Naslov
Uloga samopoštovanja i vršnjačkog pritiska u objašnjenju usamljenosti adolescenata
(The role of self - esteem and peer pressure in loneliness among adolescents)

Autori
Nekić, Marina ; Uzelac, Ena ; Jurkin, Marina

Izvornik
Acta ladertina (1845-3392) 13 (2016), 1; 41-63

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
usamljenost, samopoštovanje, vršnjački pritisak, adolescencija
(loneliness, self-esteem, peer pressure, adolscence)

Sažetak
Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri se usamljenost u adolescenciji može objasniti samopoštovanjem i vršnjačkim pritiskom. Naime, brojna istraživanja su se većinom usmjerila na bivarijatne odnose među spomenutim varijablama, te do sada na hrvatskom uzorku adolescenata nije istovremeno provjeravan odnos usamljenosti sa samopoštovanjem i vršnjačkim pritiskom. Iako većina autora smatra da se usamljenost može javiti u svim razvojnim razdobljima, ipak se naglašava da je usamljenost tijekom adolescencije izraženija i to čak najviše u razdoblju mlađi adolescencije. Uspostavljanje i održavanje zadovoljavajućih odnosa postaje prioritet, što neadekvatne i nepodržavajuće odnose s vršnjacima čini rizičnim faktorom za pojavu usamljenosti. Osim vršnjačkih odnosa, značajnu ulogu za uspješan razvoj adolescenata ima i pozitivan stav o sebi, odnosno samopoštovanje. Ranija istraživanja su pokazala da je samopoštovanje, koje opada tijekom rane adolescencije, važna odrednica usamljenosti. Stoga su uzorak ovog istraživanja činile dvije skupine adolescenata, 200 učenika sedmih razreda osnovne škole, koji su predstavljali grupu mlađih adolescenata, i 200 učenika četvrtih razreda srednjih škola, koji su činili skupinu starijih adolescenata. Primijenjen je upitnik koji se sastojao od tri skupine skala, Kratka verzija UCLA skale, Revediriana skala samoprihvaćanja i samokompetentnosti te Skala podložnosti vršnjačkom pritisku. Rezultati ukazuju na višu razinu usamljenosti kod mlađih adolescenata, te niže samopoštovanje, ali veću razinu podložnosti vršnjačkom pritisku u odnosu na kasne adolescente. Djevojke bez obzira na dob imaju nešto niže samopoštovanje u odnosu na mladiće, dok se razina usamljenosti značajno ne mijenja s obzirom na spol. Međutim, adolescenti su skloniji nego adolescentice rizičnom ponašanju (npr. konzumiranje opijata i rizična seksualna ponašanja) i neadekvatnom ponašanju u školi (npr. neopravdano izostajanje s nastave) pod utjecajem vršnjaka. Također je za pojavu usamljenosti u adolescenciji važna negativna slika o sebi, odnosno nisko samopoštovanje, te izraženija podložnost vršnjačkom pritisku. Dobiveni rezultati su objašnjeni u okvirima razvojnih promjena koje čine adolescente rizičnim za pojavu usamljenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA