Pregled bibliografske jedinice broj: 914501
Jake žene Kozarčeve: o Kati, Teni, Miri, Jeleni...
Jake žene Kozarčeve: o Kati, Teni, Miri, Jeleni... // Knjiški Krnjaš I. – II., /Zbornik radova Znanstvenoga skupa Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti, održanoga u Vinkovcima 16. studenoga 2015., i Znanstvenoga skupa Josipu Kozarcu, u povodu 110. obljetnice smrti, održanoga u Vinkovcima 16. studenoga 2016., / Bilić, Anica (ur.).
Vinkovci : Zagreb: Posebna izdanja XXVIII., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zagreb – Vinkovci, 2017., 2017. str. 175-214 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 914501 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jake žene Kozarčeve: o Kati, Teni, Miri, Jeleni...
(STRONG WOMEN OF KOZARAC: ABOUT KATA, TENA, MIRA, JELENA...)
Autori
Marica Liović, Monika Pejičić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Knjiški Krnjaš I. – II., /Zbornik radova Znanstvenoga skupa Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti, održanoga u Vinkovcima 16. studenoga 2015., i Znanstvenoga skupa Josipu Kozarcu, u povodu 110. obljetnice smrti, održanoga u Vinkovcima 16. studenoga 2016.,
/ Bilić, Anica - Vinkovci : Zagreb : Posebna izdanja XXVIII., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zagreb – Vinkovci, 2017., 2017, 175-214
ISBN
978-953-347-117-4
Skup
Knjiški Krnjaš I. – II., /Zbornik radova Znanstvenoga skupa o Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 16.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Kozarac, Slavonija, realizam, ženski identiteti, pripovijetka, psihologiziranje
(Josip Kozarac, Slavonia, realism, female identities, novel, psychologisation)
Sažetak
Josip Kozarac (1858. – 1906.) najvažniji je slavonski pripovjedač u posljednjim desetljećima 19. stoljeća: iako je književna kritika njegovo djelo atribuirala kao realistično (prema Jelčiću, riječ je "o jednome od dvojice najčistijih, stilski najhomogenijih realista hrvatskih") kad je posrijedi gradba ženskoga lika, među ostalim, vidljiv je autorov subverzivan odnos spram etabliranoga modela stvaranja pa se Josipa Kozarca s pravom doživljava i kao inauguratora stilskih karakteristika (psihologiziranje, prije svega) koji će svoj vrhunac i opredmećenje doživjeti u razdoblju hrvatske moderne. Kozarac je, Flakerovim rječnikom rečeno, oprimjerio tezu prema kojoj književnost obavlja i bitne društvene funkcije pa je svoja djela napučio aktualnim problemima tadašnje, važno je naglasiti, patrijarhalne Slavonije. Oštro se obrušavajući na ljude i običaje koji destruiraju tradicionalne vrijednosti (ponajprije moralne), Kozarac je ipak svjestan da kad je o ženskim likovima riječ, vrijeme "slabih" odnosno "nijemih" ženskih subjekata kao datosti patrijarhata, nepovratno je završilo, a s njim i percepcija žene kao bića koje se realizira isključivo prema zadanoj ulozi, bez mogućnosti (i sposobnosti) da odluči o sebi i svome životu. Rad se bavi detekcijom autorskih strategija korištenih pri gradbi ženskih identiteta, u sljedećim Kozarčevim pripovijestima: Biser-Kata, Tena, Mira Kodolićeva, Oprava, Donna Ines, Poletarci te Krčelići ne će ljepote, evolucijom ženskog identiteta te njegovom funkcijom u spomenutim pripovijetkama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost, Kroatologija
