Naslov
Pronos suspendirane tvari iz podmorskih sustava javne odvodnje
(Suspended solids transport from public sewage submarine outfall)

Autori
Štos, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Građevinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.07

Godina
2017

Stranica
45

Mentor
Lončar, Goran

Ključne riječi
podmorski ispust, suspendirana tvar, numerički model
(submarine outfall, suspended solids, numerical model)

Sažetak
Provedeno je numeričko modelsko istraživanje pronosa suspendirane tvari koja se upušta u morski prijemnik kroz podmorske ispuste sustava javne odvodnje priobalnih aglomeracija od 2000 do 10000 ES, za koje do sada nije definiran odgovarajući stupanj pročišćavanja na UPOV. Analizirane su situacije unosa suspendirane tvari s koncentracijama koje odgovaraju uvjetima mehaničkog predtretmana i drugog stupnja pročišćavanja. U numeričkom modelu je korištena realna dnevna dinamika rada podmorskog ispusta s odgovarajućim protocima/brzinama upuštanja u morski recipijent s pripadnim koncentracijama suspendirane tvari. Za analizu širenja onečišćenja u području bliske zone primijenjen je numerički model za praćenje koncentracije onečišćenja i geometrijskih obilježja uzgonskog oblaka sve do prekida njegovog odizanja i tranzicije u područje daleke zone. Procesi daljnjeg širenja sitnozrnih čestica suspendirane tvari u području daleke zone tretirani su 3D i 2D numeričkim modelima strujanja i konvektivne disperzije, uključujući proces taloženja. Dobiveni rezultati daju komparativni uvid u količinu istaloženih čestica u analiziranim akvatorijima, ovisno o slučaju primjene mehaničkog predtretmana ili drugog stupnja pročišćavanja na UPOV. U slučaju primjene mehaničkog predtretmana na UPOV maksimalne količine istaložene suspendirane tvari (sloj istaloženih čestica na dnu u bliskoj okolici difuzora) nakon mjesec dana kontinuiranog rada UPOV u vrhu turističke sezone (VIII mjesec) kreću se u rasponu 75 (sustav Premantura) – 176 [g/m2] (sustav Gradac). U slučaju izvedbe II stupnja pročišćavanja na UPOV, maksimalne količine istaloženih kreću se u rasponu 2 (sustav Orebić) – 10 [g/m2] (sustav Gradac). Rezultati provedenih numeričkih simulacija pokazali su da se  60 % ukupno unesene suspendirane tvari taloži na dnu u slučaju primjene mehaničkog predtretmana na UPOV, te 50 % u slučaju primjene drugog stupnja pročišćavanja. Prema tome, za slučaj proizvoljnog sustava za 10000 ES s unosom 100 [t/god] ukupne suspendirane tvari primjena mehaničkog predtretmana rezultira sedimentacijom sitnozrnih čestica od 60 [t/god], dok drugi stupanj pročišćavanja omogućuje redukciju taloženja sitnozrnih častica na razinu od 5 [t/god]. Nadalje, najveće opterećenje dna talogom sitnozrnim česticama pojavljuje se u neposrednoj okolici difuzora podmorskog ispusta, pri čemu se za sustave do 10000 ES može očekivati opterećenje ≤ 300 [g/m2/godina] u slučaju primjene mehaničkog predtretmana, odnosno ≤ 50 [g/m2/godina] u slučaju primjene drugog stupnja pročišćavanja na UPOV-ima. Modelski rezultati i predložena pojednostavljena metodologija proračuna prostorno-vremenskog razvoja pridnenog sloja istaloženih čestica (mulja) mogu pomoći u izboru odgovarajućeg stupnja pročišćavanja za sustave javne odvodnje koji pripadaju kategoriji priobalnih aglomeracija do 10000 ES s ispuštanjem u područje normalnog (ne-osjetljivog) mora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA