Pregled bibliografske jedinice broj: 913085
Iluzionirana oltarna pala Majka Božja od sedam žalosti iz Stare Drenčine: ikonografska i biblijsko-teološka interpretacija
Iluzionirana oltarna pala Majka Božja od sedam žalosti iz Stare Drenčine: ikonografska i biblijsko-teološka interpretacija // Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije / Kovač, Valerija Nedjeljka (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 295-322 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 913085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iluzionirana oltarna pala Majka Božja od sedam
žalosti iz Stare Drenčine: ikonografska i
biblijsko-teološka interpretacija
(Illusionist Altar Painting Mother of God of Seven
Sorrows from Stara Drenčina: Iconographical and
Biblical- Theological Interpretation)
Autori
Kovač, Valerija Nedjeljka ; Tepert Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije
/ Kovač, Valerija Nedjeljka - Zagreb : Kršćanska sadašnjost ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 295-322
ISBN
978-953-11-1124-9
Skup
Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 04.12.2015. - 06.12.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Majka Božja žalosna, Pietà, muka i smrt Isusa Krista, pasionska pobožnost, compassio, ikonografija, Stara Drenčina
(Our Lady of Sorrows, Pietà, Passion and death of Jesus Christ, Passion devotions, compassio, iconography, Stara Drenčina)
Sažetak
Autori obrađuju iluzioniranu oltarnu palu Majka Božja od sedam žalosti iz kapelice Sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini, koja potječe iz treće četvrtine 18. stoljeća od domaćega nepoznatoga majstora. U prvome dijelu opisuju sadržaj i kompoziciju te oltarne pale koja prikazuje Mariju s mrtvim tijelom svoga Sina Isusa te dva naslikana bočna svetačka lika koji s njom čine figuraliku iluzioniranoga retabla. Zatim je smještaju u kontekst razvoja ikonografskoga tipa Mater dolorosa u prostoru srednjovjekovne teologije i pobožnosti. U drugome dijelu analiziraju biblijske temelje za motiv sedam Marijinih žalosti. Posebno su protumačeni tekstovi iz Lk 2, 25-35.41-51 i Mt 13-15, čime se pokazuje da je motiv Marijina trpljenja u tim odlomcima tek sekundaran, za razliku od njegova kasnijega naglašavanja u pobožnosti. U trećem dijelu autori iščitavaju teološko-duhovnu poruku te oltarne pale. Ističu da se Mariju ispravno razumije tek iz Kristova otajstva, u svjetlu kojega je ona vlastitim predanjem aktivno uključena u Kristovo trpljenje i smrt. Marija je zato primjer vjerniku kako se osobno suočiti s patnjom i prihvatiti je vjerom u Kristovo preobražujuće otkupljenje. Konačno, Mariju predstavljaju kao onu koja poziva na solidarnu supatnju sa svakim čovjekom u nevolji, nadahnutu Kristovom logikom života i djelatnim upristunjenjem njegova Kraljevstva među najpotrebitijima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest umjetnosti, Likovne umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb