Naslov
Moralno rasuđivanje i zrelost religioznosti u mlađoj odrasloj dobi
(The religious maturity and moral reasoning in young adults)

Autori
Kelam, Maja ; Nikolić, Matilda ; Tokić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihologija u promociji i zaštiti ljudskih prava i društvene pravednosti : znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga sažeteka / Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017, 197-197

ISBN
978-953-55079-6-3

Skup
Godišnja konferencija hrvatskih psihologa Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem (25 ; 2017)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 07.11.2017. - 11.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
moralno rasuđivanje, zrela religioznost, obrazovanje
(moral reasoning, religious maturity, education)

Sažetak
Moralno rasuđivanje, kao ključni koncept moralnog ponašanja, uključuje proces rasuđivanja u moralno dvojbenim situacijama. Najpopularnija teorija moralnog razvoja je Kohlbergerova teorija, koja je zapravo bazirana na Rawlsovoj filozofskoj teoriji pravednosti i nepristranosti. U literaturi je odavno poznato da je obrazovanje odnosno broj godina školovanja jedan od najjačih prediktora moralnog rasuđivanja. Nadalje, u literaturi se i religioznost često povezuje s moralom s obzirom da se u religioznim porukama naglašavaju moralni principi. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoji li efekt obrazovanja na moralno rasuđivanje i zrelost religioznosti, te provjeriti u kavom su odnosu zrelost religioznosti i moralno rasuđivanje. U istraživanju je sudjelovalo 112 ispitanika, koji su podijeljeni u dvije skupine. Jednu skupinu je činilo 69 studenata s različitih fakulteta u Hrvatskoj, dok je u drugoj skupni bilo 43 ispitanika sa završenom srednjom školom koji se nisu odlučili na daljnje obrazovanje. Dobni raspon ispitanika kretao se od 21 do 24 godine, s tim da su ispitanici iz dviju skupina bili izjednačeni po dobi. Od mjernih instrumenata korišteni su Test moralnog rasuđivanja (Proroković, 2016) te Skala zrelosti religioznosti (Ćubela Adorić, 2004). Osim navedenih mjernih instrumenata korištena je i čestica koja je služila za samoprocjenu religioznosti na skali od 1 (uopće nisam religiozan) do 5 (potpuno sam religiozan), te su u uzorak uključeni oni ispitanici čija je procjena iznosila minimalno 2. Kada je riječ o efektu obrazovanja na moralno rasuđivanje rezultati su potvrdili dosadašnje nalaze jer je utvrđeno da studenti imaju veći indeks moralnog rasuđivanja od ispitanika iz druge skupine. Nadalje, pokazalo se da su studenti zrelije religiozni u odnosu na one koji ne pohađaju fakultet, ali ne postoji efekt obrazovanja na samoprocjenu stupnja religioznosti. Između indeksa moralnog rasuđivanja i zrelosti religioznosti te sa samoprocjenom stupnja religioznosti nema povezanosti. Zanimljiv je i podatak da je između rezultata na Skali zrelosti religioznosti i procjene religioznosti dobivena negativna povezanost. Ovi rezultati idu u prilog Kohlbergovoj pretpostavci da su religioznost i moral dva odvojena procesa, a obrazovanje ima stimulirajuće djelovanje na razvoja obje domene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA