Naslov
Diferencijacija između dvije podvrste Vitis vinifera subsp. sativa i sylvestris: fenotipske varijacije hrvatskih primki
(Differentitation between two subspecies Vitis vinifera subsp. sativa and sylvestris: phenotypic variability among Croatian accessions)

Autori
Zdunić, Goran ; Mucalo, Ana ; Budić Leto, Irena ; Ozretić Zoković, Maja ; Lukšić, Katarina ; Leko, Marijo ; Maletić, Edi

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Vila, Sonja ; Antunović, Zvonko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2017, 274-275

Skup
52. hrvatski i 12. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 12.02.2017. - 17.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ampelografija, Vitis vinifera subsp. sylvestris, biljni genetski izvori, morfologija
(ampelography, Vitis vinifera subsp. sylvestris, plant genetic resources, morphology)

Sažetak
Kultivirana (Vitis vinifera L. subsp. sativa) i divlja (Vitis vinifera subsp. sylvestris Gmel Hegi) loza izražavaju vrlo sličan fenotip. Fenotipska varijabilnost između kultivara V. vinifere je intrigantna i predmet istraživanja kroz dugi niz godina. Nasuprot tome, fenotipska varijabilnost kod divlje loze je gotovo nepoznata premda ova podvrsta predstavlja divljeg pretka današnjih kultivara. Glavna razlika između ove dvije bliske podvrste je u građi cvijeta. Divlja loza je dvodomna vrsta dok su sorte kultivirane loze jednodomne i većinom hermafroditi. Razumjevanje fenotipskih varijacija unutar kultivirane i divlje forme loze omogućiti će njihovu sigurnu identifikaciju, očuvanje i korištenje u oplemenjivanju. Ovdje pokazujemo fenotipske razlike između ove dvije podvrste i varijabilnost u pogledu osnovnih karakteristika mladice, lista, cvijeta i grozda na osnovu standardnih OIV deskriptora. Antocijanski profi li kožice bobica analizirani su putem HPLC metode. 30 različitih kultivara V. vinifera analizirani su u ex situ kolekcijskom nasadu, dok su individue divlje loze analizirane na prirodnim staništima na četiri različite lokacije. Rezultati upućuju na niz zajedničkih karakteristika, te različite frekvencije razina ekspresije kod određenih svojstava. Primke su grupirane u nekoliko distinktivnih grupa putem klaster analize pri čemu je vidljiva jasna odjeljenost kultiviranih i divljih. Morfološka karakterizacija divljih primki u Hrvatskoj predstavlja nužan korak u očuvanju ove vrijedne biljke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA