Naslov
Operativni podsjetnik za kriminaliste (svih rangova i stručnih profila)
(Operative Reminder for Criminal Investigators (All Grades and Professional Profiles))

Autori
Mršić, Gordan ; Modly, Duško

Ostali urednici
Anita, Šikić ; Mršić, Gordan ; Popović, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, strucna

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
664

ISBN
978-953-169-363-9

Ključne riječi
podsjetnik, kriminalistika, forenzika
(reminder, criminalistics, forensics)

Sažetak
Ovaj podsjetnik zamišljen je kao jedan kolaž prvenstveno kriminalističkih, a onda forenzičnih i pravnih informacija. Informacije nisu kategorizirane, ni klasificirane, jer je uočeno da tada čitatelji ne konzumiraju s interesom sadržaj cijelog podsjetnika. Oni trebaju sami razvrstavanjem označiti stranice poveznica na kojima se nalaze određeni sadržaji npr. o očevidu, rekonstrukciji, vještačenju i sl. Za sadržaj podsjetnika korištena je brojna znanstvena i stručna literatura, tuzemna i inozemna, od knjiga, udžbenika, monografija, studija, brojnih znanstvenih i stručnih članaka, diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, sve do informacija u tiskovinama (newspaper clipping). Korišteni su radovi brojnih autora od devetnaestog stoljeća do danas. S obzirom na njihov broj ne navode se svi literaturni izvori, jer bi zauzeli skoro isti broj stranica kao i podsjetnik i učinili ga nepreglednim, već samo najznačajniji. Podsjetnik može poslužiti u dijelu i kao repetitorij. Cilj je podsjetnika samoprovjera znanja, vještina i razumijevanja potrebnih za učinkovito rukovođenje kriminalističkim istraživanjem, osobito na mjestu događaja. Istodobno on može poslužiti i kao izvor za stjecanje znanja. Način pisanja građe teksta je nešto drugačiji od “udomaćenog” načina pisanja u nas. Ona će biti predstavljena na specifičan način. To uz ostalo otvara prostor čitateljima za diskusiju i kritičko razmatranje teksta. Nastojalo se zaintrigirati cijenjene čitatelje. Naglasak je stavljen na greške u procesu kriminalističkog istraživanja. Čitateljima je prepušteno da ih kvalificiraju po težini, uzrocima, posljedicama i sl. Sadržaj podsjetnika treba omogućiti kriminalistima da rade savjesno, stručno i zakonito. Nadalje da steknu samostalnost u radu, etičku neutralnost, spoznaju principe kriminalista kao istraživača i da ovladaju kautelama za uporabu operativnih tehničkih sredstava, kao i načinima službene komunikacije. U ovom radu polazimo od teze da je kriminalističko istraživanje koje provode kriminalisti znanstveni istraživački proces sui generis. Stvarno je riječ o discipliniranom ispitivanju (istraživanju). Znanstveni karakter tom istraživačkom procesu daju norme znanosti po kojima kriminalisti moraju (dužni su) postupati. To su primarno u užem smislu norme kriminalističke, kaznenopravnih i forenzičnih znanosti, a u širem smislu i drugih znanosti. Obavljanje kriminalističkog istraživanja po normama navedenih znanosti obuhvaća traženje najpouzdanijih mogućih odgovora na izvjesne vrste interesantnih ili važnih pitanja vezanih uz otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i kriminalnih događaja. Pouzdanost odgovora ovisi u velikoj mjeri o postupcima koji se koriste da se ti odgovori dobiju. Ovaj podsjetnik ima primarni cilj da osvježi memoriju kriminalista po tom pitanju, a kod onih koji navedene sadržaje ne znaju, da ih usvoje. Kako bi ovo istraživanje bilo kvalificirano kao znanstveno, mora biti vođeno prema opće prihvaćenim principima u znanosti npr. empirizam i objektivnost i po prethodno sastavljenom planu, tzv. projektu kriminalističkog istraživanja. Kriminalisti pridržavajući se znanstvenih principa i slijedeći plan istraživanja, osiguravaju disciplinu koja, zauzvrat, povećava kredibilitet rezultata dobivenih procesom istraživanja. Treba imati u vidu da je kriminalističko istraživanje ljudski poduhvat, i kao takvo podložno je ljudskim slabostima, ali i dobrim stranama. Od vitalnog je značaja da kriminalist ostane što je više moguće objektivan kroz čitav proces istraživanja. Unaprijed stvorena mišljenja i predrasude moraju ostati po strani, osobito u fazi testiranja verzija, tako da se ona ne upliću u točno tumačenje prikupljenih informacija ili stvaranje zaključaka koji nisu konzistentni s podacima. U isto vrijeme odgovarajuća uporaba ekspertize, učenje na greškama, intuicija, strpljenje, domišljatost, znatiželja i oportunizam (u formi iskorištavanja slučajnih događanja), sve to ima vitalnu ulogu u uspješnom istraživanju. Dobri kriminalisti moraju poklanjati mnogo pažnje onome što nedostaje kao i onome što je prisutno na kriminalnoj sceni. Opservacija da nešto nedostaje može biti važan dokaz koji može podržati ili osporiti validnost verzije. Kriminalist mora sastaviti sve prikupljene dijelove u opću shemu koja povezuje međusobno sve činjenice i verzije i ne sadržava interne kontradikcije. Ovi dijelovi i njihovo povezivanje predstavljaju teoriju zločina (kaznenog djela ili kriminalnog događaja). Kod nas se koristi naziv kriminalistička diferencijalna dijagnoza. Što se više činjenica može pokazati konzistentnim (čvrstim) s ovom teorijom, i što su elementi tješnje povezani, tj. što je manje praznina u dokazima, to kriminalisti imaju više povjerenja u teoriju zločina koju su formulirali. Ovo povezivanje traži primjenu induktivne i deduktivne logike. Induktivna logika polazi od jednog broja posebnih i odvojenih opservacija ka generalizaciji. S druge strane deduktivna logika polazi od općeg ka posebnom. Reagirajući na okruženje kriminalisti u pravilu djeluju po pretpostavci, da je svijet takav kako ga oni percipiraju. U općem smislu akcije kriminalista moraju biti vođene njihovim senzornim percepcijama, jer vjerojatno nemaju drugog načina da saznaju o okruženju o kojem žive. Pri tome moraju biti oprezni i ne potpuno vjerovati svojim percepcijama. Upoznavanje ljudi različite kulture ili poteškoća u komunikaciji s ljudima u svojoj vlastitoj kulturi ponekad pokazuje ograničenja percepcija kriminalista. Dok kriminalisti ovise o svojim osjetilima da vide svoje interpretacije stvarnosti, moraju biti svjesni da informacije koje ona prenose i interpretacije koje prave, ponekad nisu točne, ali čak i kada se točne, one oslikavaju samo neke aspekte svijeta oko nas. Perspektiva bira i organizira senzorna iskustva kriminalista. Selektivni i organizacijski aspekti perspektive su ukorijenjeni i u fiziologiji kriminalista i u njihovom jeziku. Opće karakteristike perspektive, kao stajališta s kojeg se što promatra su: selektivnost i organizacija poznate su nam u svakodnevnom životu. Svaki kriminalist kao promatrač koristi različite perspektive odabira različitih aspekata događaja i podvrgava ih opservaciji, interpretaciji i predikciji. Iz navedenog proizlazi da je perspektiva selektivno sredstvo koje fokusira pažnju promatrača i organizira njegove percepcije, čineći izvjesne aspekte nekog događaja upadljivim. Ova inherentna (urođena) selektivnost koja naglašava neke aspekte događaja, također implicira da drugi aspekti moraju biti nenaglašeni. Kriminalisti kao promatrači ne mogu obratiti pažnju na sve, ali mogu lako biti tako “zarobljeni” vlastitom perspektivom, da zaborave da ona također vrši selekciju izbacivanja. Važno je shvatiti, da svaka perspektiva predstavlja samo jedno od mnogih mogućih gledanja na svijet. Različite perspektive mogu biti kompatibilne. Ali ako su dvije perspektive fundamentalno nekompatibilne i ako su dovele do značajno različitih zaključaka ovisno koju od ovih inkopatibilnih perspektiva koristimo, treba biti na oprezu. Pod navedenim okolnostima važno je postaviti pitanje: koja je perspektiva točnija ili korisnija? Kriminalisti moraju imati u vidu da ih njihova osjetila vežu uz vanjski svijet, ali te veze nisu savršene. Budući da su ljudska osjetila fiziološki ograničena, ona prenose samo neke stimulanse koji djeluju na nas. Za svakog od nas svijet postaje shema senzacija, odraza u svijesti, koje učimo raspoznavati. U ovom radu (knjizi) se mogu javiti tzv. “prividna ponavljanja”. Riječ je o tome da smo u svakom dijelu rada naveli neke pojmove, institute i slično koji se na sličan ili identičan način javljaju u drugim odjelima. Razlog tome je da cijenjeni čitatelji mogu odmah konzumirati onaj dio knjige koji ih zanima bez “traganja” za pojmovima i institutima koji se spominju u drugim dijelovima knjige.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA