Pregled bibliografske jedinice broj: 910765
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. godine
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. godine // Kuga u Makarskoj i Primorju 1815.Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj / Tomasović, Marinko (ur.).
Makarska: Gradski muzej Makarska, 2017. str. 317-337
CROSBI ID: 910765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. godine
(Danse Macabre and Importance of the 1512 Šimun Greblo's Inscription)
Autori
Zaradija Kiš, Antonija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kuga u Makarskoj i Primorju 1815.Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj
Urednik/ci
Tomasović, Marinko
Izdavač
Gradski muzej Makarska
Grad
Makarska
Godina
2017
Raspon stranica
317-337
ISBN
978-953-7139-20-9
Ključne riječi
kuga, Danse macabre, Beram, Vincent iz Kastva, Roč, glagoljica, misal, Šimun Greblo
(plague, Danse macabre, Beram, Vincent from Kastav, Roč, Glagolitic, missal, Šimun Greblo)
Sažetak
U radu se propituje kuga, najgora i nepredvidiva srednjovjekovna ugroza ljudi koja nije štedjela niti jedan društveni sloj, a na temelju čega se pojavljuje i glasoviti pariški kasnosrednjovjekovni likovni izričaj Danse macabre. Na hrvatskom srednjovjekovnom prostoru malo je zapisa koji nam prenose pojavnost. Najviše podataka, ali još uvijek nedovoljno istraženih, imamo za Dubrovnik i Split, dok o ruralnim područjima ne znamo gotovo ništa. U tom smislu našu je pozornost privukao mali zapis u velikoj knjizi. Riječ je o čuvenom glagoljskom misalu kneza Novaka iz 1368. godine i zapisu o „moriji“ na foliji 269b, a zapisao ga je 1512. godine ročki pop glagoljaš Šimun Greblo. Pojam „morija“ koji Greblo koristi za bilježenje epidemije smrtonosne bolesti usmjerio je naše propitivanje na pojavnost kuge u ročkom kraju. Na temelju povijesnih, književnih i medicinskih istraživanja zaključeno je da spomenuti višeznačni pojam u našem zapisu podrazumijeva epidemiju kuge, koja se pojavila na prostoru Roča u prvom desetljeću 16. stoljeća. U prilog ovoj tvrdnji je i marginalni podatak za istu godinu nepoznata autora koji prvi put spominje aktualni termin „kuga“. Važnost kroničkoga glagoljskoga zapisa je u tome što otkriva jednu drugačiju ulogu liturgijske knjige, misala kneza Novaka kao komunikacijskog medija tragičnih događanja te izjesna povezanost zapisa s beramskim Plesom mrtvaca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Antonija Zaradija-Kiš
(autor)