnja svih roditelja i odgajatelja, a posebno suradnja roditelja djeteta s autizmom i odgajatelja je od posebne va~nosti i zbog stvaranja novih oblika odnosa u inkluzijskim uvjetima. Veliki broj ispitivanjem obuhvaenih odgajatelja s viae godina radnog sta~a (86.03%) mialjenja su da roditelji djece bez teakoa nisu za inkluziju djece s autizmom u vrtie. Rezultati ovog dijela ispitivanja upuuje na nepripremljenost odgajatelja s viae sta~a na suradnost roditelja i odgajatelja za inkluzivne potrebe. Postupci koji bi se trebali odnositi na roditelje obuhvaaju savjetovanje u pitanjima odgoja i to zato ato su odreena ponaaanja posljedica eskaliranih procesa koji su svakodnevno podra~avani, ali zbog popuatanja i nedosljednosti odgajatelja ili roditelja, zavraavaju asocijalnim ponaaanjima. Kod odgovarajue suradnje mogue je dogovaranim postupcima izbjei pojavu kriza. Postupci koji se odnose na suradnju obuhvaaju slu ajno ili sustavno promatranje roditelja i odgajatelja i njihovo uklju ivanje u odgojno obrazovne postupke. Obuhvaenost djece predakolskim programima, obrazovanje roditelja za kvalitetne interakcije s djecom, aktivnosti koje se provode za prijelaz djece iz predakolskih institucija u akolske bi trebale smanjiti razlike meu djecom i pripremiti svu djecu za akolu. Odgajatelji s manje radnog sta~a njih 47.49% pokazuju stavove prihvaanja tvrdnje: Roditelji djece bez posebnih potreba su za inkluziju djece s autizmom, zajedno s njihovom djecom. Neodreen stav za ovu tvrdnju pokazuje 27.93% po sta~u mlaih odgajatelja. Autizam ne zahvaa stati nu osobu ve niz dinami kih procesa izmeu osobe s autizmom i osoba koje ih do~ivljavaju . Interaktivno stajaliate je od velike va~nosti. Rezultati ovog ispitivanja pokazuju izrazito negativan stav odgajatelja s veim sta~em koji bi trebali prihvatiti dijete u svoju skupinu. Rezultati pokazuju da stariji odgajatelji (89,33%) kada bi mogli birati ne bi prihvatili dijete s autizmom u svoju skupinu. Odreeni optimizam rezultatima ovog ispitivanja pokazuju odgajatelji s manje sta~a (51,50%; t = 16,24) koji, kada bi imali mogunost slobode izbora, prihvaaju dijete s autizmom u svoju odgojno obrazovnu skupinu. Odgajatelji s viae godina radnog sta~a kad progovaraju iz ja, iz uloge roditelja s kojim bi u vrti trebali biti njihovo dijete pokazuju izrazito negativan stav prema inkluziji djeteta s autizmom (79,89%). Statisti ki je zna ajna razlika kad su u pitanju po sta~u mlai odgajatelji (20,67%; t =19,92). Postavljena hipoteza nije prihvaena. Razlika izmeu mialjenja odgajatelja s veim i manjim radnim sta~em o inkluziji djece s autizmom statisti ki je zna ajna. Razlika u dobivenim odgovorima se ne mo~e smatrati slu ajnom. Zaklju ak Uklju ivanjem va~nih osoba u procese dijagnostike mnoga podru ja ranog odgoja djece s autizmom ne moraju biti izgubljena. Pedagoaka dijagnostika se povezuje s medicinskom dijagnostikom, usmjerena je na odgojni proces koji obuhvaa ekoloaki validitet. Odgajatelji bi trebali stjecati kompetencije opservatora i dijagnosti ara. Neprihvaanjem procesa inkluzije prikriva se ozbiljnost problema u druatvu, usporava se razvoj specijaliziranih slu~bi i smanjuju mogunost zakonske zaatite osoba s posebnim potrebama i osiguravanje koriatenja pojedinih ljudskih i graanskih prava. Negativan stav prema inkluziji djece s autizmom odra~ava se na znanja i osposobljenost odgajatelja, problematika se slabije izu ava i vodi do nemotiviranosti za razvojem ciljanih odgojnih programa i socijalizaciji. Rezultati ovog ispitivanja pokazuju djelomi nu prihvaenost inkluzije djece s autizmom od strane odgajatelja. Odgajatelji veinom pozitivne stavove pokazuju u tvrdnjama koje se odnose na: njihova znanja o potrebama djeteta s autizmom, razvijenoj svijesti da se provedbom inkluzije stvara poticajna okolina za razvoj djece sa i bez autisti nih poremeaja. Negativni stavovi odgajatelja prema inkluziji odnose se kada se tra~i njihova osobna inicijativa i kreativno djelovanje. Posebno su negativno izra~eni stavovi odgajatelja prema inkluziji djece s autizmom kada se promialja o uklju enosti njihovog djeteta koje nema posebne potrebe. Ovo ispitivanje pokazuje izrazito velike razlike su u stavovima odgajatelja s viae i manje radnog sta~a ( t vrijednosti). Odgajatelji s viae godina radnog sta~a imaju izrazito nepovoljna glediata prema inkluziji, za razliku od odgajatelja s manje godina radnog sta~a. Istra~ivanja i praksa upuuju na zaklju ak o potrebi znatnih promjena u obrazovnom kurikulumu odgajatelja, koji se smatraju nedovoljno kompetentni za tu profesionalnu ulogu. Rezultati ovog ispitivanja takoer upuuju na nu~nu potrebu dopune postojeih oblika obrazovanja odgajatelja, kako na preddiplomskoj i dodiplomskoj tako i na u ovom radu posebno naglaaenoj potrebi postdiplomskog obrazovanja odgajatelja na podru ju inkluzije djece s autizmom . Literatura: Ameri ka psihijatrijska udruga (1996.) Dijagnosti ki i statisti ki priru nik za duaevne poremeaje, etvrto izdanje, meunarodna verzija, naklada Slap Jastrebarsko Dyson, A., Farell, P., Polat, G., Hu tcheson, G. (2004.) Inclusion and Pupil Achievement, Research report RR 578, Universitet of Newcstle. Jellison, J.A. (2002.) on task participation of typical in an elementary music classroom. Journal of Research in Music Education, 50(4), 343(13). Leslie A.M., i Frith, U ( 1988.) Autistic children's understanding of seeing, knowing and believing. British Journal of Developmental Psychology 6, 324 351, London. Remschmidt, H. (2009.) Autizam, pojavni oblici, uzroci, pomo, Naklada Slap, Jastrebarsko. Rutter, M. (2000.) Genetic studies of autism : from the 1970s into the millennium. Journal of Abnormal Child Psychology and Psychiatry 28, 3-14. Staub, D. Schwartz, I., S., Gallucci, C., Peck, C.A. (1994.) Four portraits of frendship at an inclusive school. Journal of the Association for Persons with Severe Handicaps, !9(4), 314-325. Sunko, E. (2009), Stjecanje kompetencije u itelja za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama, U: Monografiji s meunarodnog znanstvenog skupa Deseti dani Mate Demarina, 24. i 25. travnja 2009. `kola po mjeri, Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli, odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja, ( 237  249), Gradska tiskara Osijek. `peli, A., Zulliani, ., Krizmani, M. (2009.), Socijalizacija u enika s posebnim potrebama u razrednim sredinama, , U: Monografiji s meunarodnog znanstvenog skupa Deseti dani Mate Demarina, 24. i 25. travnja 2009. `kola po mjeri, Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli, odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja, (175  195), Gradska tiskara Osijek. }ic, A. ( 2002.) odnosi s vranjacima i ponaaanje u akoli u enika s posebnim potrebama nakon edukacije u itelja , Savez defektologa Hrvatske, 4. Meunarodni seminar, Vara~din.  HYPERLINK "http://www.autizam" www. org /prepoznavanje, 2009.     PAGE  PAGE 13 V *,.68nv ((66KLb cFqHqJqLqRqTqbqjq|q~qqqqqqqqqqqqqrrrr.r0rBrDrVrXrbrdrfrhrxrsssssssssssttttt t.t0t>t@tRtTt^tbtltnt|t~ttttttmHsH0JjU jU5\<HJV ,66T;KKLQSWhZ[\_b cmd $dh^a$ $ & Fdha$$dha$ $dh`a$$a$%Kmdddddddddd$dh$N&`#$/Ifa$ $dh`a$$dha$ dd1e4e8e:e>eZ4M::::$dh$N&`#$/Ifa$ $N&`#$/If$$Ifl\ [             t 6`N0644 la>e@eBe$dh$N&`#$/Ifa$BeCe!$$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 laCenepeuexe~eee$dh$N&`#$/Ifa$$$N&`#$/Ifa$eeXf! $N&`#$/If$$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 laXf^ffflftfxf|f$dh$N&`#$/Ifa$|f~f!4$$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 la~fffggggg$dh$N&`#$/Ifa$$$N&`#$/Ifa$gg!$$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 lagFgLgTgZgbghgpg$dh$N&`#$/Ifa$pgrg!($$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 largggggggh$dh$N&`#$/Ifa$$$N&`#$/Ifa$hh!$$$Ifl֞ [   1      t 6`N0644 lahrhxhhhhhh$dh$N&`#$/Ifa$$$N&`#$/Ifa$hhh! $dh`a$$$Ifl֞ [    1            t 6`N0644 lahhhhhhhhhhhhhh8qswRw:fh6ԕ$dha$$h^ha$$ p#dh`a$$dha$ $dh`a$ttttt uuu"u$u.u0uvLvNvVvXvjvlvtvvvxvzvvvvvvvvvvvvvvvvvvv wwwJwLwNwPwTwVwXw`wbwvwxwzw|www jU'j1M CJUVaJmHnHsHtH jUmHsHWwwwwwwwwwwwwwwwwwxxx x xx x"x6x8x>x@xFxHx^xbxfh$&(*68<>LNTVZ\prvxz|~ŽĎҎ֎ "&(>@VXZ\lnrvCJaJmHsHaďƏȏ܏ޏ "$0468BDHJVXjnvxĐؐڐܐސ "$&(24DFJLVXZ\ln|~Б֑ڑܑmHsHc $&,.02:<@BLN`bprtv’ĒҒԒ֒ؒ $(46BDJLNPRT\^ln~ʓܓޓ 46HJLNVmHsHcVXbdpr|~ƔȔ̔ΔДҔ &(.026ؕ8VX–£֣ާƫ޻(&@FH %&()+0Jj U jU5B*CJaJph 5\aJaJ6CJaJ ;CJaJ;mHsHOԕؕڕܕ 02 $$Ifa$$If h$If^h $h$If^ha$$dha$ 2468VXvdWWNNNN $$Ifa$ $h$If^ha$$$Ifl4\#4`` t$0(54 la>p11( $$Ifa$ $h$If^ha$$$Ifl4;ֈ#&   t$0(54 la $$Ifa$–$$Ifl4;ִX #&   t$0(5    4 la–BPZ^ht $$Ifa$ $h$If^ha$ $$Ifa$ $$Ifl41ִX #&`` t$0(5    4 laėЗܗޗ $$Ifa$ $h$If^ha$ޗ$$Ifl4 ִX #&   t$0(5    4 lap~ $h$If^ha$ $$Ifa$$$Ifl45ִX #&`` t$0(5    4 la˜Ԙ  $$Ifa$ $h$If^ha$$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 laęΙڙ $h$If^ha$ $$Ifa$$$Ifl4ִX #&`` t$0(5    4 la*6BNP $$Ifa$ $h$If^ha$PR0$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 laR".8DP\h $h$If^ha$ $$Ifa$hj$$Ifl4ִX #&`` t$0(5    4 lajl| $$If^a$ $$Ifa$ $h$If^ha$$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 la4BLVbnz| $h$If^ha$ $$Ifa$ $$Ifl4-ִX #&`` t$0(5    4 laȜԜ֜ $$Ifa$ $h$If^ha$֜؜$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 la؜Нܝޝ  $h$If^ha$ $$Ifa$ $$Ifl4ZִX #&`` t$0(5    4 la,8DPR^`ln $$Ifa$ $h$If^ha$ np4$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 lap2@LVbnz| $h$If^ha$ $$Ifa$ $$Ifl4!ִX #&`` t$0(5    4 laƟПҟ $h$If^ha$ $$Ifa$ҟԟ$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 laԟR`jt~ $h$If^ha$ $$Ifa$$$Ifl4ִX #&`` t$0(5    4 laʠ֠ $h$If^ha$ $$Ifa$ $$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 laġСܡ $h$If^ha$ $$Ifa$$$Ifl4ִX #&`` t$0(5    4 la *6BNP $h$If^ha$ $$Ifa$PRP$$Ifl4ִX #&   t$0(5    4 laR $0<HTblx$l$If^`la$$$If]^a$ $h$If^ha$ $$Ifa$ xz$$Ifl4ִX #&``` t$0(5    4 laz|$l$If^`la$ $h$If^ha$ $$Ifa$$$Ifl45ִX #&    t$0(5    4 la£H|\x $ & Fdha$$dha$ $dh`a$$a$$h^ha$%&TV|~^`%'(*+-.01:;h]h&`#$$a$+,./1289:<=CDFGHL0JmHnHu0J j0JU jU;<HIJKL$a$h]h&`#$,1h. A!"#$% DyK  www.autizamyK (http://www.autizam/ Dd \  c $A? ?#" `"l +>]7(3ZH W@=@ +>]7(3ZHW)0=L" x\ l\ΆX8nsHq *LzQ H&4Nر7boM#r$@*!zX* P Z QS(*Ph#Ugw̮whf柙7371cm &ʓc26[1-]c%LAU#"e~+@B |<  (k@~΍4H0mp' [fN4 DXQ#,eIZ嗾ˮ.F`?IJl k48q5 3 *ž`o e;3y^+Xmڨ_b>7<jPC~I;ڸe_n3h0<+UQٯO2OEz#˰J}\DXB4 [ -O'݄XP}VQEUk?*[)+E?)]E/oWeckuҺ.ۺ\ںH jJ^e7 e"qJCz*nɇ;nmh;HA }+m}j_+#Gˊ旦QIcn%Q%[4*iu(_ރ薯+Pl|OǀRLrTJ+y_c w"VHV1l}v;Vg7nyl"=`Os<:$w/Nc? %)}̣l'֛X&{)^fObO<)= .'ӛy}蘹,;t/~i^?A0QOjט˷tx1/r^0lܣy<>qM͋yo@b͋_= 12z0/^IIN( }iclN8pe%kX>zuB!hXJynȧNR}iw7MUTu0@e{\yoxFf/Aw_ϱ5R6wHK^-Jw7@i7Bomf!}] u@ 6lQ A,S,|G+= [J—(y&{G^Lߦt'jݓc-f;M֣8ۮ3Ɓc]v Xpq٣e7QRܰ\TIJ i|d.Ksra˂Ilud7,F3RܰeAɼs)7,b;;_)RY(bM57S, ˫ i;b& ^[`NI56,jbNbeK4g7/wb_K5\Pijs6٩XẼ:73\ijd? ϧ[_"vdV{[ijsWx=cQ6iυE< 8OynyJS."tbTXƻ7>ƻ]oJxZ\~$O$}Ϊ_RьnAn.iaݜFد}P]^cƴSʋ ]^lqr^ //b߾‹f kz6B~'TbюL>75k 9qʼnx9=|ޟ׻i}0]FSo/i9豴d{/I2Rkus8.ya;(;F#sNɈA'vg#5LV#wԕ qFﳘw{}Tz_H7-㹛w?cZݯpv?<ϱl8gXFjn-7 7,yr3>o:9G{ IϿ]PIoxj>8Vr-g9ϡjvs $}pjz*# D}pC˭>վr;C-?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  Root Entry  FwG( Data WordDocument .ObjectPool/( wG( _1303479345!F/( /( Ole EPRINTx_CompObjn  !F"Microsoft Office Excelov grafikonBiff8Excel.Chart.89q Oh+'0@H`l Danica StipovicnnMicrosoft Excel@.zT@u~ !  "#%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^l a+g EMFx_+v# )4]F, EMF+@F\PEMF+"@ @ $@ 0@?!@ @     !" !" !  RpArial |;0|;&0|; L0|; 0|; :0Arial0|j &j  !|;0dv% % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % Rp Arial p};0r};&0p}; L0p}; 0p}; :0Arial0|g &g  !p};0dv% % % % % % % " !%   m&% '%   + a% % % " !% % %   m_6% % % " !% % %   m  6  6 666 6 6 6 6 (6( U6U 6 6 6 % % % " !% % %    b% % % " !% % %   % % % " !% % %   % ( &% (   666?6k66&% ( 666?6k66&% ( '% &% (  V0% % % " !% % %     V0 % % % " !% % %     V0   % % % " !% % %   ?  V06H?F?8?% % % " !% % %   k  V0bt krk dk% % % " !% % %     V0% % % " !% % %     V0% % % " !% % %   '% ( &% (   +% % % " !% % %     +% % % " !% % %     + % % % " !% % %   ?  +8E% % % " !% % %   k  +dq% % % " !% % %     +% % % " !% % %     +% % % " !% % %   % % % " !% % %   % % % " !% % %   m% % % % % % % % " !% % %   y9  T0u1$KA)KA&LGrafikon 1.: Efekti inkluzivnih modela          % % % % % " !% % %   m% % % " !% % %   m% % % % % % % % " !% % %     TT$KA)KALP8 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %      TT $KA)KALP5 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %    5  TT$0$KA)KA$LP3 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %   Mb  TTQ] $KA)KAQLP6 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %   y  TT}$KA)KA}LP4 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TT$KA)KALP2 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TT$KA)KALP2 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TX$KA)KALP27 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TX$KA)KALP17 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %    B   TX$=$KA)KA$LP10 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %   Mo  TXQj$KA)KAQLP20 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %   y  TX}$KA)KA}LP13 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TT $KA)KALP7 % % % % % " !% % %   m% % % % % % % " !% % %     TT $KA)KALP7 % % % % % " !% % %   m% % % " !% % %   m  TT$KA)KALP0 TXx$KA)KAxLP10 TXx$KA)KAxLP20 TXx$KA)KAxLP30 % % % " !% % %   m% % % " !% % %   m  RpArial@_x__wRw !hDZ @w @dv% T!w$KA)KAw L`Socijaliz   % ( RpArial x_`w`w|@|=|Ꙁ||  @w5w @H!L|hDZ @wwj !8+wdv% Tl3c$KA)KAcLXacija  % ( RpArial_`w`w |@|=|Ꙁ||  @w5w |@|=|Ꙁ||  @w8+wdv#L|hDZ @wwj !8+wdv% T $KA)KA L`Toleranci   % ( RpArial|@|=|Ꙁ||  @w5w  |@|=|Ꙁ||  @w8+|@|=|Ꙁ||  @w8+wdv%L|hDZ @wwj !8+wdv% TXG.Z$KA)KAYLPja % ( RpArial|@|=|Ꙁ||  @w8+ |@|=|Ꙁ||  @w8+|@|=|Ꙁ||  @w8+wdv(L|hDZ @wwj !8+wdv% T|M"i$KA)KAML\Pripadno % ( RpArial|@|=|Ꙁ||  @w8+ |@|=|Ꙁ||  @w8+|@|=|Ꙁ||  @w8+wdv)L|hDZ @wwj !8+wdv% TXkFY$KA)KAkYLPst % ( RpArial|@|=|Ꙁ||  @w8+ |@|=|Ꙁ||  @w8+|@|=|Ꙁ||  @w8+wdv,L|hDZ @wwj !8+wdv% Tx $KA)KAL\Zanemar  % ( RpArial|@|=|Ꙁ||  @w8+ |@|=|Ꙁ||  @w8+|@|=|Ꙁ||  @w8+wdv-L|hDZ @wwj !8+wdv% Tp1n$KA)KAnLXivanje  % ( % % % " !% % %   m&% ( '% (   +^6% % % " !% % %   ^5% % % " !% % %   ^5&% (   6'% (  V0  TxS $KA)KAL\Nizovi1  % % % " !% % %   ^5% % % " !% % %   ^5&% ( %  6%%'% (  ++ TxS1$KA)KAL\Nizovi2  % % % " !% % %   ^5% % % " !% % %   m% % % " !% % %   m&% ( % (   + a% % ( %  0  F(GDICFGDIC% %   % %   % % RpArial T~;0V~;&0T~; L0T~; 0T~; :0Arial0|i &i  !T~;0dv% % %   TT$KA)KALPs % " !  m% % F(GDICFGDIC% %   % %   % % % % %   TX$KA)KALPst % " !  m% % K@0 mm  % % " m!  " !  ( ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo Workbook (SummaryInformation( DocumentSummaryInformation84 \pnn Ba= = _<X@"1iArial1iArial1iArial1iArial1.iTimes New Roman1iArial1iArial1iArial1iArial1iArial1iArial1iArial1iArial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-"Yes";"Yes";"No""True";"True";"False""On";"On";"Off"                 , * + )  8 8  <   ` Chart1hSheet1&Sheet2'Sheet3"jb(3  @@  ] ODGOVORI f %SocijalizacijaPrihvaanje razli itosti TolerancijaKvalitetnija komunikacijaPripadnost vranjacimaFrustracija autisti nog djetetaZanemarivanje druge djeceUKUPNO 20 odgajatelja5  MnMicrosoft Office Document Imag/ dxLetterwidm" dx??3` > ` > ` F# ` 0 ` > `H(    Bl9 @AA?R ]l9< $<s<    B9 @AA?q]9< $<st< 0п;3d23 M NM4 3QQ ;Q ;Q3_4E4 3QQ ;Q ;Q3_4E4 3QQ ;Q ;Q3_4EC4D$% M73O& Q4$% M73O& Q4FA3Ok43 b+MZ43*#M43"  x3O x% MP93OQ443_ M NM  MM< 444% GtMz*3O& Q P&Grafikon 1.: Efekti inkluzivnih modela'44e%Socijalizacija%Socijalizacija%Socijalizacija9Prihvaanje razli itosti9Prihvaanje razli itosti9Prihvaanje razli itosti Tolerancija Tolerancija Tolerancija;Kvalitetnija komunikacija;Kvalitetnija komunikacija;Kvalitetnija komunikacija3Pripadnost vranjacima3Pripadnost vranjacima3Pripadnost vranjacimaGFrustracija autisti nog djetetaGFrustracija autisti nog djetetaGFrustracija autisti nog djeteta;Zanemarivanje druge djece;Zanemarivanje druge djece;Zanemarivanje druge djecee @:@@0@@$@@4@@*@@@@@e>    dMbP?_*+%MEpson LX-300@n x@MSUD Epson LX-300d" dx??U} $  vvv     ~  @#:@( Dd ~ @#0@( Dd ~ @#$@( Dd ~ @#4@( Dd ~ @#*@( Dd ~ @#@( Dd  ~ @#@( Dd   ~ Y@*CCCCCCC (  p  6NMM?I @]`<  "??3` >` >` >q?3d23 M NM4 3QQ ;Q ;Q3_4E4 3QQ ;Q ;Q3_4E4 3QQ ;Q ;Q3_4E4D $% M73O&Q4$% M73O&Q4FA4?h }3O4?h }3" :ddA3O% MP93OQ44$% M73OQ '43_ M NM  MM< 444% cKMp*3OX&Q  Grafikon 9.'44eee >@7   dMbP?_*+%"??U>@7   dMbP?_*+%"??U>@7 7 ՜.+,0 PXh px Home' Sheet1Sheet2Sheet3Chart1 Radni listovi GrafikoniOh+'0P    $08@H1Table$nuSummaryInformation( DocumentSummaryInformation80CompObjkssSunkofunk Normal.dotnnm643Microsoft Word 9.0@/@NY@2ֈ( -g՜.+,D՜.+,, hp|  /5=  Naslov 8@ _PID_HLINKSA -)http://www.autizam/-)http://www.autizam/  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka.U@. Hiperveza >*B*ph0 @0 Podno~je  p#*)@* Broj stranice>@2> Zaglavlje  p# mH sH tH }$%Wa+BpDO##K$&')4++~,-z//m00000000000114181:1>1@1B1C1n1p1u1x1~1111111111111122 2 222&2)2-2024272;2<2q2t2x2{2222222222222222222222222227O8:,:BDDEImIoIpIqIyIzIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII$J+J0J2J7J=JCJDJJJKJLJUJ[J`JeJkJqJrJsJJJJJJJJJJJJJJJK K K KXK_KeKjKpKvK|KKKKKKKKKKKK LLLL%L+L1L7L8L9LALGLLLRLXL^L_L`LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLdMkMqMrMxMyM~MMMMMMMMMMMMMMMMMN#N)N.N4N:N@NANGNHNINQNWN\NaNfNkNlNmNNNNNNNNNNNNNNNNNNNYO`OeOkOqOwO}OOOOOOOOOOOO PPPP!P'P-P4P9P?P@PAPIPOPTPYP^P_P`PaPbPcPdPWbghHk|l^m_m`mjmn?qnqquuuuvvwwwwQxRxxxAyByzQ{R{||d}e}}}}}}0000000000000000000 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0000000000000000000000000@0@0@0 0 %%%(twV+Lmdd>eBeCeeXf|f~fggpgrghhhhԕ2–ޗPRhj֜؜npҟԟPRxz;LK  :(:*:e}}}}X:X !(!! _1301580844(:}@(:} ir2>kteo s~v KU "$,.649DM$.|z !!W#\#q#t#`$i$$$,%5%D&S&a'n'''**~++b,k,,,?-H---r..Q/Z/ 00b0k00000000000N1T1a1c122226(6667'7-74787A7B7F7J7P7Q7\7r7|7}7~777777777777777O8Z8[8c8p8r8s888888888888888888888889 999!9)93949>9G9R9Z9c9d9j9k9o9p9r9s9y9z99999999999999999999999999999999::/:3:4:>:@:F:J:S:U:]:^:_:`:g:h:r:s:~::::::::::::::::::::::::::::::;; ; ;;;;;!;";%;-;0;4;9;<;D;E;J;K;P;Q;U;V;b;d;m;n;t;u;y;z;|;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<!<'<(<*<+<6<7<=<><F<G<K<L<Q<R<Z<[<e<f<h<i<q<r<y<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= = =====!=$=+=-=2=8=@=A=E=F=Q=[=d=e=g=h=t=u=~==========================> >>>>>>>$>%>*>+>4>6>=>>>D>F>Q>[>a>b>d>e>g>h>o>p>v>w>}>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>????????'?(?*?+?5?6?A?B?K?L?M?N?S?T?V?W?[?\?b?c?k?s?w?x?????????????????????????????@@ @@@@@@%@&@-@7@B@C@J@T@^@_@g@h@j@k@n@w@x@y@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAAAAA A"A#A)A*A/A0A8ACICLCSCWC_C`CkClCvCwC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDD DDDDDDD!D"D(D)D4D5D7D>DEDMDNDUD_DcDgDhDpDqDsDtD{D|DDDDDDDDDDDD+E6EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF F FFFFF"F#F.F/F0F1F9F:FFGFIFMFPFTFUF`FaFfFgFqFrFwFxF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG G GGGGG%G&G(G)G.G1G9G:GAGBGEGHGOGQGXGYGbGcGkGnGtGuGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGH H H H HHHHHH$H%H)H-H1H2H9H:HBHCHMHNHYHhHqHrHyHzHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIII IIIIII?IHIKKMMyPPQQRR?SHSTT ]]Q]Z]t^}^``Ua[a^acaaaaaMcYcccodxdddChLhkkll[ndnnnnnooppqq rrrrssdtntuuvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww w wwwww"w/w3w4wAwBwDwEwLwNwPwQwSwTw^w_wdwewnwpwwwxwzw{wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxx xxxxxx!x"x/x0x:xRx\xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y y yyyyy%y&y)y*y4yByGyLyTy^yfylypyryuyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzzzzzS{Y{_{g{m{v{ ||J|O|P|W|||}}}}}}}}}}}}}}#%VX`a*+AB opCDNO##J$K$&&''))3+5+++},,--y/z///l0m00000000000000000011131417181=1>1B1C1m1n1t1u1w1x1}1~111111111111111112222 2 222%2&2(2)2,2-2/20232426272:2<2p2q2s2t2w2x2z2{2~22222222222222227777N8:::::c;;;f<h<-===5>>>Q>T?V???@@AeAAAABBB1C3CLCCFDKDDEEEFFHHhHIIlIqIxIzIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII#J$J*J+J/J0J6J7JPAPHPIPNPOPSPTPXPYP]PdPWWbbgghhGkHk{l}l]m`mimjmnn>q?qmqnqqquuuuvvwwwwPxRxxx@yByzzP{S{||c}}}}}}}}}}}}}}}}}33333333333333333333333m00xx}}}}}}}}}}}}}}nnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnC:\Documents and Settings\nn\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.asdnnuD:\Documents and Settings\nn\My Documents\BEBA\ LANCI\AUTIZAM\Kompetencija odgajatelja za rad s djecom s autizmom.doc:IN<wRMb<yYRR^h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohm m ^m `OJQJo(hHh==^=`OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh}}^}`OJQJ^Jo(hHohMM^M`OJQJo(hHh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh m m ^m `OJQJo(h ==^=`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h }}^}`OJQJo(oh MM^M`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH:IyYRwRM000000114181:1>1@1B1C1n1p1u1x1~1111111111111122 2 222&2)2-2024272;2<2q2t2x2{2222222222222oIyIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII$J+J0J2J7J=JCJJJKJLJUJ[J`JeJkJqJrJsJJJJJJJJJJJJJJJK K K KXK_KeKjKpKvK|KKKKKKKKKKKK LLLL%L+L1L7L8L9LALGLLLRLXL^L_L`LLLLLLLLLLLLLLLLLLLdMkMrMyM~MMMMMMMMMMMMMMN#N)N.N4N:N@NGNHNINQNWN\NaNfNkNlNmNNNNNNNNNNNNNNNNNNNYO`OeOkOqOwO}OOOOOOOOOOOO PPPP!P'P9P?P@PAPIPOPTPYP^P_P`PaP}@uuGuuT $012789:@AEFGHKLMOXvxy|}}(6L@fhrtvx@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1l&הF-g5[k6!0d=0~ 2QHPSunkonn