Pregled bibliografske jedinice broj: 912987
Korske pregrade na istočnome Jadranu: tipologija i kronologija
Korske pregrade na istočnome Jadranu: tipologija i kronologija // Razvoj srednjovjekovnih svetišta na Kvarneru
Rijeka, Hrvatska, 2017. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, ostalo)
CROSBI ID: 912987 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korske pregrade na istočnome Jadranu: tipologija i
kronologija
(Typology and Chronology of Eastern Adriatic Choir
Screens)
Autori
Marinković, Ana ; Marušić, Matko Matija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, ostalo
Skup
Razvoj srednjovjekovnih svetišta na Kvarneru
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
korske pregrade, crkvene unutrašnjosti, raspela, dalmatinske katedrale
(choir screens, interiors of sacral spaces, crucifixes, Dalmatian cathedrals)
Sažetak
Izlaganje razrađuje nekoliko osnovnih problema vezanih uz razvoj korskih pregrada na istočnome Jadranu: tipološkim odrednicama i njihovom funkcijom (praktičnom/liturgijskom i simboličkom), kao i transformacijama tipova i funkcija u rasponu od zrelog srednjeg vijeka do posttridentskoga razdoblja. Dva osnovna tipa korske pregrade - zatvoreni (često s „mostom“ ili gornjim korom) i otvoreni (tipa pergole) – bili su ponajprije uvjetovani zahtjevima određenog crkvenog prostora, odnosno crkvene zajednice (npr. katedralne ili redovničke crkve). Tako su katedralne crkve gotovo redovito imale otvoreni tip korske pregrade, dok je ona u redovničkim crkvama, s obzirom na viši stupanj klauzure, bila zatvorenog tipa. Uz ovakvu praktičnu uvjetovanost oblika pregrade, on je ponekad imao i simboličko značenje: tako se tzv. venecijanski tip korske pregrade, čiji je uzor „ikonostas“ Sv. Marka, javlja u nekim istočnojadranskim katedralama kao neposredan utjecaj političke situacije nakon 1420. godine. Premda Tridentski koncil sugerira veću vidljivost euharistije u laičkom dijelu crkve, zahtjevi za transparentnijom korskom pregradom ili njenim potpunim uklanjanjem javljaju se i ranije, ne samo iz liturgijskih već i iz estetskih razloga. Sve navedeno može se pratiti i na kvarnerskim primjerima kojima će u izlaganju biti posvećeno najviše pažnje, prije svega dvama ključnim primjerima: pregradi krčke katedrale, inačici pregrade Sv. Marka, uklonjenoj ubrzo nakon postavljanja te nekadašnjoj pregradi creskih franjevaca za koju se na temelju komparativnih primjera može pretpostaviti pripadnost pregradama zatvorenoga tipa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb