Pregled bibliografske jedinice broj: 91349
Utjecaj uvjeta proizvodnje na svojstva i održivost bučinog ulja
Utjecaj uvjeta proizvodnje na svojstva i održivost bučinog ulja, 2001., diplomski rad, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 91349 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj uvjeta proizvodnje na svojstva i održivost bučinog ulja
(The influence of processing conditions to the propeties and shelf-life of pumpkin seed oil)
Autori
Knežević, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
03.05
Godina
2001
Stranica
52
Mentor
Štrucelj, Dubravka
Ključne riječi
bučina koštica; bučino ulje; kvaliteta; održivost
(pumpkin seed; pumpkin seed oil; quality; shelf-life)
Sažetak
U ovom radu provedena su ispitivanja na beskorki i oljuštenoj bučinoj koštici koje su potencijalne sirovine za proizvodnju bučinog ulja. U laboratoriju je dobiveno ulje ekstrakcijom te hladnim i toplim prešanjem ovih sirovina. Za usporedbu je ispitivano i bučino ulje iz trgovačke mreže dobiveno industrijskim prešanjem. Analiza bučine koštice i pogače uključivala je određivanje udjela ulja i vode i izračunavanje iskorištenja ulja. Ispitivanje ulja započelo je određivanjem slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja kao osnovnih pokazatelja kvalitete. Osim toga izračunat je jodni broj. Određen je udjel neosapunjivih tvari i provedena je njihova tankoslojna kromatografija. Oksidacijska stabilnost je ispitivana pomoću tri ubrzane metode kvarenja: određivanje peroksidnog broja nakon 24 sata kvarenja ulja pri 98 C (oven test) i nakon izlaganja UV-svjetlu (valne duljine 365 nm) kao i određivanje indukcijskog perioda Rancimat testom pri 100 C. Udjel slobodnih masnih kiselina u uljima dobivenim ekstrakcijom dio je niži nego u uljima dobivenim prešanjem iz iste sirovine. Početni peroksidni brojevi svih uzoraka bili su dosta visoki, većinom iznad 7 mmol O2/kg, što je granica za jestiva nerafinirana ulja, zbog oksidacijskih promjena u samoj sirovini. Jodni broj svih ulja dobivenih iz beskorke bio je niži od lja iz obične koštice. Najveći udjel neosapunjivih tvari bio je u ekstrahiranim beskorkinim uljima. Rancimat test i indukcijski period bila je najbolja metoda za određivanje održivosti; ekstrahirana ulja su dala bolje rezultate od ulja dobivenih hladnim prešanjem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
