Naslov
MOGUĆNOSTI KEMIJSKOG PRORJEĐIVANJA BRESKVE (Prunus persica L.)
(POSSIBILITY OF CHEMICAL THINING IN PEACHES (Prunus Persica L.))

Autori
Šumić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
15.10

Godina
2013

Stranica
77

Mentor
Stanisavljević, Aleksandar

Ključne riječi
breskva, kemijsko prorjeđivanje, kvaliteta plodova
(Peach, Chemical thinning, fruit quality)

Sažetak
Kemijsko prorjeđivanje je provedeno 2013. godine na lokalitetu Tovljač – Poljoprivredni institut Osijek (istočna Slavonija) u eksperimentalnom nasadu breskve. Pokus je uključivao dvije sorte breskve (Redhaven i Dixired) starosti 14 godina posađenih u 4 x 2 sklopu sadnje (oblik retardirana vaza ; 1250 stabala/ha ; podloga Prunus Persica). Tretmani su uključivali ATS (3% i 1, 5% koncentracije), sumporno vapno (4%), sojino ulje (10% i 5%) u kombinaciji sa surfaktantom Silwet-L77 i ribljim uljem (5%). Najveću učinkovitost na sorti Redhaven pokazao je tretman ATS 3% (24, 02%), dok je isti tretman na sorti Dixired imao učinkovitost od 49, 29% u odnosu na kontrolu. Na sorti Dixired tretman sumpornim vapnom (3%) ostvario je učinkoviost od 29, 46%, dok je sojino ulje (5%) imalo 28, 49% učinkovitosti u odnosu na kontrolu. Na sorti Redhaven tretman sumpornim vapno (4%) imao je učinkovitost od 2, 37% u odnosu na tretmane sojinim uljem (5% i 10%) gdje utvrđena učinkovitost 15, 32% i 21, 32%. Najveću masu i promjer na sorti Redhaven imali su plodovi s stabala tretiranih s ATS 3%-tnom koncentracijom i to prosječno 167, 6 g i 68, 1 mm, dok je kontrola iznosila 162, 8g i 68, 1. Na sorti Dixired istraživali smo djelovanje 1, 3% i 3%- tnog ATS-a, 3%-tnog sumpornog vapna, te sojino ulje u koncentraciji od 5%. Rezultati na ovoj sorti su relevantniji i izdvajaju ATS u jačoj koncentraciji kao perspektivan vid kemijskog prorjeđivanja. Težina i promjer plodova bili su veći s manjim opterećenjam stabla. Plodovi s tretmana ATS 3% pokazuju najbolje kvalitativne osobine i prosječno su bili teški 148, 5 g s promjerom od 61 mm, dok su plodovi s kontrolinih stabala imali prosječnu težinu od 135, 6 g i 57 mm. Prorjeđivanje kemijskim putem može značajno smanjiti troškove proizvodnje i količinu ljudskog rada. Upotrebljena sredstva obzirom na sastav i porijeklo aktivne tvari pokazuje puni potencijal upotrebe u ekološkom režimu proizvodnje koštićavog voća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA