Naslov
POMOLOŠKE OSOBINE NOVIH SORTI TREŠANJA SREDNJEG ROKA DOZRIJEVANJA U AGROEKOLOŠKIM UVJETIMA ISTOČNE SLAVONIJE
(POMOLOGICAL CHARACTERISTICS OF NEW VARIETES OF SWEET CHERRIES (Prunus avium L.) MIDDLE PERIOD OF RIPENING IN AGROECOLOGICAL CONDITION OF EASTERN SLAVONIA)

Autori
Markulj, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
28.02

Godina
2013

Stranica
36

Mentor
Stanisavljević, Aleksandar

Ključne riječi
trešnja, sorta, pomološke osobine, plod
(cherry, cultivar, pomological traits, fruit)

Sažetak
Istraživanja pomoloških osobina sorti trešanja srednjeg roka dozrijevanja provedena su 2010. na Poljoprivrednom institutu Osijek (regija Slavonija, Istočna Hrvatska). Nadmorska visina lokaliteta Tovljač je 88 m, 45°32' geografske širine i 18°38' geografske dužine. U odnosu na višegodišnji prosjek (2001 – 2010.) izmjerene srednje temperature te ukupne oborine za proljeće (16, 8°C i 225, 4 mm) i ljeto (20, 2°C i 78, 9 mm) bile su znatno više, odnosno u slučaju oborina ekstremne. Možemo zaključiti da je 2010. bila izrazito nepovoljna za uzgoj trešnje. Pomološka i fenološka istraživanja obuhvatila su 9 sorti trešanja (Burlat, Margit, Blaze star, Linda, Sylvia, Lala star, Sylvana, Lapins, Vanda) starosti dvije godine, cijepljenih na slabo bujnu podlogu Gisela 5. Kao standard uzeta je sorta Burlat. Početak cvatnje sorte Burlat bila je najranija (5. travnja), a odstupanja ostalih sorti bila su sljedeća: Vanda, Lala star, Lapins (+2), Margit, Blaze star (+4), Sylvana (+5), Linda, Sylvia (+10). Najveću srednju masu ploda imala je sorta Vanda (9, 36 g), a najmanju sorta Lapins (6, 52 g). Produktivnost izražena u kg po stablu (prva godina plodonošenja) bila je najveća kod sorte Sylvana (7, 01 kg), a najmanja kod sorte Blaze star (0, 17 kg). Prema vrijednostima kalibraže za razred 24 -26 mm najveći postotak plodova od ukupnog broja izmjerenih uzoraka ostvarila je sorta Margit (53, 1 %), dok je najveći udio plodova u razredu 26 – 28 mm ostvarila sorta Vanda (54, 3 %). Najveća izmjerena srednja tvrdoća ploda izmjerena je kod sorte Lapins, a najmanja kod sorte Linda. Najveći sadržaj suhe tvari imala je sorta Lala star (17, 7 °Brix), a najmanje sorta Burlat (11, 6 °Brix). Sadržaj kiseline bio je najmanji kod sorte Linda, a najveći kod sorte Lala star. Prema mjerenju peteljki od ukupnog broja izmjerenih uzoraka najduže peteljke imala je sorta Linda (50, 28 cm), a najkraće peteljke je imala sorta Lala star (28 cm). Obzirom na nepovoljne vremenske prilike (kiša) u razdoblju dozrijevanja izraženo je bilo pucanje plodova. Najveći postotak pucanja plodova utvrđen je kod sorte Margit (87, 5 %), a najmanji kod Blaze star (3, 94 %). Radi koenzinstentnosti dobivenih rezultata istraživanja će se nastaviti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA