Naslov
Skadarsko jezero - jedan ekosustav u dvije države
(Skadar Lake - one ecosystem in two countries)

Autori
Jasprica, Nenad

Izvornik
Priroda (Zagreb) (0351-0662) 1056 (2017), 3-4; 52-56

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
jezero, Crna Gora, Albanija, staništa, flora, vegetacija
(lake, Montenegro, Albania, habitats, flora, vegetation)

Sažetak
Skadarsko jezero je najveće jezero te jedan od najvažnijih centara bioraznolikosti u jugoistočnoj Europi. Ovisno o vodostaju, rasprostire se između 370 (ljeti) i 540 km2 (zimi), čime se za niskog vodostaja približava površini Ohridskog jezera. Prosječna dubina jezera je 5 m, a najveća 8, 3 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 5 m, što znači da se neki dijelovi dna nalaze ispod razine mora (kriptodepresije). Od 168 km ukupne dužine obale, 111 km nalazi se u Crnoj Gori, a ostalo u Albaniji. Uz jugozapadnu obalu jezera je oko 50 otoka, otočića i grebena, na nekima se nalaze stare utvrde i samostani, a nazivaju ih Skadarskim otočjem ili tzv. Krajinskim arhipelagom (sl. 5). Padine uz jugozapadnu obalu jezera su strme jer planinski lanac Rumije (najveći vrh 1594 m n.v.) odvaja jezero od Jadranskog mora, dok je sjeverozapadna obala jezera koja se pruža niz Zetsku ravnicu uglavnom niska. Crnoj Gori pripadaju dvije trećine površine jezera dok je ostatak teritorij Republike Albanije. Crnogorski dio jezera s priobaljem (oko 400 km2), proglašen je nacionalnim parkom 1983., dok albanski (oko 265 km2) ima status upravljanog prirodnog rezervata (Agjencia Kombetare e Zonave te Mbrojtura, 2017). Crnogorski dio jezera je, također, uvršten u IBA (međunarodno važno područje za boravak ptica) i IPA (međunarodno botanički važno područje) te se nalazi na Ramsarskom popisu močvara od međunarodnog značaja. Iz jezera, kod albanskog grada Skadra (Shkodër), otječe rijeka Bojana, potom prima vodu iz Drima te se 30 km dalje ulijeva u Jadransko more (sl. 6). Nekada se znalo događati da je pri niskom vodostaju jezera, Bojana tekla uzvodno pa bi voda iz Drima ulazila koritom Bojane u Skadarsko jezero. Područje Skadarskog jezera sastavljeno je od mozaika različitih ekosustava. Vodeni ekosustavi uključuju najznačajnije crnogorske populacije parožina (Characeae), planktonske zajednice, submerznu (uronjenu) vegetaciju, pridnenu faunu i ribe, dok je močvarna flotantna (plivajuća i plutajuća) i emerzna (stabljika ili listovi biljaka strše izvan vode) vegetacija stanište svim razvojnim stadijima kukaca, račića, mekušaca i vodozemaca. Od flotantnih biljaka posebno se izdvajaju crnogorske i albanske najveće populacije vodenog orašca (Trapa natans) s karakterističnim velikim drvenastim plodom s četiri roščića (sl. 7). Na obalama jezera razvijene su bujne sastojine vrba (Salix spp.) i topola (Populus spp., sl. 8) s značajnim prisustvom drugih higrofilnih vrsta: brijesta (Ulmus), johe (Alnus), metlike (Tamarix), i dr. Slobodne površine između vrba obrasle su vlažnim travnjacima. Ta zona značajna je u prvom redu kao hranilište i gnjezdilište čaplji i ptica iz porodice vrana (Corvidae) te sitnih pjevica. Uz rub jezera na sjevernim vapnenačkim padinama Rumije prevladavaju šikare bjelograba. U rasponu između 50 i 850 m n.v. nalazimo sastojine makedonskog hrasta (Quercus trojana), koje se obično mozaično smjenjuju sa zajednicama bjelograba i hrastova (sladuna, cera, lužnjaka). U okolici Skadarskog jezera na silikatnom tlu do oko 250 m n.v. nalazi se šuma kestena (asocijacija Querceto-Castanetum), čija je prisutnost važna u očuvanju erozije jer je silikatna podloga posebno pogodna razgadnji. Submediteranski suhi travnjaci na vapnenačkoj podlozi i vrlo ispranim tlima široko su rasprostranjeni uz jugozapadnu obalu jezera. Široko su rasprostranjene zajednice ljekovite kadulje i kovilja (asocijacija Stipo bromoidis- Salvietum officinalis) te zajednice s kršinom (asocijacije Bromo erecti-Chrysopogonetum grylli i Asphodelo microcarpi-Chrysopogonetum grylli). Posebna zanimljivost jest da se u tim zajednicama te u pukotinama stijena na padinama Rumije, iznad sela Murići, nalazi i najveći dio crnogorske populacije biljne vrste Ramonda serbica (sl. 9). Ta endemična biljka jugoistočne Europe tamo dostiže krajnju jugoistočnu granicu areala. To je poikilohidrična biljka koja s vrlo niskim sadržajem relativne vlage može preživjeti sušna razdoblja. Skadarsko jezero još uvijek nema isti stupanj zaštite u obje države. Iako je nekoliko zajedničkih crnogorsko-albanskih studija i projekata s ciljem procjene značaja i zaštite tog vrijednog ekosustava uspješno završeno, a također, i faza podnošenja zahtjeva za upis Skadarskog jezera u UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere, još uvijek nema konačnog rješenja oko zajedničke skrbi za jedinstveni ekosustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA