Pregled bibliografske jedinice broj: 911081
Provjera osnovnih koncepata teorije privrženosti u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac
Provjera osnovnih koncepata teorije privrženosti u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac // Psihologijske teme, 27 (2018), 2; 195-220 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 911081 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Provjera osnovnih koncepata teorije privrženosti u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac
(Verifying basic attachment theory concepts in context of human-companion animal relationship)
Autori
Ombla, Jelena ; Vidaković, Marina
Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 27
(2018), 2;
195-220
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
odnos vlasnik-kućni ljubimac, teorija privrženosti, sigurnost, anksioznost
(human-pet animal relationship, attachment theory, secure, anxiety)
Sažetak
Cilj: Glavni cilj ovog istraživanja bio je provjeriti primjenjivost osnovnih koncepata teorije privrženosti u području veza ljudi i njihovih kućnih ljubimaca, odnosno definirati osnovna obilježja spomenutog odnosa u kontekstu privrženosti. Privrženost u odnosu vlasnik-kućni ljubimac interpretirana je u kontekstu bliskih odnosa u okviru obiteljske, romantične i prijateljske domene. Metoda: U istraživanju je sudjelovalo 219 vlasnika kućnih ljubimaca (pasa) koji su osobno kontaktirani te su pristali popuniti upitnik. Mjerni instrumenti zastupljeni u primijenjenom upitniku, bili su sljedeći: Upitnik karakteristika i funkcija privrženosti (Ombla, 2014), Modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003) i Upitnik privrženosti prema kućnim ljubimcima (Ombla, 2014) Rezultati: U odnosu s kućnim ljubimcem izražena je funkcija separacijske anksioznosti pred sigurnim utočištem kao indikatorom realizacije privrženog ponašanja. Vlasnici pasa percipiraju odnos s romantičnim partnerom kao onaj u kojem je najsnažniji doživljaj sigurnog utočišta, dok je isti najmanje izražen upravo u odnosu s kućnim ljubimcem. Razlike u doživljaju separacijske anksioznosti među odnosima nešto su manje izražene, iako prisutne i podržavaju vodeći status partnerskog odnosa. Utvrđen je nizak stupanj konzistencije među dimenzijama privrženosti u odnosima s ljudima i odnosu sa psom kao kućnim ljubimcem. Pojedinci koji su skloniji izbjegavati bliskost i odbijati intimnost vjerojatnije će i realizirati manje privrženih ponašanja u specifičnim odnosima (vrijedi za sve ispitivane vrste odnosa). Zaključak: Istraživanje je doprinijelo definiranju karakteristika odnosa vlasnik-kućni ljubimac budući da se njime zahvaća pretpostavljena uloga koju privrženost igra u takvom odnosu. Općenito rezultati upućuju na zaključak prema kojem odnos s kućnim ljubimcem te odnosi u preostale tri bliske interpersonalne domene dijele u određenoj mjeri zajedničku osnovu, u smislu kvalitete privrženosti, u teorijski očekivanom smjeru. Može se zaključiti da odnos s kućnim ljubimcem imitira blizak interpersonalni odnos.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus