ࡱ> M fbjbj== (WW=VlH& & & : 8:T%: dFF(nnn>Ԋ44<$c $`Y& }`U  nnU U U  8n& nU U JU  ?>Ex & `n: *: U `4ϩ0rU `U : : UVOD Promjenom politi kog sustava i proglaaenjem neovisnosti Republika Hrvatska je uala u proces tranzicije, a tim i u proces pluralizacije vlasniatva ili kako se to u po etku zvalo, proces pretvorbe vlasniatva. Pojam pretvorbe i privatizacije se esto koriste kao sinonimi. No, u Hrvatskoj, pojam pretvorbe vezao se za promjenu pravnog statusa druatvenih poduzea u dioni ka druatva i druatva s ograni enom odgovornoau. Privatizacija je proces transformacije dr~avnog u privatno vlasniatvo (prodaja dr~avnih poduzea privatnim pravnim i fizi kim osobama). Hrvatska je u ovom procesu naiala na mnoge probleme koji su posljedica druatveno-gospodarskih nasljea prethodnog sustava ali i ratnih zbivanja (smanjenje tr~iata koje je za sobom povuklo i opadanje gospodarske aktivnosti, socijalni teret velikog broja izbjeglica i sl.) Privatno vlasniatvo je temelj tr~ianog poslovanja. Privatni vlasnik nezamjenljiv je initelj u alokaciji sredstava, u nadzoru i u snoaenju rizika. Stoga je za ocjenu sadaanjeg stanja klju no pitanje, kako je u nas proveden proces privatizacije, kakva je danas vlasni ka struktura hrvatskoga gospodarstva i je li ta struktura sposobna da hrvatsko gospodarstvo izvede iz recesije i uvede u Europu. Dosadaanji proces privatizacije u Hrvatskoj je ispod stvarnih mogunosti i ve dosegnutog stupnja liberalizacije, a dominantan model koji je primijenjen otvorio je brojna pitanja vezana uz razli ite oblike manipulacije. Jedan od kriti nih faktora za dugoro ni uspjeh bit e mjere koje produbljuju vlasni ka prava i koje e ubrzati razvoj financijskog tr~iata u pravcu njegovog airenja. Stoga treba ustrajati na izgradnji pravnog sustava, zavraetku reforme u financijskoj i bankarskoj sferi te ubrzano uvesti modernizaciju u dr~avnoj upravi i dr~avnim institucijama. Predlagani su razli iti modeli privatizacije. Najizra~eniji stavovi odnosili su se na ubrzanu privatizaciju kao temelj za stvaranje financijskog tr~iata uz porast atednje, koja bi potakla procese restrukturiranja. Uz promjenu vlasni ke strukture bitna je i dokapitalizacija, a uz promjenu strukture gospodarstva restrukturiranjem poduzea ostvarila bi se konkurentnost hrvatskih roba i usluga. Promjene koje su u tijeku u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama tranzicije, a osobito u zemljama centralne i isto ne Europe, korjenite su i sveobuhvatne, naj eae bez precizno definiranog i cjelovitog provedbenog modela. To pokazuju razli iti pristupi i razli ite dinamike provedbe. 1. PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ KAO SASTAVNICE TRANZICIJSKOG RAZDOBLJA Osnovni cilj tranzicije u Hrvatskoj bio je napuatanje samoupravnog druatveno-ekonomskog i razvoj tr~ianog sustava. 1.1. Normativni pristup pretvorbi i privatizaciji Analizom normativnog sustava razvidno je da provoenje modela u praksi nije bilo lagano, te da je ovisilo o razvojnoj i tekuoj gospodarskoj politici. Svi naknadno doneseni propisi koji grade institucionalnu strukturu tr~ianog gospodarstva nisu mogli ispraviti ishodiani trend podr~avljenja. Sredianja odgovornost dr~ave temeljena je na politici, ato podrazumijeva uklju ivanje i subjektivnog u odlu ivanju, te povezivanje uz sustav politi kog pluralizma. 1.1.1. Polaziata Iz prvog zakona doneaenog u Hrvatskoj, koji tretira pretvorbu druatvenih poduzea, proizlazi postavka na kojoj se temelji pretvorba, a to je da u pretvorbu ulazi poduzee koje ima trajni kapital u druatvenom vlasniatvu, temeljem kojega nitko nema vlasniatvo nad poduzeem. Da bi se uspostavila vlasni ka funkcija u poduzeu, potrebno je doi do ovlaatenika koji sudjeluje u upravljanju poduzeem, odlu uje o njegovoj sudbini, nadzire djelovanje, sudjeluje u poslovnim rezultatima, kojemu pravo ato ga ima nad poduzeem ulazi u njegovu imovinu, te koji slobodno raspola~e tim svojim pravom. Vlasni ka pretvorba je prijelaz iz stanja u kojemu se ta ovlaatenja ne mogu ostvariti u ono gdje su ta prava temelj za djelovanje poduzea. Prvim Zakonom donesenim 1991. godine pod nazivom "Zakon o pretvorbi druatvenih poduzea" propisane su osobe koje u pretvorbi mogu stei vlasniatvo poduzea. Ovim Zakonom se uredila pretvorba druatvenih poduzea (poduzea u kojima ne postoji titular vlasniatva) u poduzea u kojima je odreen vlasnik. Hrvatska poduzea su se razlikovala od isto noeurpskih poduzea po dr~avnom vlasniatvu(postojao je titular vlasniatva), odnosno bila su u druatvenom vlasniatvu, tj. nastala su i razvijala se ulaganjem svojih zaposlenika. Zato je jedan od najveih problema hrvatske privatizacije bio odrediti model kojim e se pomiriti ekonomski,politi ki i socijalni interesi. Poduzee koje je ualo u pretvorbu moralo se pretvoriti u dioni ko druatvo, odnosno u druatvo s ograni enom odgovornoau. Takvo druatvo imalo je osnovnu glavnicu u koju je uaao raniji druatveni kapital poduzea. Umjesto kapitala koji nije vlasni ki odreen dobiven je kapital koji je pokriven izdanim dionicama nastalog dioni kog druatva, odnosno udjelima koji se stje u u nastalom druatvu s ograni enom odgovornoau, te je na taj na in dobiven vlasnik poduzea. Nije dozvoljeno da samo dio poduzea bude u obliku u kojemu postoje dionice odnosno udjeli, a dio u starom obliku druatvenog poduzea. Vlasni ka pretvorba je morala biti potpuna i bez ostatka vlasni ki neodreenog druatvenog kapitala. Pretvorba je bila autonomna, tj. o njoj je odlu ivalo poduzee koje ju je provodilo, a to je zna ilo da poduzee: a) odlu uje hoe li ii u pretvorbu do 30.06.1992. (do kojeg roka se moralo Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj dostaviti odluku o pretvorbi s propisanom dokumentacijom) a nakon toga to za njega ini Agenija, b) odlu uje kada e ii u pretvorbu, pri emu mora vodi ra una o roku koji je naveden pod a) jer se po njegovu proteku gubi autonomnost u odlu ivanju, c) odlu uje o tome koji e na in pretvorbe izabrati i hoe istovremeno koristiti viae na ina koji su propisani Zakonom (prodaja poduzea i idealnog dijela poduzea, ulaganje kapitala u poduzee, pretvaranje ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzee i potra~ivanja prema poduzeu u ulog, prijenos svih dionica odnosno udjela fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja i Hrvatskom fondu za privatizaciju bez naknade), d) odlu uje kome e ponuditi da pretvorbom sudjeluje u vlasniatvu druatva koje nastaje i pod kojim uvjetima, e) odlu uje o tome hoe li donoaenje odluke o pretvorbi uvjetovati odreenim postupanjem Hrvatskog fonda za razvoj (glede reinvestiranja kupovine koju dobije pretvorbom, prihvaanja statuta druatva onako kako ga predla~e organ upravljanja poduzea, davanja prioriteta zaposlenima kod kupnje dionica od Fonda) time da Fond to mo~e prihvatiti i o tome s poduzeem sklopiti ugovor odnosno da prema okolnostima poduzea mo~e odustati od postavljenog uvjeta ili odustati od toga da se u pretvorbi koristi autonomijom. Uz odluku o pretvorbi, poduzea su morala Fondu dostaviti i sljedeu dokumentaciju: program pretvorbe, izvjeataj platnog prometa o poslovanju u prethodnoj godini, tehni ko tehnoloake podatke o poduzeu, razvojni program i dr. Na osnovu ove dokumenatcije Fond je odobravao pretvorbu. Pretvorba se provodila temeljem procjene vrijednosti poduzea i na troaak poduzea, a Agencija Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj nadzirala je zakonitost njezina provoenja te davala suglasnosti. Obuhvaala je suglasnost glede vrijednosti poduzea a temeljem koje se pretvorba provodila, na ugovore koje je Hrvatski fond za razvoj sklopio u vezi prodaje i davanja poduzea u zakup, te voenja poslova poduzea u kojemu dr~i dionice odnosno udio. Zakonom je dr~ava preuzela ulogu arbitira umjesto koordinatora. Prilikom privatiziranja poduzea ili industrijske grane dr~ava mo~e imati viae kriterija po kojima e se izvraiti privatizacija. To su: visina ponuene cijene (priljev kapitala) zaatita zaposlenih razvoj (dokapitalizacija). U praksi je teako nai slu aj u kojem e sva tri kriterija biti podjednako zastupljena, a naj eae se dogaa da su oni meusobno suprostavljeni. U prvoj fazi privatizacije u Hrvatskoj je bio ja i naglasak na udio zaposlenih u procesu privatizacije, a manji na prikupljanje prihoda za dr~avni prora un koji bi se ostvarili prodajom poduzea. Ovo uklju ivanje zaposlenih u proces privatizacije bio je supstitut za masovnu privatizaciju. Dominantan, a ujedno i po etni oblik privatizacije u Hrvatskoj bila je prodaja dionica menagementu i zaposlenim unutar poduzea. Prednost tog pristupa je u relativnoj brzini provedbe i laganoj implementaciji u politi kom i tehni kom pogledu. Osim toga, kada zaposleni raspola~u potrebnim informacijama, mogu je nadzor nad menagementom. Meutim, to se pokazalo kao problem koji je omoguio potiskivanje malih dioni ara u strukturi vlasniatva. Nedostaci ovog pristupa su brojni a svode se na problem nejednake distribucije koristi obzirom na razli ite u inke pojedinih poduzea, problem vrijednosti poduzea koja u slu aju podcijenjenosti smanjuje prihod, dok u slu aju precijenjenosti ini proces privatizacije du~im. U Hrvatskoj je primjena tzv. stati ke metode procjene otvorila prostor nezakonitim radnjama tijekom procesa privatizacije. U rizi nim situacijama kakva je ratna, kapital izvana ne ulazi,a problem je u uvjetima ekonomske i politi ke nestabilnosti objektivno vrednovati vrijednost poduzea. Ako se doda promjena zakonodavstva koja je djelovala retroaktivno i revizija revalorizacije, tada se dobiva odgovor na stupanj privatizacije u startu. Takav oblik privatizacije bio spor i skup zbog slo~ene procedure procjene vrijednosti i alokacije rizika. I proces pregovaranja bio je dugotrajan. Osim navedenog oblika, koriatena je i predaja dionica kupcima izvan poduzea. Uslijed skromne razine atednje, takav oblik privatizacije nije bio dominantan niti po broju, a pogotovo ne po ukupnoj vrijednosti. To se odnosi i na strateake ulaga e iz inozemstva. Taj na in privatizacije imao je mnogo nedostataka: neuklju ivanje javnih poduzea u privatizaciju, problem odreivanja vrijednosti poduzea, nedostatan institucionalni i pravni okvir. Dio konglomerata koji su privatizirani dezintegrirali su se na niz manjih poduzea koja djeluju samostalno. Istovremeno najvei dio velikih ostao je pod dr~avnim vlasniatvom i nije ulazio u ozbiljnija restrukturiranja, ato e se pokazati pogubnim pri ocjeni kvalitete tranzicije, a ato je joa va~nije ta su poduzea svojim poslovnim rezultatima utjecala negativno na osnovne razvojne pokazatelje zemlje u cjelini. Zakonom o privatizaciji iz 1996. godine utvruje se da je privatizacija dio ukupne gospodarske i razvojne strategije i politike hrvatske dr~ave. Zakonom su obuhvaena sva ona poduzea koja joa uvijek nisu privatizirana, a nalaze se u vlasniatvu fondova. Fondovi mogu prodavati svoje dionice, udjele, stvari i prava putem javne dra~be ili javnim prikupljanjem ponuda. 1.1.2. Ciljevi Zakonom o privatizaciji utvruju se glavni ciljevi privatizacije: postizanje ato br~eg ekonomskog rasta, stvaranje novih radnih mjesta, uklju ivanje gospodarstva u svjetske gospodarske tokove, poticanje rasta hrvatskog poduzetniatva, restrukturiranje ponude hrvatske privrede, smanjenje javnog duga, itd. Dosadaanji tijek privatizacije pokazao se mnogo slo~enijim od o ekivanog. Neki od proklamiranih ciljeva (priljev stranog kapitala) u velikoj su mjeri izostali, dok su neki od ope prihvaenih kriterija (zaatita zaposlenih) doveli do problema konkurentnosti tih poduzea na tr~iatu koje je sve otvorenije. Restrukturiranje nije bilo primarni cilj i u tom pogledu Hrvatska je na razini ostalih srednjoeuropskih zemalja. Iz toga, kao i iz ope ocjene privatizacije mo~e se zaklju iti da je ona do sada bila dominantno politi ki motivirana, dok su njeni opi gospodarski i posebno financijski ciljevi bar do sada bili od sekundarnog zna enja. U osvrtu na ciljeve privatizacije iskazane zakonom o privatizaciji, mo~e se tvrditi da su dosadaanji rezultati djelomi no zadovoljavajui. Cilj postizanja br~eg ekonomskog rasta nije ostvaren, uzmu li se pokazatelji stopa rasta. Privatizacija je trebala omoguiti ostvarivanje realokativne efikasnosti, ato je poticaj za razvojni uzlet. Privatizacijom je trebala biti stvorena dodatna financijska osnovica za restrukturiranje i razvoj ato nije postignuto. Dosadaanji priljev sredstava po osnovu privatizacije ispod je o ekivanog, a emu znatno doprinosi mogunost ro ne uplate za dionice. Priljev do kraja 1996. godine iznose oko 2,4 milijarde DM, ato uklju uje obveznice za obnovu, zamjenu za imobilizirana devizna sredstva, swapove i sl. Cilj stvaranja novih radnih mjesta pobijaju podaci o padu zaposlenosti i stopi nezaposlenosti, a mogue socijalne tenzije ubla~ene su liberaliziranim odlaskom u mirovinu u godinama u kojima se mogao dokupiti sta~, ali je to otvorilo probleme odljeva atednje u kona nici. Privatizacijom je o ekivan porast potra~nje za radom kao odraz razmaha poduzetniatva, privatne inicijative, novih poduhvata i proizvoda te gospodarske ~ivosti. Privatizacija za to nije dala ozbiljniji poticaj. Dio odgovora na ovaj problem daje program stabilizacije, koji je primijenjivan rigidno i predugo. Razinu gospodarske aktivnosti nije mogue pomaknuti pri striktnoj monetarnoj politici, pa slijedom toga niti zaposlenost. Fleksibilnija monetarna politika na du~i rok ne bi trebala ugroziti stabilnost, a omoguila bi strukturne promjene, te rjeaavanje strukturne nezaposlenosti. Privatizacijom kao i na inom kako taj proces prati razvojna i ekonomska politika nije otvoren cilj uklju ivanja hrvatskog gospodarstva u svjetske ekonomske tokove. Financijska kretanja priljeva kapitala po osnovu privatizacije to nisu omoguila, ato ukazuju i podaci o kretanju vanjsko-trgovinske razmjene i njihova uporedba s predtranzicijskom razinom. U privatizaciji je joa uvijek dominantan kreditini odnos uz iznimne plasmane dionica i obveznica na svjetskom tr~iatu. Cilj prikupljanja svje~eg stranog kapitala je izostao, zbog neodaziva stranih investitora. Jedan od najva~nijih uzroka je da se Hrvatska smatrala zonom visokog ratnog rizika. Pored ovog osnovnog uzroka tu ima joa i niz drugih: velik broj propisa koji reguliraju poslovanje, netransparentnost zakona, nerazvijenost tr~iata kapitala i sl. Osim toga, postoji veliki nesklad ponude i potra~nje na globalnom tr~iatu. Tako se prema podacima za 1993. godinu na tr~iatima ex-socijalisti kh zemalja nudilo preko 90.000 poduzea, dok je godianja potra~nja bila oko 1.000. Takav odnos ponude i potra~nje je imao utjecaj na kretanje cijena. Uz to, veinom su to poduzea sa zastarjelom tehnologijom, slabijom kvalitetom proizvoda, prevelikim brojem zaposlenih, skromnim mogunostima servisiranja i ostalih osobina koje su karakteristi ne za socijalisti ka poduzea. Poticanje rasta poduzetniatva takoder je jedan od ciljeva. U tom pogledu gospodarstvo se suo ava s velikim problemima koji imaju svoje izvoriate u na inu privatizacije, udjelu dr~ave i njene politike u mjeaovitim poduzeima i menagementom u dr~avnim poduzeima. Kao i u ostalim zemljama tranzicije i u Hrvatskoj se osjea manjak sposobnih suvremeno akolovanih menagera, a uz to nisu odijeljeni odnosi i uloga menad~era, vlasnika i zaposlenih koji su dijelom i dioni ari. U situaciji u kojoj i menageri i zaposleni mogu otkupljivati dionice svog poduzea postoji dvojaka interpretacija u inaka u kojoj dominira pored formalne privatizacije i sna~an pritisak na plae, dakle neato sli no stanju u samoupravnom sistemu, a to zna i sumljiv u inak privatizacije na upravljanje. Uz to ide i patronat dr~ave ne samo u poduzeima koja kao veinski ili jedini vlasnik ona kontrolira. Zadr~avanje dr~avnog vlasniatva nad najveim poduzeima, koja ak ostvaruju u znatnom dijelu monopolisti ku rentu omoguuje pritisak na meka bud~etska ograni enja. Cilj restrukturiranja ponude hrvatskog gospodarstva teako je ostvariv uz tako nisku razinu proizvodnje pri kojoj je iskoritenost kapaciteta oko 50% i uz ulaganja koja nisu niti na razini amortizacije osnovnih sredstava. Prema svim pokazateljima konkurentnost hrvatskog gospodarstva slabi. Nepouzdanost kvalitete uz visoke trokove proizvodnje uslijed niske razine iskoriatenosti kapaciteta, te problemi s upravljanjem i organizacijom utje u na opadajuu konkurentnost. Od nekadaanjih tradicionalnih vodeih izvoznih sektora tek su se neki proizvoa i uspjeli odr~ati, na ato upuuju izvozne statistike i ostvareni terms of trade u meunarodnoj razmjeni. Privatizacija je doprinjela smanjenju javnog duga, no niti u tom pogledu nije bila uspjeana, uslijed injenice ato su veina javnih i dr~avnih poduzea glavni generatori gubitaka koji se alimentiraju iz prora una. S druge strane, injenica je da je dosadaanji priljev po osnovu privatizacije u suatini alimentirao prora un te je djelovao na njegovo uravnote~enje. Problem le~i u bud~etu, njegovom formiranju i troaenju. Za zamah gospodarstva, veu atednju i investiranje, ovakvo funkcioniranje dr~ave postalo je preskupo, pogotovo na postojeoj razini BDP-a. 1.1.3. Zakonski okviri i prilagodbe Prva faza privatizacije zapo ela je uvoenjem Zakona o pretvorbi (1991), koja se provodila pod nadzorom Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj. Pretvorbom vlasniatva sva poduzea postaju dioni ka druatva ili druatva ograni ene odgovornosti s poznatim titularom vlasniatva. Od donoaenja prvog Zakona o pretvorbi druatvenih poduzea, hrvatski pravni sustav se izgradio do zavidne transparentnosti. U tome pogledu se isti u i oni dijelovi gospodarskog sustava, koji su komplementi ishodianom zakonu sveukupnih promjena, kao Zakon o trgova kim druatvima, Zakon o privatizaciji, Zakon o ra unovodstvu, Zakon o porezu na dobit, te zakoni kojima se institucionalizira financijsko tr~iate. No, rije  je tek o kompletiranju sustava, a ne njegovoj prilagodbi, koja bi bila usmjerena na strukturne promjene, budui da je ve prvim Zakonom o pretvorbi druatvenih poduzea smjer zbivanja bio predvidiv. Zakonom je dr~ava preuzela ukupni rizik pretvorbe. Pod rizikom razumijeva se gospodarski, institucionalni i politi ki rizik. Sva poduzea su podijeljena na dvije grupe. U prvoj grupi nalaze se velika poduzea za koje je dr~ava ocijenila da imaju strateako zna enje (INA, HEP, H}; HPT, HRT, Hrvatske aume, Hrvatske ceste) koja su u direktnom vlasniatvu dr~ave i koja nisu uklju ena u proces privatizacije. Sva ostala druatvena poduzea uala su u proces koji se odvijao u dvije faze. Privatizacija je obuhvatila oko 4.000 poduzea, ukupne vrijednosti oko 20 mlrd. USD. Pretvorba poduzea mogla se vraiti prodajom cijelog poduzea ili njegovog idealnog dijela, ulaganjem kapitala, pretvaranjem ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzee i potra~ivanja prema poduzeu u ulog, te prijenosom svih dionica odnosno udjela fondovima i Hrvatskom fondu za razvoj bez naknade. Odluku o na inu pretvorbe donosi organ upravljanja poduzea. Autonomija izbora pretvorbe polazila je od injenice da hrvatska poduzea ve dobro poznaju tr~iano ponaaanje, te se tako lakae mo~e uspostaviti nova upravlja ka struktura bazirana na vlasniatvu kapitala (d.d. i d.o.o. druatva kapitala) koja je trebala biti efikasnija od ranijih samoupravnih struktura i u koju e biti uklju eni i zaposleni. Zaposleni i ranije zaposleni u poduzeu mogli su pri kupnji dionica dobiti 20% osnovnog popusta i po 1% za svaku godinu radnog sta~a, te mogunost otplate dionica na obroke u roku od pet godina. Drugom fazom obuhvaena su ona poduzea koja nisu samostalno izvraila pretvorbu do roka koji im je bio postavljen Zakonom o pretvorbi (30.06.1992. - druga faza). Takva poduzea potpala su direktno pod nadzor Hrvatskog fonda za privatizaciju (2/3) i Mirovinskog fonda (1/3). Fondovi koriste razli ite metode privatizacije kao ato su prodaja putem javnih dra~bi na Zagreba koj burzi, prikupljanjem ponuda koje su dostavljali domai i strani zainteresirani ulaga i i direktne prodaje (bez javnih dra~bi ili prikupljanja ponuda). Tada nastaju obiteljska poslovna carstva oblikovana okvirom francuskog kontinentalnog prava. Taj pravni sustav, za razliku od anglosaksonskog 'common lawa' ne pru~a zaatitu manjinskim ni portfeljnim dioni arima i kreditorima. Posljedica je nerazvijenost tr~iata kapitala, mala i "plitka" ponuda vrijednosnica. Na burzi u Sao Paulu, kao i u Zagrebu, 75% trgovine ini kupnja i prodaja samo tri dionice. Inicijalni Zakon do~ivio je kroz svoje petogodianje provoenje nekoliko promjena i dopuna (uvoenje valutne klauzule, dodatni popusti za pojedine kategorije stanovniatva i sl.), ali to ipak nije rjeailo sve probleme. Zato je Sabor Republike Hrvatske u o~ujku 1996. godine donio novi Zakon o privatizaciji koji je zamijenio dotadaanji Zakon o pretvorbi druatvenih poduzea. Zakonom su obuhvaena sva ona poduzea koja joa uvijek nisu privatizirana, a nalaze se u vlasniatvu fondova. Fondovi mogu prodavati svoje dionice, udjele, stvari i prava putem javne dra~be ili javnim prikupljanjem ponuda. Zakonom o privatizaciji se regulira i privatizacija onih poduzea koja su u direktnom vlasniatvu dr~ave (dr~avna poduzea). Velika javna poduzea opet nisu obuhvaena ovim Zakonom, ve e se njihova pretvorba ureivati posebnim zakonom. Naime, za privatizaciju ovih strateakih poduzea (INA, HEP, HRT, H}, HC, H`) Vlada Republike Hrvatske trebala je pripremiti posebna sredstva i mjere. Sredstva koja se ostvare od prodaje poduzea koja su u vlasniatvu Fonda prenosila su se u HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj), dok su sredstva koja se ostvare prodajom dr~avnih poduzea prenosena u dr~avni prora un. Obzirom da je u meuvremenu doalo do promjene u na inu financiranja HBOR-a, a ujedno da bi se otklonile nejasnoe u svezi alokacije sredstava temeljem prodaje udjela Fonda, donijet je Zakon o izmjeni Zakona o privatizaciji (Narodne novine, broj 71/1997). Ovom izmjenom zakona se ukida prijenos sredstava ostvarenih prodajom i sredstava ostvarenih iz dobiti u pravnim osobama u kojima Fond ima dionice ili udjele u HBOR. Izmjenom zakona se uplata navedenih sredstava obavlja u dr~avni prora un. Ta sredstva su se trebala koristiti za obnovu hrvatskog Podunavlja, obnovu ostalih osloboenih podru ja, te za restrukturiranje gospodarstva. Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF) pokree masovnu privatizaciju, baziranu na besplatnoj dodjeli dionica odreenim kategorijama populacije. To su ratni vojni invalidi, obitelji poginulih, zato enih ili nestalih hrvatskih branitelja i civila, hrvatski branitelji, civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi, prognanici i izbjeglice povratnici, bivai politi ki zatvorenici, te zaposlenici poduzea sa sjediatem na prije ratom okupiranom podru ju, ako su ostali bez zaposlenja. Ova populacija obuhvaa oko 350.000 ljudi kojima je besplatno dodijeljeno dionica u vrijednosti 2,65 mlrd DEM, tj. oko 50% dionica iz portfelja Fonda. Kuponi navedenim kategorijama stanovniatva se prenose na investicijske fondove i zakonske nasljednike, odnosno ne mogu se prodati drugoj pravnoj ili fizi koj osobi. O ekivana koncentracija dioni kog kapitala, te produbljivanje financijskog tr~iata nije uspjelo. PIF-ovi nisu oblik kolektivnog ulaganja kakav predstavlja investiranje u investicijske fondove. Kaliteta portfelja im je upitna, od 550 poduzea iz portfelja HFPa, s liste za kuponsku privatizaciju u startu su nelikvidna, a oko 90-95% dionica u ponudi su nelikvidne dionice, kojima se do sada nije trgovalo. Va~na je procjena fonda, iako se pri izra unavanju kona ne efikasnosti u obzir uzima porast tr~iane kapitalizacije, ato opet ovisi o spretnosti u zamjeni dionica (swapovi) prilikom upravljanja fondom, naravno uz limit sastava portfelja. Ekonomska i politi ka privla nost masovne, odnosno vau erske privatizacije je deplasirana zbog stavova o uspostavi pravih vlasnika. Tako se druga faza privatizacije  kuponske, u Hrvatskoj ozna ila dominantno politi ki motiviranom i s upitnim financijskim u incima. Zapadna iskustva ukazuju da mali investitori imaju ograni eni utjecaj na menagement i to podjednako direktno (sudjelovanjem na skupatinama i koriatenjem svog prava glasa) i indirektno (prodajom i kupnjom sukladno s poslovanjem poduzea). Dakle, mali dioni ari se usredoto uju na svoje dionice, a postotak onih koji zadr~avaju dionice nije velik, osobito kada je tr~iana cijena ponuenih dionica privla na. Umjesto kapitalista vlasnika, koji vode ra una o poslovanju poduzea pojavljuju se burzovni apekulanti, u istoj suprotnosti od u inaka vlasni kog ponaaanja menagementa ili otkupa od strane uposlenika. Fond se osniva na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire radi prikupljanja nov anih i imovinskih sredstava javnom prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata o udjelu u fondu ili dionica, ija se sredstva ula~u u prenosive vrijednosne papire, nekretnine i depozite. Fondovima u Hrvatskoj upravljaju druatva za upravljanje fondovima, a fond se mo~e osnovati u obliku otvorenog ili zatvorenog investicijskog fonda. Njihov se utjecaj na formiranje dodatne atednje joa ne osjea. 1.06.1999. godine stupio je na snagu Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dr~avnih upravnih organizacija. Prema tom zakonu, Ministarstvo gospodarstva RH obavlja upravne i druge poslove koji se odnose i na privatizaciju, prodaju dionica, udjela i prava u vlasnitvu Republike Hrvatske, restrukturiranje i sanaciju pravnih osoba te nadzor zakonitosti rada Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je samostalna pravna osoba. Ministarstvo brine o zakonitosti rada Fonda za privatizaciju, a ministar je prema zakonu lan Upravnog odbora HFP-a. Uz joa poneke manje prodaje udjela, Fondu za privatizaciju ostaju rutinski poslovi s jedne strane ili teaki predmeti oko raskidanja ugovora s kupcima dionica koji ih ne plaaju s druge strane. HFP o ekuje posao u zaostalom pretvorbenom dijelu poduzea u Podunavlju, gdje pretvorba nije po ela. Ministarstvo djeluje na restrukturiranje i sanaciju poduzea bilo da su ona u dr~avnom vlasniatvu ili su vraena u HFP kao bivae lanice raspadajuih tajkunskih grupacija. Presudnu ulogu u velikim privatizacijskim projektima imaju Vlada i Ministarstvo financija, pa Fond za privatizaciju i ministarstvo gospodarstva i privatizacije ostaju na margini dogaanja oko najveih privatizacijskih projekata. Privatizacija banaka koje nikada nisu ni bile dio vlasniatva HFP-a, odvija se sasvim neovisno od tih dviju institucija. 1.2. Pozitivni i negativni u inci dosadaanjeg procesa privatizacije Primjena modela pretvorbe i privatizacije, unato  izmjenama i dopunama institucionalnih okvira generirao je pozitivne i negativne posljedice. U tome pogledu se mo~e rei, da je struktura negativnih posljedica ne samo aira, ve i utjecajnija na stanje u gospodarstvu i druatvu kao cjelini. Rezultati hrvatskog gospodarstva u tranziciji su proturje ni i mogu se vrednovati u airokoj skali od vrlo dobrih do vrlo loaih. Vrlo dobri se odnose na dostignuti stupanj stabilnosti gospodarskih kretanja. Vrlo loai se odnose na (a) nisku razinu razvoja (mjereno razinom BDP oko 70%) u odnosu na predtranzicijsku i predratnu 1989. godinu (b) nisku stopu rasta BDP (c) visoke stope nezaposlenosti koje se poveavaju i nisku iskoriatenost postojeih proizvodnih kapaciteta (d) veliko meusobno zadu~ivanje s konzekvencom poveavanja problema likvidnosti (e) neuravnote~ene odnose cijena domaeg i stranog novca (f) nisku razinu investicija kako domaih tako i vanjskih (g) uvjete poslovanja koji su bolji za uvoznike nego za izvoznike (h) poveanie trgovinskog i tekueg deficita s tendencijom poveanja vanjske zadu~enosti (i) nisku razinu ostvarene privatizacije uz popratnu pojavu velikih druatvenih devijacija i tenzija. 1.2.1. Pozitivni u inci O pozitivnim u incima pretvorbe i privatizacije mo~e se govoriti viae u normativnom, a manje u izvedbenom, realnom smislu. Neovisno o tome, injenica je, da su pozitivne posljedice pretvorbe i privatizacije sljedee: l. Nominiranje vlasnika 2. Izravna asignacija formalno - pravne odgovornosti 3. Izravna asignacija gospodarskog rizika 4. Formiranje tr~ianog makroekonomskog sustava 5. Normativna uskladba s europskim standardima i meunarodna usporedivost Temeljna pozitivna zna ajka pretvorbe i privatizacije je prelazak iz sustava "nevlasniatva" u sustav poznatih vlasnika. To je jedno od polaziata za prakti no ureenje razmjenskog dijela u reprodukcijskom lancu, tj. formiranja transparentnog tr~iata kapitala. Izravna asignacija formalno - pravne odgovornosti, te gospodarskih rizika u procesu odlu ivanja joa je zna ajnija pozitivna posljedica procesa pretvorbe i privatizacije. Proces gradnje sustava je dugoro an proces, a pretvorbom i privatizacijom je otvoren. U primjeni modela nije mogue izbjei negativne u inke, ali ih je mogue smanjiti. Oni imaju zna ajku druatvenih troakova, a budui da su pod kontrolom dr~ave, njen je zadatak da ih minimizira. Izravna asignacija rizika i sustav poznatih vlasnika bili su polaziate za normiranje tr~ianog makroekonomskog sustava. Transparentni institucionalni okviri organizirali su oblik uspostave tr~iata rada i kapitala, uz ve razvijeno tr~iate roba. Normativno usklaivanje tr~ianog sustava s elementima njegove strukture i mehanizama je pretpostavka za br~e i jednostavnije ula~enje u meunarodne gospodarske integracije. Proces pretvorbe i privatizacije je formalno-pravni preduvjet za u inkovit procesa tranzicije. Uz formalno-pravni preduvjet, treba naglasiti i stukturno zna enje toga procesa. 1.2.2. Negativni u inci Uz nemogunost kontrole, negativne u inke pretvorbe i privatizacije karakterizira kao i ostale zemlje u tranziciji pojam privatizacija nomenklature ,iskoriatavanje organizacijskih i pravnih rupa u dr~avnom sektoru, izbjegavanje poreza, averc, korupcija, nezaposlenost i sl. Brzo je bogaenje sumljive nove poslovne klase, uz pojavu opih ekonomskih poteakoa, stvorilo je otpore privatizaciji. Na ove pojave moglo bi se gledati kao na cijenu transformacije, osobito sa stajaliata primitivne akumulacije kapitala i stvaranja poduzetniatva. Budui da negativne posljedice ne samo brojem, ve i strukturnim u inkom na sadaanje prilike imaju veliko zna enje, navode se obrazlo~enja o njihovim zna ajkama u gospodarstvu. Novi vlasnici bez razvojnog koncepta U prvoj fazi pretvorbe i privatizacije, manja i srednja poduzea su brzo naala vlasnike. Mali dioni ari su ostvarili svoje pravo i upisali ve inski paket dionica i udjela. Kada je ograni eno pravo na 50% udjela, privatizacija je usporena, ato je bio znak, da je procijenjena vrijednost previsoka za kupnju preostalih dijelova bez popusta. Budui da je veliki broj novih vlasnika bio bez realnog razvojnog koncepta, oni su poduzea kupovali zbog trgovanja. Ideja im je bila u ostvarenju kapitalnog dobitka, a ne poslovnog i razvojnog restrukturiranja. Vlasniatvo se sticalo jeftinim kreditima i obro nim otplatama upisanih dionica i udjela. Logika trgovanja, a ne proizvodnje U procesu privatizacije dr~ava kao najvei vlasnik mogla je uvjetovati kupnju veinskih dijelova poduzea razradom poslovnog plana u smjeru restrukturiranja i rjeaavanjem problema tehnoloakog viaka uposlenih. Rjeaenja nisu smjela biti socijalni programi zaatite uposlenika. Ona bi trebala biti usmjerena na utvrivanje strukture i broja uposlenika kao tehnoloakog viaka i identificiranje alternativnih mogunosti njihova ponovnog i u inkovitog upoaljavanja. Jeftin na in stjecanja vlasniatva smanjuje odgovornost Zna ajan broj poduzea je privatiziran jeftino, bilo da je rije  o smanjivanju procijenjene vrijednosti, ili jeftinim financijskim aran~manima - kreditima i obro nim otplatama. Kad se neato jeftino dobije, manje se cijeni i trgovanje ima prednost pred strukturnom prilagodbom i poveanjem u inkovitosti i razvojem. Neracionalan raspad velikih poslovnih sustava Velika poduzea su imala visoke procjene vrijednosti za pretvorbu, te se takva poduzea nisu privatizirala. Nasljeena odbojnost velikim sustavima i njihova neu inkovitost bili su imbenici stava da velike sustave treba "razbijati na manje". Uvjerenje da tako mogu biti u inkovitiji i da ih je lakae privatizirati rasprailo se u spoznaji, da to tehnoloako tehni ki i organizacijski nije lako provedivo. Takva politika dovela je do klime nesigurnosti uposlenika, a poslovno i razvojno ponaaanje se izgubilo u potrazi za osobnim rjeaenjima egzistencije. Veliki sustavi kao amortizeri dodatnog zapoaljavanja, naali su se pred nu~noau tr~ianih, tehnoloako-tehni kih i organizacijsko upravlja kih prilagodbi, ali je u sustave ugraena sporost prilagodbi novom institucionalnom okru~enju. Umjesto reorganizacije-usitnjavanja velikih sustava, trebalo je obaviti analizu raspolo~ivih resursa, utvrditi mogue scenarije poslovanja i razvitka ili donijeti odluku o na inu sanacije, o~ivljavanja, ste aja. Usitnjavanje i neracionalna rasprodaja potencijala Kada je vremenom konstatirana nemogunost brzog i jeftinog restrukturiranja, usitnjavalo se i neracionalo prodavalo potencijale pretvorenih i privatiziranih poduzea, naj eae poslovne prostore, graevinskem objekte, dijelove opreme, pa i tr~iata. O uposlenicima nije vodila briga, pa su kao tehnoloaki viaak, dotadaanji uposlenici su ostajali bez posla, ato se vratilo dr~avi u vidu sve du~e liste nezaposlenih. Postali su realni makroekonomski, stukturni problem. Nedostatak transparentne strategije privatizacije Pravila pretvorbe su bila jasna, sa zna ajkom normativnog procjenjivanja vrijednosti. Proces privatizacije, meutim, unio je proces trgovanja imovinom, upotrebnom vrijednoau, vlasniatvom. Na elo njegove nepovredivosti drasti no je smanjilo transparentnost u razli itim financijskim kombinacijama plaanja dionica i udjela. Prohibirani menagerski krediti i obro ne otplate dionica i udjela otplauju se najveim dijelom iz dividendi nastalih od o ekivane dobiti. Nedostatak dividende je nadomjeatan prodajom dijelova poduzea, te se dodatno smanjivala materijalna osnovica poslovanja. Teret stagancije nosili su uposlenici, a tehnoloaki viaak i drugi na ini otpuatanja generirali su nezaposlenost. Taj dio nezaposlenosti je izravna posljedica privatizacije, a ne strukturne prilagodbe. Poveanje ope i strukturne nezaposlenosti Nasljeene strukturne neusklaenosti ishodiate su sadaanje poveane nezaposlenosti. Opa nezaposlenost, meutim, rezultat je i promijenjenog odnosa novih vlasnika prema zapoaljavanju. Racionalizacija poslovanja zahvatila je najprije zaposlene, ato je opravdavano previsokom bruto cijenom rada i objektivno utvrenim viakovima uposlenih. Teret nezaposlenih se prevalio na dr~avu. Sustav socijalne sigurnosti u razdoblju prije promjena bio je dobro razvijen, ali uz nerazvijeno tr~iate i zanemarivu mobilnost rada, sustav je generirao i niz negativnih u inaka. Rije  je o podzaposlenosti kapaciteta i niskoj produktivnosti rada. Formalno-pravno se novim poduzetnicima i vlasnicima ne mo~e prigovoriti, ali vei broj nezaposlenih zna i i vee financijske potrebe prora unskih sredstava. Ta sredstva dolaze od zaposlenih. Oni, dakle, koji su ostali zaposleni, imaju poveanu brigu oko novo nezaposlenih. Nebriga oko djelatnika u privatiziranim poduzeima ozna enih kao tehnoloaki viaak, odraz je kratkoro nog sagledavanja i trgova ke logike novih vlasnika. Nelegalno zapoaljavanje, smanjena sigurnost i niske plae Evidentan je problem nelegalnog zapoaljavanja i smanjene sigunosti uposlenika unato  Zakona o radu i mjerama gospodarske politike. Posljedica je to porezne evazije zbog visokih poreza i doprinosa vezanih za plae. Privatizacijom je asignirana odgovornost za odlu ivanje, odnosno privatizirana poduzea istra~uju mogunosti evazije poreznih davanja, ato se ocjenjuje prihvatlajivim i racionalnim, ukoliko ne izlazi iz okvira formalno-pravne korektnosti. Kada se i prijavljuju, uposlenici su na minimalnoj plai, zbog mimalnih poreza i daprinosa iz i na plae. Razlika plae naknaduje se ili fiktivnim putnim nalozima i troakovima reprezantacije.Troakovi reprezentacije se oporezuju s 35%, ato je znatna razlika u odnosu na poreze i doprinose na plae i iz plaa, koji prelaze i 100%. Prora unski priljev se smanjuje, osobna potroanja statisti ki potcjenjuje, pa i mutiplikativni u inci takve raspodjele krivo tuma e. Gubici radnog potencijala, osobito visokostru nih kadrova Niske plae destimulativno su uticale na visokostru ne kadrove, pa oni s alternativnim mogunostima upoaljavanja odlaze. Njihov nedostatak se i u smanjenom obimu poslovanja nerestrukturiranih poduzea osjeti padom u inkovitosti. U tr~ianom pogledu mo~e se govoriti o mobilnosti rada, ali napuatanjem proizvodne djelatnosti. Strukturna analiza s identifikacijom problema ne samo za donoaenje mikroekonomskih odluka na razini poduzea, ve i za formiranje tekue gospodarske politike na makro razini,dala bi adekvatne odgovore. Pogoraana struktura gospodarskih aktivnosi Privatizacija je izravno utjecala na pogoraanje gospodarske strukture. Nasljeena nepovoljna gospodarska struktura s nepovoljnom strukturom financiranja poslovanja i razvoja nagnala je nove vlasnike na racionalizaciju na svim podru jima, kao prvi korak u procesu restrukturiranja. Privatizacija je proces koji uvodi decentralizaciju poslovnog i razvojnog odlu ivanja, na koje se mo~e utjecati mjerama gospodarske politike. Kapital je usmjeren tercijarnom sektoru (trgovini i uslugama), emu je doprinjela ratna situacija. Nove investicijske prilike mirnodoskog gospodarstva su pravi i tr~iani poticaj za ulaganja prema po~eljnoj gospodarskoj strukturi. Ponaaanje na tr~iatu mogu stimulirati investicijske prilike u djelatnostima koje su sada neatraktivne, a bez kojih se ne mo~e zamisliti usklaena gospodarska struktura, temeljena na relativnim kompamtivnim prednostima. 1.3. Ocjena stupnja privatizacije u hrvatskom gospodarstvu Pokazatelji u pogledu dosegnutog stupnja privatizacije ukazuju na injenicu da je ona dugotrajniji proces, no postavlja se pitanje o njenoj svrhovitosti. Brojna uporedna istra~ivanja obavljena tijekom osamdesetih godina dokazala su da privatna poduzea imaju viau produktivnost i bolju u inkovitost openito. Treba naglasiti da se ovakva o ekivanja mogu postii u slu aju uspostavljenog u inkovitog tr~ianog okru~enja i u slu aju zemalja koje spadaju meu srednje i viae razvijene. U slu aju ekonomija u tranziciji iskustva su novijeg datuma i u principu ukazuju na bolju u inkovitost privatiziranih poduzea iako treba izvjesno vrijeme za prilagodbu i napuatanje modela ponaaanja dr~avnih poduzea. Uz to postoji i pristranost u ocjeni, obzirom na injenicu da su prvo privatizirana bolja poduzea. Na ocjenu o uspjehu privatizacije utje e i sam na in na koji se privatizacija provodi. Privatizacija ubrzava proces restrukturiranja, a on je od odlu ujueg zna aja za uspjeh procesa tranzicije. U tom kontekstu va~no je naglasiti je da za privatizaciju i restrukturiranje neophodno odgovarajue makroekonomsko okru~enje koje ostvaruje stabilnost. Jedna od najva~nijih mjera je financijska disciplina i zakonitost. Dosadaanja iskustva zemalja u tranziciji pokazuju da privatna, dr~avna pa ak i "nedr~avna" poduzea, ine napore u pravcu restrukturiranja samo u slu aju ako im se zatvore lagani putovi spaaavanja i kada se poveava konkurencija. Odlu ujue makroekonomske reforme koje uvode financijsku disciplinu, ukidanje dr~avnih banaka, koje su u svakom slu aju instrumentalizirane od strane politike, stvaranje mehanizama za ulazak brojnih novih privatnih poduzea i o ekivanja mened~menta u dr~avnim poduzeima o skoroj privatizaciji istih, sve su inioci koji pospjeauju proces restrukturiranja poduzea i u kona nici gospodarstva u cjelini. Glede brzine procesa privatizacije pokazalo se da na to utje e predtranzicijsko stanje, dakle politi ki momenat, ali i ekonomski. Stvaranje novih politi kih odnosa koji su utemeljeni na stvarnom pluralizmu i visokom stupnju politi ke i ekonomske liberalizacije stvorila se klima za duboke i stalne promjene, za razliku od postupnog prijelaznog sustava u kojem su i reforme bile djelomi ne, nepotpuno provedene. Naime, privatizacija nije ograni ena samo na transfer vlasni kih prava s dr~ave u privatne ruke. Kao ato istiu mnogi autori, najbitiniji dio privatizacije je razvoj privatnog sektora (stvaranje i airenje privatnih poduzea), tzv.  privatizacija od dolje ili izvorna privatizacija. Neke zemlje isto ne i srednje Europe su napredovale u tom ve u socijalisti kom druatveno ekonomskom ureenju (bivaa Jugoslavija, Poljska i Maarska). Proces tranzicije ni u takvim slu ajevima nije jednostavan, vezan je s unutarnjim napetostima proizaalim iz internih i interesnih sukoba, pa ak i ratnim sukobima. Rezultati i razlike koji se pokazuju po pojedinim zemljama u tranziciji tuma e se i pripremama u predtranzicijskom razdoblju, na ato upuuje niz makroekonomskih pokazatelja od bruto domaeg proizvoda,kretanja cijena, te aja, nezaposlenosti, investicija i sl. Neke zemlje jesu ostvarile realokativnu efikasnost i time pozitivni po etni razvojni zaokret, no to nije slu aj Hrvatske. Nije mogue dati preciznije kvantifikacije kojima se mo~e usporediti doprinos izvornog oblika privatizacije od privatizacije koju provodi dr~ava odozgo (pretvorba dr~avnog u privatno vlasniatvo) procesu privatizacije. Joa uvijek postoje problemi u definiranju tog procesa. Prevladavaju ocjene koje smatraju izvornu privatizaciju onom koja je dala vei doprinos cjelokupnom procesu. Proces strukturnih promjena u Kini ostvaruje se primjerice samo putem izvorne privatizacije, dok se dr~avni sektor ne mijenja i u znatnoj mjeri joa uvijek funkcionira pod direktivnim sistemom upravljanja. Takav razvoj privatnog sektora u Kini omoguava ostvarivanje zavidnih rezultata na razini cjelokupne ekonomije, iako bi odgaanje restrukturiranja krupnih dr~avnih poduzea moglo ovaj proces u kona nici u initi reverzibilnim. S druge stane, ubrzana izvorna privatizacija, tj. stvaranje novih privatnih poduzea, smanjuje pritisak za ubrzanom privatizacijom dr~avnih poduzea u Kini, koja ukoliko je krivo pripremljena mo~e stvoriti velike i nepotrebne gubitke. Uz to treba spomenuti bolne druatvene posljedice ukidanja sigurnosti zaposlenja i socijalnih funkcija dr~avnih poduzea. 1.3.1. Struktura vlasniatva i disperzija rizika Odabrani model pretvorbe i privatizacije druatvenih poduzea u Hrvatskoj je ishodiate sadaanjih procesa u gospodarstvu i cjelini druatva. Pretvorba druatvenih poduzea ozna ila je po etak institucionalizacije novog sustava, standarda u ponaaanju gospodarskih subjekata temeljenog na novom vlasni kom ustrojstvu. Temeljna intencija je bila precizno asignirati rizik na donositelje odluka. Formalno-pravno, rije  je o institucionalnom utvrivanju novih vlasnika. Pretvorba je preduvjet strukturnih promjena smjerom vlasni kog, tr~ianog i politi kog pluralizma. Vrijeme je trebalo pokazati, kako e se ciljevi pretvorbe i privatizacije ostvarivati. A posljedice su rast cijene kapitala iznad razine tr~iane cijene, ato je izravan pritisak na smanjenje tr~iane vrijednosti poduzea. Profitabilnost pretvorbe i privatizacije opada. Dr~ava kao sredianji menager snosi rizik smanjene profitabilnosti, a time i neizbje~nih strukturnih promjena. Mogunost aktivnijeg ulaska u strukturne promjene se smanjuje, jer je smanjena materijalna osnovica. Krug se zatvara i namee se trend prema vanjskom zadu~ivanju. Dakle, ve je i normativno zanemaren ukupni rizik kao zna ajka dugoro nog procesa. Primarni proces privatizacije u Hrvatskoj, po svom dominantnom obliku mogao bi se nazvati "autonomnom privatizacijom". On je omoguio prodaju dionica zaposlenima, ranije zaposlenima i ostalim graanima uz popust, u visini 50% procijenjene vrijednosti poduzea. Pojavilo se mnoatvo malih dioni ara, bez prethodnih znanja o tome ato bi u inili sa svojim dionicama (do razine od 20.000 DEM) i bez odgovarajue pravne regulative i zaatite. Nemajui mogunosti da udovolje uvjetima otplate tih dionica, masa radnika morala ih je prodati po bilo kojoj cijeni. U uvjetima pada kupovne moi, kada razina mase neto plaa opada u 1993.godini, u odnosu na godinu 1990. 27,5%, veina radnika nije mogla udovoljavati preuzetim obvezama za otplatu dionica. Stvoreni su uvjeti, da se proces cirkulacije i koncentracije privatiziranog kapitala po ne ostvarivati po politi koj podobnosti. U tablici je prikazana vlasni ka struktura poduzea iz koje se razabire stupanj privatiziranosti primarnim modelom. Status poduzea na kraju 1995. godine: Privatizirana 100% privatnaUglav.privatizirana (50%>privatno>100%)Uglav.u dr~.vl. (privatno<50%)UkupnoBroj poduzea1.1461.1592932.958Ukupna glavnica u mil DEM2.02613.4698.42423.919Mali dioni ari,uklj. Zaposlene86%44%16%38%Veliki dioni ari,uklj. Banke7%15%2%10%Drugi privatni dioni ari0%2%2%2%Ukupno privatno93%61%20%51%Hrv.Fond za privatiz0%23%51%31%Mirovinski fond0%10%24%15%Ukupno dr~avno0%33%75%44%Rezervirano6%5%3%5%Izvor: Ministarstvo za privatizaciju, Zagreb, Republika Hrvatska Od 2.598 poduzea koja su se nalazila u procesu privatizacije, u 1995. godini u potpuno privatnom vlasniatvu je 1.146 poduzea (44%), u veinsko-privatnom vlasniatvu je 1.159 (45%) i u veinsko-dr~avnom vlasniatvu je 293 poduzea (11%). U privatnom vlasniatvu nalazi se 51% poduzea ( mali dioni ari 38%, veliki dioni ari 10%, te ostali privatni dioni ari 2% ). U dr~avnom vlasniatvu je 44% (HFP 31%, Mirov. fond 15%), a rezervirano je 5%. U 1996. godini u Hrvatskoj nije doalo do bitne promjene u vlasni koj strukturi poduzea i cijela se aktivnost svodila na skromno trgovanje dionicama na Zagreba koj burzi. Krajem 1996. godine je u Hrvatskoj bilo oko 600.000 dioni ara i taj se broj poveao za oko 350.000 po zavraetku kuponske privatizacije. Rokovi otplate upisanih dionica su dugi, pa se tu ciljevi zakonodavca sukobljavaju s preferencijama poduzea, jer se odgaa odluka o veinskoj vlasni koj strukturi. Rok otplate je determiniran plate~nim mogunostima stanovniatva. Kod normalne razine primanja stanovniatva koja podrazumijeva bar odr~avanje dosegnute razine standarda, krai je rok otplate od koristi druatvu, pojedincima i poduzeima. To je jedina realna osnova za porast atednje. Kod niskih razina primanja tendencija za du~im rokovima uplata je preferirana. Obzirom na injenicu da rast dovodi do diferencijacije u primanjima, potreban je fleksibilniji pristup i skraivanje rokova uplata. Na osnovu zavranih ra una za 1996. godinu, od ukupne vrijednosti hrvatskog gospodarstva, procijenjene na oko 205 milijardi kuna, 22% je u privatnom vlasniatvu. Upravo taj segment privatnog vlasniatva ostvaruje 58% ukupnih prihoda gospodarstva, te 68% ukupne iskazane dobiti, pri emu je trgovina jedina djelatnost koja je pozitivno poslovala u 1996. godini. Sa 1996. godinom oko 50% BDP-a ostvario je privatni sektor, ato je dosta nisko za standarde vodeih zemalja u tranziciji, koje su u istom razdoblju ostvarile u eae privatnog sektora od oko 75% u BDP-u. Tako nisko u eae u slu aju Hrvatske mo~e se objasniti dr~avnim vlasniatvom nad dominantnim poduzeima, poput INA-e, HPT-a i sli nih. Do kraja 1997. godine je od prvobitno procijenjene vrijednosti poduzea u procesu privatizacije od oko 83 milijarde kuna, prodano 42%. Od toga 30% je u portfelju HEF-a, 15% u mirovinskom i zdravstvenorni fondu, dok je neato viae od 10% rezervirano. Krajem 1998. godine u portfelju HFPa ostalo oko 10% pretvorbenog kapitala ili 9,5 milijardi kuna. Od ukupnog druatvenog kapitala od 96 milijardi kuna prodano je ili preneseno na druge 66% ili 64 milijarde kuna. Ste aj poduzea u portfelju uniatio je oko 4,8 milijardi kuna ili 5% kapitala. U kuponsku privatizaciju utroaeno je 12 milijardi kuna ili 12% kapitala, a kao rezervacije za potrebe denacionalizacije ostavljene su 6,3 milijarde kuna. Iako je malo kapitala ostalo u portfelju HFP-a, on je prepolovljen i ve formalno podijeljen. Prema odlukama Vlade, oko 2,2 milijarde kuna dodjeljeno je Ministarstvu pravosuda i Hrvatskim vodama za financiranje kapitalnih investicija, a Ministarstvu obnove i razvitka dodjeljeno je dodatnih 574 milijuna kuna. U redu za dodjelu dionica iz portfelja HFP-a su i invalidi Domovinskog rata i branitelji sa zaostacima, obavlja se zamjena dionica s privatizacijskim fondovima za dionice poduzea koja su u meuvremenu zavraila u ste aju. Tako promatrano, u HEF-u ostaje 4,5 milijardi kuna vrijednosti dionica dvojbene vrijednosti. To su dionice brodogradiliata, ~eljezara ili turisti kih poduzea. Financijski rezultati privatizacije su loai. Prihodi dr~avnog prora una s naslova prodaje dr~avnog vlasniatva, u razdoblju od 1993. godine do kraja 1997. iznose oko 2,3 milijarde kuna, ato je svega 2% ukupnih prora unskih prihoda u tom razdoblju. Najvei zna aj i uspjeh u privatizaciji postignut je smanjenjem javnog duga, odnosno stare devizne atednje s 3,6 na 1,4 milijarde DEM. Dosadaanji tijek privatizacije pokazao se mnogo slo~enijim od o ekivanog. Neki od proklamiranih ciljeva (priljev stranog kapitala) u velikoj su mjeri izostali, dok su neki od ope prihvaenih kriterija (zaatita zaposlenih) dovedeni u pitanje. Prvi put tijekom tranzicijskih procesa u hrvatskom je gospodarstvu u svim sektorima vlasnitva u 1998. godini iskazan negativan konsolidirani financijski rezultat (razlika gubitka i dobiti). U privatnom sektoru, koji je dosad kao cjelina poslovao pozitivno, iskazan je negativan financijski rezultat. Kao i ranije, apsolutnim iznosom isti e se gubitak u mjeaovitom sektoru vlasniatva, koji znatno nadmaauje one u ostalim sektorima vlasniatva. UDJELI PODUZETNIKA PO VLASNI`TVU U UKUPNIM FINANCIJSKIM REZULTATIMA opis Udjeli u % Opis Dr~avnoPrivatnoMjeovito1997.1998.1997.1998.1997.1998.Broj poduzetnika 1,11,295,895,92,62,4Broj zaposlenih21,822,347,950,929,726,3Ukupni prihodi15,315,961,762,622,321,0Ukupni rashodi15,215,960,961,223,122,3Dobit prije oporezivanja 12,310,759,966,327,722,9Gubitak prije oporezivanja9,811,536,736,152,051,2Porez na dobit4,77,077,474,317,818,6Dobit tekue godine 14,412,055,163,630,424,3Gubitak tekue godine 9,811,536,836,251,951,1Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Udjeli su pojedinih oblika vlasniatva, ato se ti e ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, gotovo neizmijenjeni, ali su uo ljive promjene u pogledu dobiti i gubitka. Udjeli dobiti smanjeni su u dr~avnom i mjeaovitom sektoru vlasniatva u korist privatnoga, udjel gubitka povean je u dr~avnom, a u preostala dva sektora ostala su gotovo neizmijenjena. Udjel dr~avnog sektora i mjeaovitog s prete~itim dr~avnim kapitalom u rezultatima, imovini i kapitalu svih poduzetnika u 1998. godini bio je u dugotrajnoj imovini 58,6%, a u kapitalu i rezervama 61,3%. Dr~avni i mjeaoviti sektor s prete~ito dr~avnim kapitalom, unato  raspolo~ivoj respektabilnoj imovini, ostvaruje neprimjerene poslovne rezultate. Poduzea u mjeaovitom vlasniatvu anga~iraju 30% sredstava i kapitala i zapoaljavaju 26,3% radnika. U toj strukturi naglaaeno je prisustvo dr~ave u vidu udjela Fonda za privatizaciju, mirovinskog i zdravstvenog fonda. Navedeni fondovi raspola~u velikim portfeljom kojim nisu u stanju upravljati na u inkovit na in, tako da se sve viae vlasni ki portfelj udaljava od stvarnog financijskog. U tom pogledu niti sanacijski zahvati nisu popravili situaciju. Tek e ubrzanija i potpuna privatizacija omoguiti sreivanje stanja iako e to zna iti dodatni udar na zaposlenost. 1.3.2. Koncentracija i centralizacija Umjesto podjele rizika, dr~ava je pretvorbom i privatizacijom preuzela sav rizik. Normativno je uvela koncentraciju i centralizaciju sredstava i odlu ivanja o njima. Rije  je o specifi noj "prvobitnoj akumulaciji" na razini dr~ave. Va~no je, razlikovati proces formiranja od procesa uporabe, gdje je opravdano postaviti pitanje o objektivnosti uporabe akumulacije. Ako se fomiranje akumulacije mo~e temeljiti na na elu koncentracije i centralizacije, njena optimalna uporaba bi se trebala temeljiti na na elu decentralizacije s izborom izvodljivih i profitabilnih programa, u funkciji tehnoloako-tehni kog, tr~ianog, financijskog, organizacijskog i upravlja kog restrukturiranja. Sva poduzea postaju dr~avna, prodaju se uz zanemariv popust djelatnicima, a neprodani dijelovi poduzea ulaze u dr~avni portfelj. To je bilo mogue nakon ato dr~ava kao arbitar odobri pretvorbu i privatizaciju, te je bilo teako izbjei subjektivnu komponentu u odlu ivanju. Strah od od rasprodaje prirodnog i proizvedenog druatvenog bogatstva nije rijeaen podr~avljenjem. U specifi nim okolnostima kao najvei vlasnik, dr~ava bi mogla zbog zadovoljenja svojih potreba doi u situaciju da rasprodaje poduzea, osobito u situaciji ograni ene potra~nje. S analiti kog glediata, model pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj je primjenjivan na na in sukladan promjenjivim okolnostima u okru~enju. Zbog zna ajnog u inka politi kog imbenika u odlu ivanju, model pretvorbe i privatizacije se formalno-pravno nadopunjavao i mijenjao, ali je u svojoj suatini ostao isti. Uz niz ograni enja, provedba modela u praksi dodatno je ote~ana ratnim neprilikama. U tome pogledu se mo~e govoriti o sljedeim zna ajkama politike privatizacije: provodi se bez jasno prepoznatljivih strateakih ciljeva, koncentracija i centralizacija odlu ivanja o svim bitnim elementima, prevelik zna aj politike u odlu ivanju uz istovremeno zanemarivanje tr~ianog mehanizma; promjene zakonske regulative s ograni enjima i poveanje institucionalnog rizika, brzina pretvorbe i privatizacije se temelji na subjektivnim procjenama politi kih imbenika, usporenje je o ekivana posljedica nepostojanja mjerljivih opredjeljenja i mikroekonomske analize raspolo~ivog portfelja, razumijeva se viae kao tehni ko,a ne va~no strukturno pitanje, bez primjerene transparentnosti procesa, temelj su za opravdana i neopravdana sumnji enja u zakonitost. Naprijed navedene zna ajke politike privatizacije su posljedica primjene modela. ini se da je kao recept za cjelokupnu politiku privatizacije poslu~io odnos latinskoameri kih obiteljskih poslovnih imperija i protekcionisti kih i intervencionisti kih dr~ava. Kad postane dijelom obiteljskoga poslovnog carstva, za tvrtku gube interes ostali poduzetnici, menageri, graani, javnost i tr~iate kapitala. Najbolja hrvatska poduzea nisu mogla samostalno opstati na hrvatskom tr~iatu kapitala, ve su postala dijelom obiteljskih poslovnih klanova, u kojima nema mjesta za one koji se ne podvrgavaju autoritetu. Prihvaena je tvrdnja da privatizaciju treba obaviti ato prije, ali i ato u inkovitije. U inkovitost bi se mogla postii prepoznatljivoau strateakih ciljeva. U tome pogledu je praksa potvrdila da je u prvoj fazi pretvorbe i osobito privatizacije doalo do brzog privatiziranja, ali tek onih druatvenih poduzea, koja su imala tr~iane, tehnoloako-tehni ke i upravlja ke pretpostavke za odr~anje i razvitak. Koncentracija i centralizacija odlu ivanja o privatizaciji se iz pozitivnog imbenika pretvorila u svoju suprotnost. Dr~ava je kao glavni donosilac odluka bila u prilici odabirati ponude i optimirati proces trgovanja imovinom. Normativno je bila nominirana za posrednika i organizatora tr~iata kapitala. U tom procesu zanemarila je transparentnost i omoguila koncentraciju kapitala, i to kombinacijom tr~ianih i netr~ianih kriterija. Ve i tijekom procesa pretvorbe pa i privatizacije bilo je viae revizorskih zahvata dr~ave i promjena, koje nisu bile transparentne. este promjene zakonskih propisa su poveale institucionalnu nesigurnost, ato je dodatno utjecalo na usporavanje procesa privatizacije. 1.3.3. Realni i financijski sektor Podjelu gospodarstva na dva sektora, realni i financijski sektor, spajaju institucije finanijskog tr~iata. Njihova razmjena se zbiva na financijskom tr~iatu, tj. tr~iatu novca i kapitala. Uporaba terminologije realnog i financijskog sektora, te financijskog tr~iata ima za cilj usporedivost s razvijenim financijskim tr~iatima. Sa~eta slika strukture, organizacija i institucija hrvatskog realnog i financijskog sektora ilustrirana je tablicom. Realni sektorFinancijski sektorPoduzeaHrvatska Narodna banka Dr~ava ukupnoBanke i atedioniceKuanstvaDr~avni prora un RHNeprofitne institucijeIzvanprora unski fondoviOsiguravajua druatvaMirovinski fondoviInvesticijski fondoviInozemstvoFinancijski tr~iate Ukupni broj pravnih osoba u realnom sektoru je oko 180 tisua. U ukupnom broju uklju enih u statistiko istra~ivanje ZAP-a, preko 95% je malih poduzetnika, a srednje velikih je oko 3%. Prostornu rasporedenost karakterizira koncentracija u Zagreba koj regiji (cca 40%), te u manjoj mjeri u joa etiri regije. Na splitsko-dalmatinskom podru ju zastupljenost je 12%, na rije kom podru ju 9%, na podru ju Istre 7%, a na podru ju Osijeka i Baranje 5%. Teritorijalna pripadnost je odreena prema sjediatu i stoga ne odra~ava stvarni raspored gospodarskih aktivnosti. Razvojno postavljen sustav e omoguiti promjenu gospodarske strukture,stvaranjem instrumenata ekonomske politike koji e podr~ati ulaz na tr~iate novih, a izlaz nekonkurentnih tvrtki. U tome je razlika u odnosu na prijaanji sustav koji nije naaao mehanizme kontinuirane promjene ekonomske strukture. Iako je glavna greaka u loae izvedenoj pretvorbi i loaem upravljanju poduzeima nakon toga, gospodarstvo je optereeno golemom dr~avnom potroanjom. Uz velike poreze, dr~ava se dodatno kreditira plaanjem poreza gospodarstva prije nego se ostvare prihodi, a zatim i tako da sama ne plaa ra une. I visoke kamatne stope teako optereuju gospodarstvo. Posljedica je nelikvidnost, dakle nesposobnost plaanja obveza, a zatim i insolventnost uslijed trajnih gubitaka poduzea. Dinami nost gospodarskih subjekata poveava se ja anjem financijskih institucija i financijske discipline, ato smanjuje ulogu dr~ave. Financijske institucije prikupljaju i alociraju raspolo~ivu atednju gospodarstva sa svrhom poticanja rasta temeljem motivacije subjekata na tr~iatu. Hrvatska narodna banka kao centralna banka odr~ava stabilnost cijena i osigurava vanjsku i unutraanju likvidnost. Uz suzbijanje inflacije, sredianja banka mora omoguiti plaanja u inozemstvu za uvoz roba i izvraenje drugih obveza. Ona mora osigurati i potrebnu likvidnost za plaanja u zemlji. Hrvatsko gospodarstvo je u krizi, ato je razvidno iz visoke nezaposlenosti i trgovinskog deficita, te potreba velikog zadu~ivanja u inozemstvu. Stabilni te aj i visoke kamate privla e inozemne vjerovnike, koji su spremni kreditirati hrvatsku dr~avu i gospodarstvo. Narodna banka je tome pridonijela rigidnom monetarnom politikom iz koje slijede visoke kamatne stope. Ni stopa obvezne rezerve od 31% ne stimulira razvoj bankarstva, stoga bi se sni~avanjem obvezne rezereve banaka posredno moglo utjecati i na smanjenje kamatnih stopa. U Hrvatskoj ima 60 banaka, 35 atedionica i 91 pravna osoba u skupini ostalih financijskih institucija. S realnim sektorom gospodarstva povezani su i problemi u bankama. Konsolidacija bankarskog sustava bi se mogla izvraiti okrupnjavanjem manjih, podkapitaliziranih banaka na tr~ianim kriterijima. Bankarski sustav u svijetu je posljednjih godina do~ivio brojne promjene, koje se nisu zna ajnije odrazile na hrvatsko bankarstvo. Udio stranoga kapitala u hrvatskoj bankarskoj aktivi iznosi 3-5%. U etiri najvee hrvatske banke koncentrirano je oko 55% ukupne imovine bankarskog sektora, ato upuuje na elemente oligopola. Osim toga, joa uvijek je nekoliko najveih hrvatskih banaka u dr~avnom vlasniatvu, a njihov udjel u ukupnoj bankarskoj imovini iznosi 34%. Opasnost kod privatizacije tih banaka je odlijevanje domae atednje u inozemstvo, ukoliko ih kupe inozemne banke. Tom pogoduje i injenica da je 62% ukupne hrvatske bankarske pasive devizno, ato je opasnost za bankarski sustav i u slu aju devalvacije kune. U prioritete bankarske reforme spada okrupnjavanje banaka, osuvremenjavanje emisijskog mehanizma i monetarnog upravljanja, privatizacija i u inkovitije upravljanje bankarskim troakovima i rizicima, te uvoenje nove tehnologije. Prema procjenama, ukupni troakovi rehabilitacije banaka u Hrvatskoj (od 1991. do 1999.god.) dosei e kumulativni troaak od ak 25% do 30% BDP. I kod ostalih financijskih institucija vidljiv je utjecaj recesije. Reforma domaeg platnog prometa, odnosno prenoaenje poslova platnog prometa sa ZAPa na komercijalne banke, te uhodavanje Sredianje depozitarne agencije usporeno je, dok ostali elementi reforme financijskog sustava kasne (osnivanje mirovinskih fondova, viaegodianji zastoj u reformi deviznog sustava, porast neplaanja i sl.). Naslijeeni sustav plaanja u zemlji preko ZAP-a donosi posebnost insolventnosti-nelikvidnosti. Blokada ~iro ra una je specificnost hrvatskog nacionalnog gospodarstva, odnosno ekonomskih sustava nastalih raspadom jedinstvenog jugoslavenskog sustava funkcioniranja. To zna i da postoje instrumenti platnog prometa u redu na plaanje, bez razlike da li ekonomski subjekt ima gotovinskih sredstava, odnosno da subjekt nema mogunosti raspolaganja svojom likvidnom aktivom. Sustav druatvenog knjigovodstva pretpostavlja monopolizirani polo~aj ZAP-a, prioritetni polo~aj nekih vjerovnika, te mogunost da se subjekt izvrai samoblokadu svojih gotovinskih tokova. Neposredna posljedica tako strukturiranog sustava platnog prometa je injenica da veliki broj gospodarskih sudionika ima blokiran ~iro ra un. Suvremeni sustavi ne poznaju instituciju ZAP-a kao dr~avnog monopola u platnom prometu, pojam blokade ~iro ra una, odnosno automatske solidarne blokade svih tekuih ra una na kojima subjekt ima deponirana likvidna sredstva. Zapadni sustavi koje su prihvatile sve tranzicijske zemlje, platni promet vrae preko banaka, pljenidbu likvidne i nelikvidne imovine sudskim rjeaenjem, pri emu ni jedan vjerovnik nema prioritet, a stanje nesposobnosti plaanja se sankcionira obvezom samoprijavljivanja postupka ste ajnog preustroja ili ste aja, pa likvidacije. Nelikvidnost u suvremenim tr~ianim ekonomijama se rjeaava refinanciranjem,izdavanjem vlastitih vrijednosnica,te vansudskim nagodbama s vjerovnicima. Ako ti pokuaaji ne uspiju, obveza poslovodstva je prijava sudske, dakle prisilne procedure usklaivanja aktive i pasive. Ako neki gospodarski subjekt nije u mogunosti upravljati svojom gotovinom, bitno je ugro~en njegov poslovni proces, on ulazi u spiralu nepovjerenja kod vjerovnika i brzo dolazi do erozije njegove poslovne strukture, poslovna aktivnost mu opada i ugo~avaju se radna mjesta. U hrvatskim tranzicijskim okolnostima problem insolventnosti poprima posebne dimenzije, ato izlazi iz realnog sektora i ulazi u financijsku sferu kao krupno makroekonomsko pitanje. Kriza sustava se ne mo~e srediti rjeaavanjem insolventnosti pojedinih tvrtki (sanacije) ve globalnim prekidanjem nelikvidnosti, odnosno vraenjem kompenzacije financijskog i realnog sektora. U financijskom sektoru posebno su osjetljiva dva podru ja, a to su zdravstvo i socijalno osiguranje, odnosno status njihovih odgovarajuih fondova u situaciji u kojoj oni nemaju odgovarajua realna pokria. Problem je joa slo~eniji uzme li se u obzir injenica da je u gotovo svim zemljama u tranziciji demografska struktura stanovniatva nepovoljna, ato se odra~ava na broj uzdr~avanih osoba, te da je stopa nezaposlenosti dosegla kriti nu to ku. Po podacima Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja, po etkom 1999.godine bilo je 1.001.065 umirovljenika pa je omjer broja osiguranika i broja korisnika mirovine iznosio 1,92:1. Uzimajui u obzir da veliki broj osiguranika ne plaa doprinose, omjer se svodi na gotovo 1:1. U razdoblju od 1991. do 1998. godine broj korisnika mirovina porastao je za oko 59% ili za viae od 350 tisua ljudi. To su posljedice rata i restrukturiranja, kada su se problemi viaka radnika rjeaevali umirovljenjima. Odnos aktivnih osiguranika i umirovljenika dodatno ote~ava financiranje postojeeg sustava i prijelaz sa dosadaanjeg generacijskog sustava na sustav temeljen na tri stupa mirovinskog osiguranja-generacijske solidarnosti, obveznog osiguranja te dobrovoljne tednje. Na rashode Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utjecalo je i kretanje mirovina koje su od prosinca 1993. godine do prosinca 1998. godine nominalno porasle 90,5%. Bez obzira na model, stavovi koji su izra~eni, odnose se na potrebu izgradnje razvojnih strategija i na njihovoj provedbi. 1.4. Specifi nosti privatizacije u preraiva koj industriji Hrvatska je u sli nom polo~aju kao i bivae socijalisti ke zemlje, zbog poticanja razvoja industrije na tradicionalni na in. Industrija je neefikasna, sve manje konkurentna i sve te~e prevodiva na moderne na ine poslovanja. Hrvatska nije imala izrazito visok udio industrije u druatvenom proizvodu i zaposlenosti. Imala je razvijenije druge tr~iane djelatnosti, a industrija je bila viae orijentirana na svjetsko tr~iate. Takva obilje~ja bi trebala biti pretpostavke za lakae prevladavanje problema transformacije i modernizacije hrvatske industrije,te njezino svoenje na primjeren opseg i uklju ivanje u meunarodne proizvodne sustave. No, hrvatska industrija je znatno oslabila svoje sposobnosti prilagoavanja zbog dugotrajnog izostanka novih investicija, ratnih gubitaka te izostanka aktivnije politike revitalizacije industrijskog potencijala. Udio industrije u druatvenom proizvodu Hrvatske pao je na oko 20%, ato samo po sebi ne bi bilo zabrinjavajue, ako bi bilo praeno br~im razvojem drugih aktivnosti. Osobito onih koje bi neposredno ili posredno doprinosile br~oj revitalizaciji i zamjeni industrije u pogledu stvaranja dohotka, zaposlenosti i izvoza. U ukupnom izvozu dobara industrija joa uvijek ini preko 90%,a stagnacija izvoza se teako mo~e nadoknaditi izvozom usluga u kratkom roku. Osim toga, sve viae raste uvoz industrijskih proizvoda, ato zna i da hrvatska industrija gubi sve viae i domae tr~iate. Ravnoduanost zbog opadanja industrije i gubitka njene meunarodne konkurentnosti je vezana uz injenicu da je industrijski sektor bio uporiate dr~avne ekonomije, a politika privatizacije i liberalizacije, u tr~ianoj transformaciji industrije vidi najvee teakoe. Veliki industrijski sustavi se teako uklapaju tr~iani proces i ambijent. Za to su pogodniji financijski tokovi, odnosno lakae je povezati liberalna na ela s monetarizmom nego s industrijskim razvojem i restrukturiranjem. Pad udjela industrije u druatvenom proizvodu i zaposlenosti, koji je u Hrvatskoj bio oko 35% tijekom 1980.-tih godina, nije znak razvoja, ve znak stagnacije i zaostajanja. Naime, smanjivanje udjela industrije ne mora zna iti napuatanje velikog dijela proizvodnje materijalnih dobara, nego uvoenje tehnologije i organizacije koji transformiraju industrijsku strukturu, uvodei u nju moderne elemente koji nisu klasificirani kao industrija. Racionalnija i fleksibilnija organizacija proizvodnje pojedinih dobara, koja izlazi iz tradicionalnih okvira industrije, mo~e biti oblik novog razvoja. Moderni oblici organizacije rada i proizvodnje sve viae briau granicu izmeu industrije i drugih gospodarskih aktivnosti, ak kad se radi i o proizvodnji materijalnih dobara. Kao ato su se neke agrarne aktivnosti pretvarale u industrijske aktivnosti, danas se odvija proces odvajanja i formiranja pojedinih aktivnosti u specijalizirane grane, kao usluge, aktivnosti domainstava, poljoprivrede, graevinarstva, prometa i sl. Sve u~a meuovisnost proizvodnog djelovanja ote~ava klasifikaciju, a proizvodnja i finalna isporuka industrijskih proizvoda uklju uje slo~enu podjelu rada. `ire, sve ove aktivnosti mogu se opisati kao industrijske, jer doprinose proizvodnji i isporuci industrijskih dobara. Dio pada udjela industrije u strukturi suvremenog gospodarstva mo~e se pripisati airenju podru ja industrijskih aktivnosti na sektore koje standardno spadaju u sektore izvan industrije. Kad gledamo dugoro ne promjene strukture proizvodnje i zaposlenosti u gospodarstvu, uo ava se pravilnost da se rastom dohotka po stanovniku u prvoj fazi poveava udio industrije na ra un poljoprivrede. Istodobno se poveava i sektor usluga, ali sporije nego udio industrije. U viaoj fazi razvoja udio industrijske proizvodnje i zaposlenosti opada, a udio usluga po inje br~e rasti. Iako se sa zapada ve krajem 1980-ih godina ukazivalo na slo~enost industrijskog razvoja i nu~nost industrijske politike, u Hrvatskoj je prihvaen liberalni koncept transformacije gospodarstva. Nakon neuspjeha industrijske transformacije, zanimanje za industrijsku politiku ponovno je u porastu. To je karakteristi no i za druge tranzicijske zemlje, premda postoje razlike ovisno o stupnju specijalizacije u meunarodnoj podjeli rada. Poveavati ili smanjivati industrijski sektor nije uvijek slobodni izbor, ve potreba izvoza da uz date uvjete svjetskog tr~iata profitabilno plasira robu. Novoindustrijalizirane zemlje pokazuju da se i u sadaanjim uvjetima mo~e postii gospodarski rast ekspanzijom industrije. To ato su industrijalizirane zemlje Srednje i Isto ne Europe pokazale malu sposobnost prilagodbe i ekspanzije industrijskog izvoza, mo~e se objasniti drugim uzrocima,a ne dostignutim stupnjem razvoja.Dezindustrijalizacija tih zemalja mogla bi nastupiti samo relativno, kao posljedica br~eg razvoja sektora usluga, koji je bio zapostavljen u centralno-planskom razvoju, ali bi one morale zadr~ati odreeni rast industrijske proizvodnje, uz prilagodbe novim tehnoloakim i organizacijskim zahtjevima. Dezindustrijalizacija se mo~e interpretirati kao nedostatak tr~iata kapitala,a ako i postoje uvjeti dugoro nog zadu~ivanja, ne zna i da dr~ava ne treba usmjeravati razvoj industrije. Razvoj industrije zahtjeva viae od usmjeravanja tr~ianih procesa putem financijskih parametara. Artikulacija odnosa izmeu poduzea i gospodarskih uvjeta unutar kojih ono djeluje slo~enije je u industriji od drugih gospodarskih aktivnosti. Industrijski sustavi ovise o mogunostima dugoro ne suradnje koliko i o odr~avanju uvjeta tr~iane konkurencije. Politika industrijskog razvoja mora se koncipirati na dugi rok, u ovisnosti od institucionalnih okvira, socijalnih procesa, tehnoloakih promjena i stupnja neizvjesnosti. 1.4.1. Struktura privatiziranih dijelova Uspjeanost pretvorbe i privatizacije nije mogue precizno izmjeriti. Jedna od moguih na ina mjerenja je da se ostvarenja stave u odnos s po etnim stanjem. Tranzicija je trebala rijeaiti promjenu u pluralizam vlasniatva, tr~iata i makroekonomsko okru~enje u skladu suvremenog tr~ianog gospodarstva. Ova tri kompleksa ujedno su i okosnica procesa tranzicije a ocjena uspjeanosti mjeri se po ostvarenim pokazateljima samim po sebi i u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji. Nakon osamostaljenja hrvatske dr~ave promijenjen je gospodarski sustav i zapo eta je pretvorba, ato je promijenilo vlasni ku strukturu u gospodarstvu. 1990. godine u privatnom vlasniatvu je bilo 62,5% poduzea sa 1,7% zaposlenih, a 1995. godine ih je 95,4% sa 42% zaposlenih. Udjel poduzetnika prema oblicima vlasniatva u gospodarstvu 1995. Iznosi: u milijunima kuna Udjeli: ukupno gospodarstvo = 100% Privreda O p i s Ukupno Dr~avno Privatno Mjeaovito Zadru~no Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Broj poduzetnika 59.922 814 1,4 57.156 95,4 1.651 2,7 301 0,5 Broj zaposlenih 737.361 168.887 22,9 309.892 42 252.075 34,2 6.507 0,9 Ukupni prihodi 205.488 37.314 18,2 111.380 54 54.746 26,6 2.048 1,0 Ukupni rashodi 209.542 38.153 18,2 110.433 53 58.868 28,1 2.088 1,0 Dobit prije oporez. 5.279 698 13,2 3.440 65 1.120 21,2 21 0,4 Gubitak prije oporez. 9.333 1.536 16,5 2.493 26,7 5.243 56,2 61 0,6 Porez na dobit 1.081 99 9,2 800 74,0 179 16,5 3 0,3 Dobit tekue godine 4.213 600 14,3 2.647 62,8 948 22,5 18 0,4 Gubitak tekue godine 9.348 1.537 16,4 2.500 26,7 5.250 56,2 61 0,7 Broj poduz.s gubitkom 14.077 335 2,4 12.837 91,2 799 5,7 106 0,7 Dugotrajna imovina 227.747 110.740 48,6 44.685 19,6 71.163 31,3 1.159 0,5 Kratkotrajna imovina 84.358 16.639 19,7 42.605 50,5 24.424 29,0 0,8 Kapital i rezerve 206.129 101.582 49,3 38.564 18,7 64.844 31,5 1.139 0,5 Izvor: Zavod za platni promet,Sredinji ured Zagreb, Republika Hrvatska Proces pretvorbe dao je odreene pozitivne u inke. U periodu nakon pretvorbe u Republici Hrvatskoj jedino su iskazali pozitivan financijski rezultat privatni poduzetnici. Financijski rezultati u 1996. godini po oblicima vlasniatva OpisUKUPNOOd toga poduzetniciIznosi: milijuni kunaDr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noBroj poduzetnika %62.109 100672 1,159.483 95,81.667 2,7287 0,4Broj zaposlenih %736.509 100160.440 21,8332.837 47,2238.340 32,44.892 0,6Ukupni prihodi %231.920 10037.741 16,3135.329 58,3 57.109 24,61.741 0,8Ukupni rashodi %235.642 10040.274 17,1132.728 56,3 60.843 25,81.797 0,8Dobit prije oporezivanja %10.604 100699 9,05.251 67,8 1.784 23,110 0,1Gubit. prije oporezivanja %11.466 1003.232 28,22.650 23,1 5.518 48,166 0,6Porez na dobit %1.539 10085 5,51.196 77,7 257 16,71 0,1Dobit tekue godine %6.213 100614 28,04.064 23,21.527 48,18 0,5Gubitak tekue godine %11.474 1003.232 9,82.659 36,8 5.518 51,965 1,5Konsolidirani financijski rezultat(dobit  gubitak)-5.261-2.6181.405 -3.991-57Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Pozitivan financijski rezultat privatnog sektora iznosio je 1,4 milijardi kuna. Unato  toga ak 13.154 gospodarskih subjekata u privatnom vlasniatvu iskazalo je gubitak. Podaci iz statisti kih izvjeaa 1997.i 1998.godine upozoravaju na pad u inkovitosti privatnog sektora. Kad se usporeuju udjeli u financijskim rezultatima u 1997. u odnosu na 1996. godinu, uo ljivo je posustajanje privatnog sektora, uz istodobno poboljaanje rezultata dr~avnog sektora vlasniatva. Mjeaoviti sektor poveava udjel u dobiti, ali u neato manjoj mjeri i u gubitku. Stoga se mo~e rei da su kretanja po razli itim sektorima vlasniatva u 1997. godini bila slojevita i viaezna na. Financijski rezultati 1997.godine po oblicima vlasniatva OpisUKUPNOOd toga poduzetniciIznosi u mil. kunaDr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noBroj poduzetnika %64.789 100740 1,162.069 95,81.671 2,6309 0,5Broj zaposlenih %742.395 100l6l.679 21,8355.717 47,9220.422 29,74.577 0,6Ukupni prihodi %279.900 10042.857 15,3172.697 61,7 62.301 22,32.045 0,7Ukupni rashodi %279.050 10042.513 15,2169.929 60,9 64.435 23,12.173 0,8Dobit prije oporezivanja %10.604 100 1.300 12,36.352 59,9 2.937 27,715 0,1Gubit.prije oporezivanja %9.754 100956 9,83.584 36,7 5.071 52,0143 1,5Porez na dobit %2.327 100110 4,71.800 77,4 415 17,82 0,1Dobit tekue godine 8.290 1001.190 14,44.565 55,1 2.522 30,413 0,1Gubitak tekue godine %7.767 100956 9,83.597 36,8 5.071 51,9143 1,5Konsolidirani financijski rezultat(dobit  gubitak)-1.477-234968-2.549-130 Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Mjeaovita poduzea anga~iraju oko treine sredstava, kapitala i djelatnika. U ovu grupu spadaju poduzea u kojima je dr~ava ostala veinskim vlasnikom putem Fonda za privatizaciju i mirovinskih fondova.Ta poduzea ostvaruju iz razdoblja u razdoblje najnepovoljnije financijske rezultate. Financijski rezultati u 1998. godini po oblicima vlasniatva OpisUKUPNOOd toga poduzetniciIznosi u milijunima kunaDr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noBroj poduzetnika %62.050 100733 1,159.527 95,91.500 2,4290 0,5Broj zaposlenih %735.921 100l6l.679 21,8374.269 50,9193.906 26,33.943 0,5Ukupni prihodi %267.555 10042.857 15,3172.697 61,7 62.301 22,31.474 0,5Ukupni rashodi %270.552 10042.513 15,2165.681 61,2 60.342 22,31.606 0,6Dobit prije oporezivanja %9.248 100 1.300 12,36.132 66,3 2.115 22,912 0,1Gubit.prije oporezivanja %12.245 100956 9,84.421 36,1 6.268 51,2144 1,2Porez na dobit %2.443 100110 4,71.816 74,3 455 18,62 0,1Dobit tekue godine %6.824 1001.190 14,44.332 63,6 1.660 24,310 0,1Gubitak tekue godine %12.264 100956 9,84.437 36,2 6.268 51,1144 1,2Konsolidirani financijski rezultat(dobit  gubitak)-5.440-593-105-4.608-134Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska U 1998. godini je u svim sektorima iskazan negativan konsolidirani financijski rezultat (razlika gubitka i dobiti). Kao i ranije, apsolutnim iznosom isti e se gubitak u mjeaovitom sektoru vlasniatva. Iz podataka se mo~e zaklju iti da dr~avni i mjeaoviti sektor s prete~ito dr~avnim kapitalom, unato  raspolo~ivoj respektabilnoj imovini, ostvaruje neprimjerene poslovne rezultate. Udjeli pojedinih oblika vlasniatva, imovine i kapitala, u promatranom razdoblju su gotovo neizmijenjeni. Udjeli dobiti ali i gubitka u dr~avnom sektoru postupno se smanjuje, udjel gubitka je poveava se u privatnom, a u preostala dva sektora je gotovo neizmijenjen. U dr~avnom sektoru je smanjen udjel dobiti prije oporezivanja. UDJELI PODUZETNIKA PO VLASNI`TVU U UKUPNIM FINANCIJSKIM REZULTATIMA DR}AVNO u %1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika 2,01,41,21,11,1Broj zaposlenih27,622,922,321,822,3Ukupni prihodi17,015,317,015,315,9Ukupni rashodi24,818,217,815,215,9Dobit prije oporezivanja 33,113,210,412,310,7Gubitak prije oporezivanja21,416,528,29,811,5Porez na dobit25,69,27,04,77,0Dobit tekue godine 32,414,311,214,412,0Gubitak tekue godine 21,416,428,29,811,5MJE`OVITO u %1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika 3,12,72,72,62,4Broj zaposlenih33,634,231,829,726,3Ukupni prihodi24,322,324,322,321,0Ukupni rashodi28,628,125,523,122,3Dobit prije oporezivanja 21,223,122,227,722,9Gubitak prije oporezivanja56,956,247,952,051,2Porez na dobit12,816,516,017,818,6Dobit tekue godine 22,122,523,730,424,3Gubitak tekue godine 21,436,447,951,951,1PRIVATNO u %1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika 94,295,495,695,895,9Broj zaposlenih37,342,043,347,950,9Ukupni prihodi58,261,758,261,762,6Ukupni rashodi44,752,756,260,961,2Dobit prije oporezivanja 46,165,267,259,966,3Gubitak prije oporezivanja20,726,723,536,736,1Porez na dobit51,274,077,077,474,3Dobit tekue godine 44,862,864,855,163,6Gubitak tekue godine 20,826,723,636,836,2Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Udjel dr~avnog i mjeaovitog sektora s prete~itim dr~avnim kapitalom u rezultatima, imovini i kapitalu svih poduzetnika je: u godini1995.g.1996.g.1997.g.1998.g.u ukupnom prihodu31,2%27,4%23,3%23,6%u dobiti tekue godine24,2%16,6%26,7%17,1%u gubitku tekue godine57,8%66,5%45,4%45,8%u dugotrajnoj imovini67,8%63,2%58,6%58,6%u kapitalu i rezervama68,1%64,2%61,3%61,3%Izvor: Zavod za platni promet,Sredinji ured Zagreb, Republika Hrvatska Mjeri li se privatizacija po udjelu privatnog sektora u BDP-u, tada prema zadnjim podacima EBRD i Svjetske banke s udjelom od oko 50%, Hrvatska zauzima sredinu od 25 zemalja u tranziciji, a u odnosu na srednjoeuropske zemlje je u donjem dijelu. Pri uporedbi treba voditi ra una da je Hrvatska proala rat. Tranzicija u prostoru Centralne i Isto ne Europe stvorila je od zemalja uvoznica hrvatskih proizvoda ozbiljne konkurente hrvatskom izvozu. Promjena uvjeta na domaem i izvoznom tr~iatu nala~e preispitivanje konkurentskog polo~aja i tra~enje novih pozicija utemeljenih na tr~iano utemeljenoj ekonomiji. Tranzicija je rezultirala ekonomskom liberalizacijom koja se mo~e ozna iti oslobaanjem cijena, trgovine i u znatnom dijelu dr~avne kontrole u odnosu na predtranzicijsko stanje. 1.4.2. Struktura neprivatiziranih dijelova Hrvatska je podr~avila i postala vlasnik svih druatvenih poduzea, a dr~avna je birokracija preuzela odgovnost za privatizaciju nakon koje su poduzea trebala biti efikasnija, te izgradnju u inkovite industrijske i gospodarske strukture, izvozno konkurentne i profitabilne, koja otvara nova radna mjesta. Meutim, cilj prodaje dionica podr~avljenih poduzea nije bio izgradnja tr~iane strukture velikih, malih i srednjih poduzea i nala~enje strateakih investitora, nego rjeaavanje problema hrvatske dr~ave, kao isplata ratnih ateta i naknade obiteljima poginulih branitelja, financiranje obnove ratom poruaenih podru ja, saniranja banaka, o uvanje vlasniatva prijaanjih vlasnika nacionalizirane imovine, priljev sredstava u dr~avni prora un itd. Privatizacijom se pokuaalo i redistribuirati mo u druatvu, tj. da novi vlasnici budu podobni za vladajuu politi ku strukturu, koja time zadr~ava monu polugu upravljanja druatvom, ak i u uvjetima kad viae ne bude na vlasti. Tako nastali poduzetni ki imperiji, u uvjetima tr~ianog poslovanja se uruaavaju, vukui sa sobom veliki dio gospodarstva u gubitke. Od 2600 poduzea koja su 1992. godine uala u privatizaciju, tek ih 10% nije privatizirano. No, mnogi dioni ari nisu otplaivali ono ato su kupili, a pojedini vlasnici sada poduzea vraaju dr~avi, tako da pravih podataka o tomu koliko je i ato privatizirano nema. Stoga se efikasnost hrvatske privatizacije mo~e zaklju iti po trenuta noj gospodarskoj situaciji. Struktura imovine, kapitala i obveza prema oblicima vlasniatva Udjeli u ukupnom gospodarstvu31.12.1995. u %Dr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noDugotrajna imovina 48,619,631,30,5Kratkotrajna imovina19,750,529,00,8Kapital i rezerve49,318,731,50,5Dugoro ne obveze 38,528,332,80,4Kratkoro ne obveze17,752,628,71,0UKUPNO AKTIVA I PASIVA40,528,330,70,531.12.1996. u %Dr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noDugotrajna imovina 43,623,832,20,4Kratkotrajna imovina16,755,726,90,7Kapital i rezerve45,321,632,70,4Dugoro ne obveze 29,337,732,80,2Kratkoro ne obveze14,856,927,60,7UKUPNO AKTIVA I PASIVA34,833,830,90,531.12.1997. u %Dr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noDugotrajna imovina 40,026,032,70,5Kratkotrajna imovina13,758,027,60,7Kapital i rezerve43,322,533,70,5Dugoro ne obveze 27,737,134,90,3Kratkoro ne obveze10,861,027,40,8UKUPNO AKTIVA I PASIVA30,937,131,40,631.12.1998. u %Dr~avnoPrivatnoMjeaovitoZadru~noDugotrajna imovina 41,626,131,90,4Kratkotrajna imovina15,259,424,80,6Kapital i rezerve45,223,131,30,4Dugoro ne obveze 25,139,235,50,2Kratkoro ne obveze12,459,627,10,9UKUPNO AKTIVA I PASIVA31,637,930,00,5Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Kada je rije  o oblicima vlasniatva u strukturi imovine, kapitala i obveza, u razdoblju od 1995. Do 1998. godine, zapa~aju se minimalne promjene. Udjel dr~avnog sektora u imovini i izvorima neznatno se smanjuje, ali joa uvijek raspola~e najveom imovinom, onaj mjeaoviti neato manjom, a udjel privatnog sektora neznatno raste. Za razliku od stanja 1994. godine, kada su pravne osobe u dr~avnom vlasniatvu sudjelovale u ukupnoj aktivi i pasivi sa 51,3%, po stanju krajem 1998. godine njihov je udjel smanjen na 41,6%. Smanjenje udjela pravnih osoba dr~avnog vlasniatva je najizra~enije kod dugoro nih obveza (sa 51,8% na 25,1%). Udjel privatnog sektora u ukupnoj aktivi i pasivi je porastao sa 19,3% po stanju krajem 1994. godine, na 37,9% po stanju krajem 1998. godine. Hrvatska je imala prilike smanjiti udjel dr~ave u gospodarstvu, no nije to u inila popuatajui pod socijalnim pritiscima a istodobno poveavajui ovisnost o javnom sektoru. Dr~avi su ostali veliki sustavi i infrastruktura, ato je te~e privatizirati. U analizi neprivatiziranog potrfelja se mora primjeniti mikroekonomski pristup. Radi se promjeni mentaliteta, na ina mialjenja,instrumenata i institutcija,na ina upravljanja. Bitan je izbor metoda privatizacije velikih dr~avnih poduzea. To nije zbog toga da pravilo o sporim postupnim promjenama bude zamijenjeno pravilom brzine, ve da oprezno biranje alternativa postane pravilom ne samo sa socijalnog i politi kog stajaliata, ve i s financijskog i ekonomskog. To bi trebalo biti pristup ak i u odnosu na slu ajeve prodaje stranim kupcima i to ne zbog nacionalisti kih predrasuda, ve radi normalne pregovara ke prednosti koja se stvara oslobaanjem od nepotrebnih pritisaka. Zna ajan inilac u procesu privatizacije ine strana ulaganja. Hrvatska joa nije polu ila o ekivane priljeve po toj osnovi. Strana ulaganja donose kapital, tehnologiju, nova upravlja ka znanja i pristup tr~iatima. Meutim svi strani ulaga i tra~e politi ku i ekonomsku stabilnost, otvorenu ekonomiju, sustav koji je naklonjen razvitku poslovnosti, lagan pristup inputima i po konkurentnim cijenama, funkcioniranje pravnog sustava i sl. Osim toga jedan od bitnih kriterija je ekonomski rast, veli ina i rast tr~iata, te na in uklju ivanja u regionalna i svjetska tr~iata. To su ujedno i prednosti i nedostaci s kojima se suo avaju ovi procesi. Mogu se navesti donedavni ratni rizici, dakle politi ki faktor, dosadaanji dominantni pristup privatizaciji, te odatle izvirui otpori, kao i joa uvijek slo~ena birokratska procedura. Odr~avanje makroekonomske stabilnosti uz poticanje rasta, te stvaranje poslovnog okru~enja podjednako povoljnog za domae i strane ulaga e, a to zna i razumnije planiranje bud~eta, jedino mogu donijeti pravi zaokret. Na mikroekonomskoj razini izostao je zna ajniji doprinos u inkovitijeg upravljanja koje bi pomaklo nisku razinu iskoriatenosti kapaciteta kao i prodore prema unosnijim proizvodima. Privatizacija je u prvoj fazi kroz transformaciju druatvenih poduzea neznatno utjecala na nezaposlenost, dok je potom tranzicija uz odabrani model privatizacije s mogunoau otkupa dionica zaposlenih i menagementa u prvoj fazi privatizacije zadr~ala razinu zaposlenosti iznad nivoa koji bi omoguio bitnije strukturne promjene. Nezaposlenost je prema tome tek dijelom odraz procesa privatizacije, a viae rezultat makroekonomskih promjena i promjena tr~ianog okru~enja u kojem je smanjena tr~iana apsorpcija uz porast eksterne konkurencije usporavajui gospodarsku dinamiku. Na to ukazuju osnovni makroekonomski pokazatelji, kretanje produktivnosti kao i sna~an porast osoba u prijevremenoj mirovini. S razvojnog aspekta nije nastupilo restrukturiranje u smislu poticanja rasta na na in kao u veini zemalja tranzicije. U inci realokacije resursa joa se nisu osjetili, a uzroci su na gospodarskoj mikrorazini i u samom na inu privatizacije. Promatra li se struktura poduzea obzirom na njihovu veli inu, tada se izmeu brzine privatizacije velikih poduzea te malih i srednjih poduzea javlja razlika. Kod velikih poduzea uo avaju se znatna oklijevanja. Mnogi konglomerati koji su privatizirani, dezintegrirali su se na niz manjih poduzea koja kao takva djeluju samostalno. Privatizacija se treba ostvarivati privatizacijom dr~avnog sektora i ulaskom novih privatnih tvrtki. Oba na ina podjednako su zna ajna. Prvi pristup bez sumlje sadr~i brojne privla nosti, a njegova glavna politi ka privla nost je u airenju broja sudionika u procesu privatizacije, inei ga pravednijim i time poja avajui podraku procesu transformacije u cjelini. Dimenzioniranje javnog sektora je usko povezano s ulogom dr~ave u procesu privatizacije. Dugotrajna je rasprava o odnosu privatnog i javnog vlasniatva u infrastrukturi, podjednako proizvodnoj(~eljeznicama,cestama, energetici, telekomunikacijama isl.) i socijalnoj infrastrukturi (zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, kultura isl.) sa stajaliata ekonomske u inkovitosti ravnopravne razdiobe druatvenog bogatstva i ravnopravnosti u mogunostima zadovoljavanja potreba. Pru~a se veliki broj moguih rjeaenja, uklju ujui kombinaciju pru~anja privatnih usluga sa javnim financiranjem. Treba naglasiti da je sama priroda procesa tranzicije takva da zahtjeva poseban oprez prilikom airenja procesa privatizacije izvan poduzetni kog sektora. Tako bi privatizacija zdravstva ili obrazovanja u osiromaaenim druatvima sa nedostatnim osiguravateljskim i dugoro nim atedioni arskim institucijama, privatnim ili javnim fondovima, a koje trebaju vremena za razvoj, zna ila ekonomski i druatveno atetan zaokret od ope pristupnosti tim institucijama. U ovom segemntu posebno su osjetljiva podru ja zdravstvog i socijalnog osiguranja, odnosno njihovi fondovi bez realnog pokria. Problem je slo~en zbog nepovoljne demografske strukture stanovniatva razvidni iz broja uzdr~avanih osoba, te da je stopa nezaposlenosti dosegla svoju kriti nu to ku. U slu aju Mirovinskog fonda predvia se prelazak sustava na "dva stupa", pri emu se u prvom stupu o ekuju racionalizacije i isplata prema doprinosu zaposlenih i vezivanje mirovina uz zaradu ostvarenu tijekom cijelog radnog vijeka. Drugi stup e se osloniti na komponentu atednje graana. U pogledu zdravstenog sustava o ekuje se nastavak procesa racionaliziranja uz konsolidiranje financija i kontrolu izdataka, te istovremeno pru~anje zdravstenih usluga koje odgovaraju visokim standardima. Opasnost je da se sadaanje naznake linearnosti u pristupu proaire obzirom na potencijalnu konfliktnost izmeu racionalnosti i kvalitete. Bez obzira na model koji se uvodi, stavovi koji su izra~eni, odnose se na potrebu izgradnje razvojnih strategija i na njihovoj provedbi. TEMELJNA POLAZI`TA I UVJETI U INKOVITE PRIVATIZACIJE U MIRNODOPSKOM RAZDOBLJU Metodoloaki pristup  Proces tranzicije popraen nedore enim makroekonomskim mjerama i neravnote~om izazvanom ratom, osnovni su uzroci nestabilnosti koja se je pojavila u novoj Hrvatskoj dr~avi, kulminirajui hiperinflacijom krajem 1993. godine. U listopadu 1993. uvodi se program ekonomske stabilizacije s namjerom da se provede u tri faze. U suatini se je radilo o antiinfacijskom programu koji se nije samo usredoto io na otklanjanje inflacije, ve i na uspostavljanje nezavisnih nov arskih institucija te odgorarajuih mehanizama ekonomske kontrole sukladne tr~ianom okru~enju. Program stabilizacije stavio je te~iate na mjere monetarne i fiskalne politike. Monetarna politika odlikovana je restriktivnim mjerama Hrvatske Narodne Banke, a fiskalna politikom tvrdog bud~eta, uz liberalizaciju cijena, otvorenost za meunarodnu konkurenciju, uz nastojanja da se minimiziraju intervencije Vlade. Prva faza bila je kratkoro ni antiinflacijski program s nizom mjera koje su trebale otkloniti glavne generatore inflacije. U srediate makroekonomske politike stavljena je stoga monetarna i fiskalna politika. Dvije godine nakon uvoenja programa stabilizacije, cijene i te aj su bili stabilizirani. Opa razina cijena bila je za 0,8% viaa u rujnu 1995. od one u listopadu 1993. godine, dok je nominalni te aj bio 0,7% viai u uporedbi s te ajem uspostavljenim u rujnu 1993. godine. Prva faza programa stabilizacije time je bila ostvarena. Druga faza bila je usmjerena uspostavi dugoro nih uvjeta za kontrolu inflacije i odnosila se na mjere: (a) ubrzane privatizacije i otklanjanje monopola uklju ujui onih koji proizlaze iz rente, (b) uspostavljanje uravnote~enog dr~avnog prora una, (c) po etak procesa sanacije banaka. Druga faza trebala je trajati od prosinca 1993. do lipnja 1994. godine, a usredoto ena je na otklanjanje bud~etske neravnote~e. Ovaj zadatak trajao je du~e je od predvienog, budui je trebalo donijeti novu zakonsku regulativu, a bilo je i otpora u primjeni novih mjera. Ipak, glavni je uspjeh ove faze bio stavljanje dr~avnog prora una pod vei nadzor. Trea faza odnosi se na uspostavu pune vanjske konvertibilnosti kune uz odr~avanje stopa inflacije ispod razine od 10%, te uspostavu unutarnje i vanjske ravnote~e ostvarivanjem usklaenosti monetarne, fiskalne politike i platne bilance zemlje. U ovakvoj ravnote~i o ekivalo se dinamiziranje rasta, no ne identificiraju se bitni inioci. Mjere i instrumenti programa stabilizacije bili su (instrumenti su u zagradama): l.Monetarna politika(monetarna politika, kamatne stope i te aj) 2.Fiskalna politika (porezna politika, politika prora unskih izdataka i politika upravljanja dr~avnom imovinom) 3.Politika plaa 4.Politika privatizacije,restrukturiranja, otklanjanja monopola 5.Politika zapoaljavanja 6.Socijalna politika 7.Politika sanacije banaka i razvitka financijskog tr~iata. Provoenje stabilizacijskog programa je relativno uspjeano, iako provedba nije bila u skladu s rokovima. Kao otvorena pitanja daljnjeg razvoja koja su neispunjena su politika privatizacije, restrukturiranja i otklanjanja monopola, politika zapoljavanja, socijalna politika, a politika sanacije banka i razvitka financijskog tr~iata koja je djelomi no rijeaena. Problem koji ostaje otvoren je pitanjem dinamiziranja rasta. 2.1. Analiza potencijala i knjigovodstvene vrijednosti Programom statisti kih istra~ivanja Republike Hrvatske odreeno je da Zavod za platni promet obavlja istra~ivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja poduzetnika. Rezultat toga je Informacija o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika, osim banaka i osiguravajuih druatava. Tom su informacijom obuhvaeni poduzetnici svih djelatnosti koji kod Zavoda za platni promet imaju otvoren ~iro ra un. Informacija o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika radi se temeljem godianjih statisti kih izvjeataja. Prema Zakonu o ra unovodstvu, poduzetnici su obvezni za poslovnu godinu sastaviti temeljne financijske izvjeataje prema propisanim minimalnim pozicijama bilance i ra una dobiti i gubitka, uz neposrednu primjenu Meunarodnih ra unovodstvenih standarda. Polazei od propisanih minimalnih pozicija i Zakonom utvrdenih kriterija za razvrstavanje poduzetnika prema veli ini, ZAP je za potrebe statisti kog istra~ivanja pripremio dvije vrste obrazaca, i to za srednje velike i velike poduzetnike obrasce SI-POD-V, a za male poduzetnike obrasce SI-POD-M. Od ukupnog broja obveznih na predaju godianjih statisti kih izvjeataja za promatrana razdoblja (cca 130 tis.), zanemare li se oni koji tijekom godine nisu uope imali evidentiran promet na svojim ra unima (cca 49 do 64 tis.), obrauje se u prosjeku oko 79% aktivnih poduzetnika, od ega su preko 95% iz gospodarstva. Gotovo jednak broju obraenih izvjeataja je broj poduzetnika koji nisu predavali godianje statisti ke izvjeataje. Razlozi nepodnoaenja izvjeataja poduzetnika su razli iti. Najvei je broj onih koji su otvorili ~iro-ra une, ali nisu imali promet na tim ra unima. Meu onima koji nisu predali godianje statisti ke izvjeataje uglavnom su mali poduzetnici, a srednje velikih i velikih je svega nekoliko. Stoga se ocjenjuje da je obuhvat obraenih poduzetnika u ZAPu dovoljno reprezentativan za sagledavanje osnovnih financijskih rezultata i financijskog stanja gospodarskih subjekata. U ukupnom broju poduzetnika u promatranim godinama, najzastupljeniji su poduzetnici u trgovini (oko 50%), koji su uglavnom mali po veli ini, te u privatnom vlasniatvu. Podru je djelatnosti1992. 1993.1994.1995.1996.1.Industrija i rudarstvo4.0065.1266.3787.3587.5902.Poljoprivreda i ribarstvo8079861.2611.4591.4823.`umarstvo21386066714.Vodoprivreda31303033295.Graditeljstvo1.969 2.6093.5634.3914.8306.Promet i veze7281.1001.7392.1452.2427.Trgovina11.74316.00223.43828.28128.8808.Ugostiteljetvo i turizam1.3831.7292.3662.8032.9189.Obrtnitvo1.181 1.5082.1412.6562.766l0.Stambeno-komunalna djelatnost246285339382406ll.Financ.i druge usluge4616.1828.41710.34810.895U K U P N O 26.57635.59549.73259.92262.109 Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koja se primjenjuje od po etka 1997. (NN 3/97 i 7/97) poduzetnici su razvrstani u ova podru ja: A. Poljoprivreda, lov i aumarstvo B. Ribarstvo C. Rudarstvo D. Preraiva ka industrija E. Opskrba elek.energ.plinom i toplom vodom F. Gradevinarstvo G. Trgovina H. Ugostiteljstvo I. Promet, skladitenje i veze J. Financijsko posredovanje K. Poslov. nekretninama i iznajmljiv. L. Javna uprava i obrana M. Obrazovanje N. Zdravstvena i socijalna zatita O. Ostale druatv.,socij. i osob. uslu~.djel. U djelatnosti A do K, koje pribli~no obuhvaaju nekadaanja podru ja privrede, rasporeeno je 62.282 poduzetnika, dakle, neznatno viae nego po prijaanjoj klasifikaciji djelatnosti. Nova klasifikacija usklaena je sa europskim i svjetskim standardima, odnosno prilagoena sustavu tr~iane ekonomije kakav imaju razvijene zemlje, ato je bitno obzirom na svjetski proces harmonizacije nomenklatura i nastojanja Hrvatske da se uklju i u europske integracijske procese. Novi sustav djelatnosti omoguava i sve meunarodne statisti ke usporedbe Hrvatske sa svijetom. Podaci u ovom istra~ivanju su obraeni i prezentirani po statisti kom sustavu, odnosno po Jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, ali i po Nacionalnoj klasifikaciji za godine 1994.,1995. i 1996. Pored podataka iz godianjih statisti kih izvjeataja, koriateni su i podaci Dr~avnog zavoda za statistiku o kretanju cijena, o fizi kom opsegu industrijske proizvodnje, prometu, turizmu i drugi relevantni podaci. 2.1.1. Analiza bilance Imovina poduzetnika iz ukupnog gospodarstva Hrvatske: I m o v i n aStanje u tekuim cijenamau mil.kuna31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA224.281223.945225.239241.087253.909Nematerijal.imovina4.863 3.6353.6604.1506.706Materijalna imovina186.583184.430188.275195.960203.583Financijska imovina30.62332.90529.95135.966 38.504Potra~ivanja2.2122.9753.3535.011 5.116KRATKOTRAJNA IMOVINA66.68084.00297.453121.455135.391Zalihe25.48930.08431.43236.148 38.787Potra~ivanja30.85441.28648.80564.924 75.571Financijska imovina6.4908.06410.75712.101 13.465Novac na rn i blagajni3.847 4.568 6.4598.282 7.568OSTALO2.0523.5315.9277.902 11.599U K U P N O293.013311.478328.619370.444 400.899Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Ukupno iskazana vrijednost imovine u tekuim cijenama u bilancama poduzetnika iznosila je u promatranom periodu izmeu 300 i 400 milijardi kuna ili 40 do 60 milijardi USD. Istodobno je neto vrijednost imovine (ukupna vrijednost umanjena za obveze) iznosila permanentno oko 200 milijardi kuna ili 30 milijardi USD. Prema podacima je vidljivo da ukupna imovina, kao i obveze, poveavaju svoju vrijednost. Materijalna imovina iskazuje podinvestiranost, odnosno iz godine u godinu pribli~no istu razinu, ato zna i da se u nju ne ula~e niti iznos obra unate amortizacije. Karakteristi no je smanjivanje udjela dugotrajne u korist kratkotrajne imovine. Istodobno, ostala imovina raste znatno br~e od drugih oblika imovine, i to zbog uveanih gubitaka iznad visine kapitala koji se iz ra unovodstvenih razloga iskazuje u imovini (na dan 31. prosinca 1998. iznosio je 9,1 milijardu kuna). Kretanje pojedinih dijelova imovine i izvora je razli ito, ato je dovelo do veih promjena u strukturi imovine. Apsolutno i relativno je poveana kratkotrajna imovina na ra un one dugotrajne. Istovjetna kretanja su posljedica knjigovodstvenog usklaivanja precijenjenih vrijednosti poduzea u procesu pretvorbe i zbog gubitaka u poslovanju, niske razine investicija, skromne kreditne podrake i visokih kamatnih stopa, te velike meuzadu~enosti gospodarskih subjekata. Kapital i obvezeStanje 31.12. u tekuim cijenamau mil.kn1994.1995.1996.1997.1998.Kapital i rezerve 210.878201.492197.572204.130205.376Dugor.rezer.za rizike2.1872.507 2.9153.5223.430Dugoro ne obveze20.36329.39427.12140.62351.031Kratkoro ne obveze56.08079.03996.609116.022134.147Ostalo3.5059.046 9.9206.1476.915U K U P N O293.013311.478329.137370.444400.899Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Kapital i rezerve zajedno s dugoro nim obvezama bili su dostatni za financiranje dugotrajne imovine i samo maloga dijela zaliha. Istodobno, sve manja nov ana sredstva i iskazana kratkotrajna potra~ivanja nisu ve dulje vrijeme dovoljni za pokrie rastuih kratkoro nih obveza, ato je joa jedan pokazatelj financijske nestabilnosti hrvatskoga gospodarstva. Ukupne obveze duplo su vee od ukupnih potra~ivanja, da bi u 1998. godini narasle za 2,3 puta. To ukazuje da se veliki dio obveza odnosi na vjerovnike van gospodarstva,poglavito na banke. Podaci za ocjenu poduzea preuzeti su iz zavranih ra una u proalosti, odnosno iz financijskih izvjeataja ZAP, te su iskazani u cijenama one godine na koju se odnose, odnosno iskazani su u tekuim cijenama. Iz tog razloga ove podatke nije zahvalno meusobno usporeivati (horizontalna analiza) ve ih treba svesti na podatke iz odreenog vremena u proalosti. Godina na koju se podaci svode je najbli~a sadaanjosti, a za koju je izraen zavrani ra un. Za svoenje tekuih cijena na cijene iz odreenog vremena ocjene koristi se: * opi koeficijent i * revalorizacijski koeficijent Opi koeficijent se izra unava na temelju cijena industrijskih proizvoda, te manjim dijelom na temelju cijena na malo, a primjenjuje se na ukupni prihod, materijalne troakove, kamate, neto dobit, obrtna sredstva, te kratkoro ne i dugoro ne obveze. Openito se mo~e rei da se opi koeficijent primjenjuje na sve one podatke ija se vrijednost formira na tr~iatu pod utjecajem ponude i potra~nje. Koeficijent revalorizacije(poduzea) je omjer vrijednosti temeljnog kapitala iz bazne godine prema ostalim godinama iz proalosti vijeka ocjene poduzea. Tim koeficijentom na cijene iz odreenog vremena se svode osnovna sredstva, amortizacija i dijelovi vlastitog kapitala. Koeficijentom revalorizacije na stalne cijene se svode svi podaci ija se vrijednost ne formira na tr~iatu pod utjecajem ponude i potra~nje, ve pod utjecajem zakonske regulatative. Za prora un opeg koeficijenta koriste se veri~ni indeksi cijena industrijskih proizvoda i cijena na malo koje objavljuje Dr~avni zavod za statistiku i preuzet je iz slu~benih publikacija, a vrijednost veri~nih indeksa i prora un opeg koeficijenta porasta cijena prikazan je slijedeom tablicom: Stavka /godina1994.1995.1996.1997.1998.Veri~ni indeksi porasta cijena ind.proizv.177,6100,7101,4102,398,8Veri~ni koeficijenti porasta cijena ind.pr.1,7761,0071,0141,0230,988Opi koeficijent porasta cijena ind.proizv.1,0321,0251,0110,9881Veri~ni indeksi porasta cijena na malo197,6102,0103,5103,6105,7Veri~ni koeficijenti porasta cijena na malo1,9761,0201,0351,0361,057Opi koeficijent porasta cijena na malo1,1561,1331,0951,0571Izvor: Dr~avni zavod za statistiku, Republika Hrvatska Opi koeficijent za godinu 1998.je l, jer su cijene iz te godine bazne cijene. Za 1997. godinu opi koeficijent je 0,988, ato zna i da cijene iz 1997. godine treba pomno~iti ovim opim koeficijentom da bi ih iskazali u cijenama iz 1998. godine. Vrijednost opeg koeficijenta proizilazi iz definicije ver~nog indeksa za 1998. godinu, a to je, da ako je vrijednost cijena 100 u 1997. godini onda e se njihova vrijednost u 1998. godini smanjiti za 0,988. Izra unati opi koeficijenti primjenjuje se po godinama na podatke iskazane u tekuim cijenama. Za prora un revalorizacijskog koeficijenta preuzeti su podaci iz Bilanci za prateklih pet godina u tisuama kuna i ti podaci sa cjelokupnim postupkom prora una prikazani su u tablici: Stavka /godina1994.1995.1996.1997.1998.1. UPISANI KAPITAL170.750.289171.940.656172.599.075179.695.401179.547.7292. PREMIJE NA UPISANE DIONICE 488.092137.375239.822337.333367.2213. REVALORIZACIJSKA REZERVA34.984.90330.856.84829.831.89529.055.24827.660.8314. REZERVE11.791.49211.271.59912.087.72413.410.81613.715.6015. a) ZADR}ANA DOBIT2.011.6403.162.7524.965.8627.135.3769.675.7545. b) PRENESENI GUBITAK7.226.53713.182.21416.502.41621.382.79625.448.9756. a) DOBITAK TEKUE GODINE3.117.7553.643.1605.706.1497.273.3278.846.6116. b) GUBITAK TEKUE GODINE5.306.0097.788.4598.503.33210.750.8609.404.6642. REVALORIZACIJSKI KOEFICIJENT1,051522261,044242431,040258930,999178211,000000001.UPISANI KAPITAL u cij. 1998.god179.547.729179.547.729179.547.729179.547.729179.547.7292. PREMIJE NA UPISANE DIONICE 513.240143.453249.477337.056367.2213. REVALORIZACIJSKA REZERVA36.787.40432.222.03031.032.89529.031.37127.660.8314. REZERVE12.399.01611.770.28212.574.36313.399.79513.715.6015. a) ZADR}ANA DOBIT2.115.2843.302.6805.165.7827.129.5129.675.7545. b) PRENESENI GUBITAK7.598.86413.765.42717.166.78621.365.22425.448.9756. a) DOBITAK TEKUE GODINE3.278.3893.804.3425.935.8727.267.3508.846.6116. b) GUBITAK TEKUE GODINE5.579.3878.133.0398.845.66710.742.0259.404.664ISPRAVLJENI KAPITAL I REZERVE221.462.811208.892.049208.493.666204.605.564204.960.108 Za ispravljanje neto dobiti iskazane u tekuim cijenama koriaten je revalorizacijski koeficijent izra unat kao kvocijent vrijednosti kapitala bazne 1998. godine i tekue godine. Ispravljeni temeljni kapital uvean po godinama za ispravljene rezerve, te je dobiven revalorizirani temeljni kapital iskazan u cijenama 1998. godine. Za ocjenu poduzea u proteklih pet godina preuzeti su podaci iz tablice stanje kapitala i obveza u stalnim cijenama. Kapital i obvezeS t a n j e u s t a l n i m c i j e n a m au 000 kn na 31.12.1994.1995.1996.1997.1998.Kapital i rezerve 221.743.189210.406.153208.586.179203.962.137205.375.896Dugor.rezer.za rizike2.255.2012.568.9263.007.4433.479.5243.430.412Dugoro ne obveze23.540.07327.647.29229.962.91042.938.88051.031.491Kratkoro ne obveze64.739.17089.581.608101.659.138122.634.862134.147.452Ostalo3.612.8094.147.7504.985.7576.073.6136.913.311U K U P N O313.635.241334.351.728348.201.427379.089.016400.898.562Izvor: Bilanca gospodarstva RH  stalne cijene - iz priloga ovog materijala 2.1.2. Ocjena opremljenosti Imovina ukupnog gospodarstva Hrvatske u ispravljenim cijenama: I m o v i n aStanje u stalnim cijenamau tisuama kuna31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA239.037.006236.785.923235.948.279242.968.526253.909.204Nematerijal.imovina5.113.5153.795.8163.807.1714.146.1906.705.976Materijalna imovina196.196.467192.589.815195.855.125195.798.620203.583.130Financijska imovina35.401.29437.294.03532.798.30838.015.76338.504.171Potra~ivanja2.325.7303.106.2573.487.6755.007.9535.115.927KRATKOTRAJNA IMOVINA69.558.39086.966.38699.404.750122.054.723135.390.959Zalihe26.278.62530.832.02731.768.84036.118.33038.786.594Potra~ivanja31.810.71542.313.01949.328.24564.870.33675.571.196Financijska imovina7.503.1989.139.77011.779.09112.790.87413.464.802Novac na rn i blagajni3.965.8524.681.5716.528.5748.275.1837.568.364OSTALO*1.319.8651.599.5791.871.4692.011.2672.479.395Gubitak iznad visine kapitala1.020.0492.833.8885.230.7666.560.9499.119.001U K U P N O310.935.309328.185.776342.455.264373.595.465400.898.562Izvor: Bilanca gospodarstva RH stalne cijene - iz priloga ovog materijala *Pod stavkom ostalo pozicioniran je zbroj bilan nih pozicija potra~ivanja za uplaeni i neuplaeni kapital i plaenih troakova budueg razdolja. Ra unovodstvenom konvencijom se gubitak iznad visine kapitala kao razlika neto gubitaka i neto dobiti iz pasive prikazuje u aktivi bilance, a suatinski predstavlja poziciju smanjenja bilance. Korekcijom imovine stalnim cijenama smanjen je raspon meugodianjih porasta u pozicijama aktive, s naglaaenim gubitkom iznad kapitala. Karakteristi no je relativno smanjenje dugotrajne imovine i u okviru te kategorije materijalne i nematerijalne imovine (osnovnih sredstava), dok svi oblici kratkotrajne imovine bilje~e porast i poveanje udjela u strukturi aktive. Tome je pridonijelo viaegodianje dezinvestiranje, kao posljedica tranzicijskih procesa, ali i rata sa svim negativnim u incima na gospodarstvo. I m o v i n aStruktura (u %)31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA76,571,968,565,163,3Nematerijal.imovina1,71,21,11,11,7Materijalna imovina63,759,257,352,950,8Financijska imovina10,410,69,19,7 9,6Potra~ivanja0,70,91,01,4 1,2KRATKOTRAJNA IMOVINA22,827,029,732,8 33,8Zalihe8,79,79,69,79,7Potra~ivanja10,613,214,817,5 18,8Financijska imovina2,22,63,33,4 3,4Novac na rn.i blag.1,31,52,02,2 1,9OSTALO0,7l,l1,82,1 2,9U K U P N O 100  100 100 100  100 Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Ostala imovina raste br~e od drugih oblika imovine, i to zbog uveanih gubitaka iznad visine kapitala. Kratkotrajna imovina raste na svim osnovnim pozicijama, s iznimkom nov anih sredstava koja su u odnosu na po etak godine smanjena 8,6%. Najintenzivnije rastu kratkotrajna potra~ivanja, koja potkraj 1998. godine dosti~u gotovo petinu vrijednosti ukupne imovine. To je posljedica rasta potra~ivanja od kupaca (indeks 158), odnosno teakoa u meusobnim plaanjima (kratkoro ne obveze prema dobavlja ima pokazuju indeks 149,8). Prosje no vrijeme naplate svih kratkotrajnih potra~ivanja 1998. godine u odnosu na ukupan prihod iznosi 102 dana (u 1997. godini 88 dana). Do rujna 1999. godine se prosje no trajanje naplate potra~ivanja povealo na 133 dana. Visoki rast potra~ivanja nije u razmjeru s kretanjem ukupnoga prihoda, odnosno upozorava na visoka, dugotrajno nenaplaena potra~ivanja. Poduzetnici su krajem rujna 1999. godine raspolagali sa 8,8 mlrd.kuna ili 7,7% viae gotovine na ra unima i blagajnama, no ne treba zaboraviti da je visina nepodmirenih naloga za plaanje dosegnula 23 mlrd. kuna, da je broj blokiranih povean u devet mjeseci 10,4%, a iznos blokada gotovo 60%. Stope rasta kratkotrajnih potra~ivanja i kratkoro nih obveza, i to osobito onih izmeu povezanih poduzea, te od kupaca i prema dobavlja ima daleko premaauju nominalni rast kapitala i obveza, ato upuuje na loae stanje likvidnosti i financijsku nedisciplinu. U prilog tome govore i podaci Zavoda za platni promet o evidentiranim nepodmirenim nalozima za plaanje, za ije izvraenje nije bilo dovoljno sredstava na ra unima du~nika. Broj takvih insolventnih pravnih osoba je u stalnom porastu, a nepodmireni nalozi za plaanje (bez banaka) premaaili su dvostruki iznos svih raspolo~ivih nov anih sredstava na ra unima gospodarstva. Ovi podaci ne odr~avaju ukupno stanje plate~ne sposobnosti, jer obuhvaaju samo dio dospjelih obveza koje su prijavljene kod Zavoda za platni promet. Gotovo svaki etvrti zaposlenik radi u firmama koje se bore s insolventnoau i iji su ra uni blokirani. 2.1.3. Ocjena zadu~enosti i  financial leverage Jedan od najva~nijih pokazatelja zadu~enosti za ocjenu kreditne sposobnosti je odnos izmedu dugoro nih obveza i koriatenog kapitala. Prema idealnim okolnosima, mjera udjela tueg kapitala u ukupnom kapitalu je 33%. Za ocjenu kreditne sposobnosti je prikladnija mjera koja pokazuje odnos dugoro nih obveza i vlastitog kapitala. Taj pokazatelj govori u korist kreditnog zadu~enja do 50% svote vlastitog kapitala. U ekonomskoj teoriji se smatra normalnom zadu~enoau kad obveze ne premaae 50% ukupne imovine (u ste aju se imovina nikad ne proda prema realnoj vrijednosti). Dugotrajna aktiva ne smije se financirati iz tekuih obveza, nego iz dugoro nih izvora, odnosno iz vlastitog kapitala i dugoro nih obveza. Ako taj odnos nije dobro uspostavljen, nego je dugotrajna aktiva vea od vlastitog kapitala i dugoro nih obveza, dolazi do teakoa. Dugotrajna imovina u Hrvatskoj je lakae utr~iva od kratkotrajne, a osobito potra~ivanja i zaliha. Optimum odnosa dugotrajne i kratkotrajne imovine trebao bi iznositi 50%, kao i optimum izmeu ukupnih obveza i vlastitog kapitala. Tekue obveze (prema dobavlja ima,porezu,kratkoro nim kreditima i sl.) ne bi smjele prijei etvrtinu ukupnih izvora, odnosno pasive. Naruaeni odnosi izmeu pojedinih oblika imovine s pojedinim vrstama kapitala i obveza negativno su utjecali na dugoro nu financijsku ravnote~u, ato se reflektira na racionalnost i financijsku u inkovitost. AKTIVA/pasivaU K U P N O 100%Struktura (u %)31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA76,571,968,565,163,3KRATKOTRAJNA IMOVINA22,827,029,732,8 33,8OSTALO 0,7 l,l 1,8 2,1  2,9Kapital i rezerve 72,064,760,055,1 51,2Dugor.rezer.za rizike 0,80,80,91,0 0,9Dugoro ne obveze6,97,88,211,0 12,7Kratkoro ne obveze 19,125,429,431,3 33,5Ostalo1,2 1,31,51,6 1,7Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Udjel kapitala i rezervi u ukupnom bilan nom stanju se smanjenjio sa 72% 1994. godine na 51% krajem 1998. godine. Kapital i rezerve pokazuju tendenciju izjedna avanja s vrijednoau materijalne imovine, a dugoro ne i kratkoro ne obveze permanentno su rasle. Potkraj 1996. godine javlja se nesklad izmeu kapitala i imovine te potra~ivanja i obveza. Promjene veli ine i strukture kratkotrajne imovine sve su nepovoljnije, pa 1998. godine premaauju kratkotrajne izvore. Za analizu utjecaja duga na u inkovitost vlastih sredstava koristi se  na elo poluge , kojim se kvantitativno utvruje uzro no posljedi na veza cijene tueg i u inkovitosti vlastitog kapitala uz zadanu u inkovitost u cjelini. Predmetno na elo u analizi strukture financiranja ( financial leverage ) se koristi u analizi pasive, kako bi se optimirala financijska konstrukcija. U Hrvatskoj se cijena kapitala (aktivna kamatna stopa) poslovnih banaka u razdoblju od 1993. godine do 1998. godine kree u vrijednostima od 15 do 22%. U istom razdoblju u inkovitost (gospodarski rast) se prema financijskim vrijednostima ostvaruje stopama od 5% do 10%. Slijedom empirijskih odnosa, okolnosti u kojima se ostvaruju stope rasta i kamatne stope evidentno su specifi ni, a zaklju ak je mogue izvesti slijedom ponude i potra~nje kapitala. Zbog pojave ope nelikvidnosti, kamatna stopa nije usporila koriatenje kredita kao svojevrsne emisijske supstitucije. Jednom emitiran bankovni kredit omoguio je multiplikaciju novca preko unutarnjeg duga, budui da je taj dug ostvaren bez kamatne stope. Cijena visokih kamatnih stopa je bila amortizirana besplatnim dugovnim kapitalom. Nelikvidni novac (dugovi) je premaaio masu slu~benog baznog novca, te je visina kamatne stope bila na taj na in i znatno ni~a od statisti ki pokazane. Time je mogue potvrditi pravilo o kamati koja se u uvjetima rasta ostvaruje ispod vrijednosti stope rasta gospodarstva, odnosno ispod internih stopa u poduzeima. Stupanj samofinanciranja se smanjivao, a poveava se zadu~enost. Posljedice naruaene financijske strukture te usporavanja cirkulacije obrtnoga kapitala uzrokuju sve vee probleme u meusobnim plaanjima. Obujam dugovanja gospodarskih subjekata i zastoji u plaanjima, dosegnuli su razinu oko 7% bruto domaeg proizvoda. Podaci Zavoda za platni promet permanentno govore o evidentiranim nepodmirenim nalozima za plaanje, za ije izvraenje nema dovoljno sredstava na ra unima du~nika. Broj insolventnih pravnih osoba je u stalnom porastu, a svota nepodmirenih naloga za plaanje (bez banaka) premaaila je dvostruki iznos svih raspolo~ivih nov anih sredstava. Svaki etvrti zaposlenik radi u firmi koja se bori s insolventnoau, odnosno iji su ra uni blokirani. POKAZATELJI FINANCIJSKE STABILNOSTI, ZADU}ENOSTI I LIKVIDNOSTI GOSPODARSTVA POKAZATELJI31.12.1997.31.12.1998.1. Stupanj samofinanciranja1) (u %)56,052,42. Koeficijent financijske stabilnosti2)0,8830,8763. Faktor zadu~enosti3) (broj godina)7,08,34. Koeficijent ope likvidnosti4)1,041,015. Koeficijent ubrzane likvidnosti5)0,740,721) Odnos kapitala s rezervama prema vrijednosti bilance umanjene za gubitak iznad kapitala 2) Odnos kapitala i rezervi s dugoro nim obvezama prema stalnoj imovini uveanoj za zalihe 3) Ukupne obveze prema dobiti s obra unanom amortizacijom 4) Kratkotrajna imovina prema kratkoro nim obvezama 5) Kratkotrajna imovina umanjena za zalihe prema kratkoro nim obvezama Pokazatelji imaju negativan trend. Stupanj samofinanciranja pada, poveava se udio obveza, ato pokazuje smanjenje vlastitoga kapitala zbog gubitaka. Koeficijent ope likvidnosti je u padu, ato pokazuje nelikvidnost i financijsku nestabilnost. Faktor zadu~enosti koji pokazuje za koliko godina poduzea mogu pokriti svoje obveze iz amortizacije i dobitka, vrijedi samo za dobitaae. Kad se formula primijeni i na poduzetnike gubitaae, dobiva se realniji podatak, pa bi gospodarstvu trebalo 13 godina da iz slobodnih nov anih tijekova pokrije svoje obveze. 2.1.4. Knjigovodstvena vrijednost Odreivanje vrijednosti poduzea predstavlja razli ite postupke kojima se odreuje vrijednost imovine ili vrijednost poduzea kao cjeline. Odreivanje vrijednosti je subjektivan proces, jer na vrijednost poduzea utje e mnoatvo faktora, a o njihovom zna aju odlu uje sam procjenitelj. Prema Zakonu o pretvorbi vrijednost poduzea odreivala se putem elaborata koji je u sebi sadr~avao knjigovodstvenu i procijenjenu vrijednost. To su metode stati ke procjene temeljene na vrijednostima imovine i obveza na odreeni datum. Najvei problemi javljali su se kod odreivanja procijenjene vrijednosti poduzea, jer se ne uzimaju u obzir initelji u inkovitosti, kao organizacijski kapital, istra~ivanje i razvoj, kanali distibucije, energetska opskrbljenost i sli no. Ne postoji jednoobrazna metoda i univerzalnost pri procjeni vrijednosti poduzea razli itih grana, pa ni pri procjeni vrijednosti poduzea unutar jedne grane. Taj je problem naglaaen u slu aju kada ne postoji financijsko tr~iate na kojem se odreuje cijena vrijednosnih papira poduzea. Iz bilance poduzea je vidljiv vei dio poslovanja, a imovina se iskazuje prema knjigovodstvenoj vrijednosti. Budui da se iz bilance ne vidi kvaliteta imovine, razmatra se bruto bilanca, tako da je vidljiva struktura, te dogaaji i promjene stanja te imovine. Knjigovodstvenu vrijednost poduzea ustvari predstavlja vrijednost trajnog kapitala poduzea, odnosno kapitala i rezervi. Udjel trajnog kapitala u gospodarstvu Hrvatske 1989. godine, prije rata, iznosio je samo 51,9%. Porast kapitala nakon toga, odnosno njegove promjene nisu odraz realnih kretanja, ve posljedica knjigovodstvenog usklaivanja precijenjenih vrijednosti poduzea, do kojih je doalo u procesu pretvorbe. Precjenjenosti imovine pogodavala je i obvezna primjena koeficijenta za revalorizaciju na bazi kretanja cijena industrijskih proizvoda, posebno u hiperinflatornoj 1993. godini, kada je rast domaih cijena bio daleko br~i od rasta te aja DEM. Kako su se u razdoblju nakon zavraetka pretvorbe poveavali gubici u poslovanju, gomilale ratne atete ili se, s druge strane, htjelo smanjiti kupovnu vrijednost poduzea, problem precijenjenih vrijednosti joa je viae aktualiziran. Zbog toga su mnogi poduzetnici u 1994. godini, u skladu s naknadnim tuma enjem Hrvatskog odbora za ra unovodstvo i ra unovodstvene standarde, koristili dozvoljenu mogunost smanjenja vrijednosti imovine na teret revalorizacijskih rezervi formiranih iz razlike revalorizacije, primjenom koeficijenta na bazi cijena industrijskih proizvoda i te aja DEM. Veina je, meutim, smanjenje vrijednosti imovine provela prigodom usklaivanja sa Zakonom o trgova kim druatvima tijekom 1995. godine, pri upisu temeljnog kapitala druatva. To su osnovni razlozi promjena u dinamici i strukturi imovine poduzetnika kako na strani sredstava tako i izvora sredstava. U privatizacijsku politiku je ugraena konstrukcijska greaka, pa ako je kupljeno poduzee,postojala je mogunost da se sredstvima tog poduzea kupi drugo, iz drugog tree i tako se crpi lanac jedne te iste akumulacije. I u proalom sustavu u kojem je sve bilo dr~avno, postojao je tzv. TOS obrazac, trajna obrtna sredstva. Ako je poduzee htjelo investirati, moralo je dokazati da ima osigurana trajna obrtna sredstva. U privatizacija je omoguila da poduzea kupuju i oni koji nisu imali namjeru razvijati proizvodnju, podizati zaposlenost, restrukturirati poduzea. Naj eae su preuzeta poduzea propadala, posebno u nekim sektorima kao ato su metalogradnja, tekstilna industrija i sl. 2.2. Analiza u inkovitosti Mjeri li se privatizacija po udjelu privatnog sektora u DBP-u, tada je stanje po etkom 1998. godine takvo da Hrvatska sa udjelom od 50% zauzima sredinu od 25 zemalja u tranziciji. Na elu liste su eaka, Estonija, Maarska, Slova ka, a u odnosu na srednjoeuropske zemlje Hrvatska je u donjem dijelu. Ako je to na hipoteza da je reformsko, predtranzicijsko razdoblje u dijelu navedenih zemalja, a osobito u Hrvatskoj, trebalo stvoriti temelj za ubrzani proces privatizacije, onda se mo~e postaviti pitanje u inkovitosti hrvatskog modela privatizacije. Ako je zadatak dr~ave u procesu tranzicije ponovno uspostavljanje pluralizma vlasniatva, tr~iata i politike, tada je dostignuta razina mjerena na osnovu pokazatelja daleko od zadovoljavajue. 2.2.1. Ra un dobiti i gubitka U razdoblju od 1994. do 1998. godine prema podacima ZAP Republike Hrvatske, rezultati cca 60 tis. poduzetnika (u rasponu od 59,9 do 62 tis.) iz gospodarstva, sa 737 tis. zaposlenih ostvarili su ove osnovne financijske rezultate: Iznosi: u milijunima kuna u tekuim cijenama O p i s / razdoblje 1994.1995.1996.1997.1998.Ukupni prihodi182.036205.488233.150271.309 267.555Ukupni rashodi 184.221209.542236.034269.898270.552Dobit prije oporezivanja4.6505.2798.04710.562 9.248Gubitak prije oporezivanja6.8359.33310.9319.15112.245Porez na dobit 9551.0811.6102.3152.443Dobit tekue godine3.7014.2136.4448.260 6.824Gubitak tekue godine 6.8419.34810.9389.164 12.264Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Porast prihoda i rashoda br~i je od porasta cijena, ato upuuje na zaklju ak da je ostvareno i realno poveanje promatranih kategorija, osim u 1998. godini i naravno 1999. godini. Poslovanje do 1998. godine obilje~eno je rastom prihoda i bruto dobiti. Hrvatski poduzetnici su poslovanjem u 1998. godini znatno poveali neto gubitak u odnosu na godinu dana prije. Prvi put nakon uvoenja stabilizacijskog programa, gospodarstvo u 1998. godini nije zabilje~ilo ni nominalno poveanje ukupnog prihoda. Razlika izmeu dobitaka onih koji su uspjeano poslovali i gubitaka neuspjeanih prije oporezivanja u 1997. godini bila je pozitivna i iznosila je +1,4 milijarde kuna, u 1998. godini ta razlika je postala negativna i iznosi  2,4 milijarde kuna. Paradoksalno je da je na ostvaren manji bruto dobitak od 92 milijarde kuna, dr~avi plaeno za 5,5% viae poreza na dobitak nego u 1997. godini, kada je dobitak bio vei za 3 milijarde kuna. Razlog je dio otpisanih potra~ivanja koji nije bio utu~en na sudu, pa je time poveana osnovica za oporezivanje,dok je istodobno smanjena stopa zaatite na vlastiti kapital. U 1997. godini je iznosila 6,68%, a 1988. 5%. Gubici u 1997.godini su utjecali na smanjenje vlastitog kapitala, te je ni~a stopa zaatite na ni~u osnovicu dala vei porez na dobitak. Iznosi: u stalnim cijenama, u milijunima kuna O p i s / razdoblje 1994.1995.1996.1997.1998.Ukupni prihodi188.825206.557235.715268.054267.555Ukupni rashodi 192.695212.185239.385266.659269.998Neto gubitak prije poreza-3.869-5.629-3.6701.394-2.443Porez na dobit 9831.1081.6262.2872.443Neto gubitak tekue godine-4.852-6.737-5.033-893-4.886Izvor: Bilanca gospodarstva RH  stalne cijene - iz priloga ovog materijala Slu~beni stav ZAPa za ostvarene nepovoljne rezultate u 1998. godini porezni sustav, obzirom da su zbog uvoenja PDV-a poduzetnici u 1997. godini popunjavali zalihe, fakturirali realizaciju, a naplatili ju u 1998. godini. Meutim, doalo je do stvarnog smanjenja aktivnosti u pojedinim sektorima gospodarstva. U 1988. godini prihode smanjuje i nemogunost rezerviranja za troakove investicijskog odr~avanja, te otpis zbog nemogunosti naplate, za potra~ivanja koja nisu utu~ena. Struktura / razdoblje 1994.1995.1996.1997.1998.Ukupni prihodi98,8%98,1%98,8%100,5%98,9%Ukupni rashodi 100,0%100,0%100,0%100,0%100,0%Dobit prije oporezivanja2,5%2,5%3,4%3,9%3,4%Gubitak prije oporezivanja3,7%4,5%4,6%3,4%4,5%Porez na dobit 0,5%0,5%0,7%0,9%0,9%Dobit tekue godine2,0%2,0%2,7%3,1%2,5%Gubitak tekue godine 3,7%4,5%4,6%3,4%4,5%Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Zbog nepovoljnog globalnog odnosa izmeu prihoda i rashoda, gubitak gospodarskih subjekata u svim promatranim godinama bio je vei od dobiti. Br~im porastom prihoda od rashoda u 1997. ubla~ena je ta viaegodianja pojava. Meutim, odnosi su joa nepovoljniji kada se uklju i obveza poreza na dobit, ije u eae konstantno raste, a ukupni gubici u apsolutnom iznosu su vei od dobiti poduzetnika koji su poslovali pozitivno. U odnosu na ostvareni ukupni prihod, gubitak ini permanentni udjel oko 5%. Struktura / razdoblje 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.Ukupni prihodi100,0100,0100,0100,0100,0Poslovni prihodi92,693,893,594,994,9Financijeki prihodi 4,32,92,72,62,5Izvanredni prihodi 3,13,33,82,52,6Ukupni rashodi100,0100,0100,0100,0100,0Poslovni rashodi92,593,392,593,993,8Financijeki rashodi 4,94,14,04,14,2Izvanredni rashodi2,63,13,52,02,0Izvor: Zavod za platni promet,Sredinji ured Zagreb, Republika Hrvatska Ovi rezultati posljedica su odnosa izmeu poslovnih prihoda i rashoda te financijskih prihoda i rashoda, dakle, iz redovitog poslovanja, u kojem se ostvaruje preko 96% ukupnih prihoda, odnosno 97% ukupnih rashoda. Promjena strukture ukupnih prihoda ogleda se u poveanju udjela poslovnih prihoda i smanjenju udjela izvanrednih prihoda. Strukturu ukupnih rashoda karakterizira smanjenje udjela financijskih i izvanrednih rashoda u korist onih poslovnih. U pogledu dinamike te se tri osnovne vrste ukupnih rashoda razlikuju vie nego je to slu aj u osnovnih oblika prihoda, jer su financijski rashodi rasli, poslovni su ostali gotovo neizmijenjeni, a izvanredni rashodi su se smanjili. 2.2.2. Nov ani tokovi Nov ani tokovi evidentirani na ra unima poduzetnika u Zavodu za platni promet pratili su trendove prihoda i rashoda prikazanih u presjeku Ra una dobiti i gubitka, a korektna analiti ka podloga za to nije dostupna. Nov ani tokovi na razini gospodarstva Hrvatske su izvedeni kao output tablice empiri kih nalaza ovog rada, ali u tekuim cijenama prema podacima ZAP-a. Nov ani primici sadr~e primitke iz redovne djelatnosti, koji obuhvaaju fakturirane prihode od prodanih proizvoda, roba i usluga, te ostale poslovne prihode. Tu je i osnovni metodoloaki nedostatak izvedenih nov anih tokova, jer nije obuhva en problem nelikvidnosti, odnosno naplaeni prihodi od prodanih proizvoda, roba i usluga umjesto fakturiranih. Iznosi: u tekuim cijenama, u milijunima kuna Nov ani tokovi / razdoblje1994.1995.1996.1997.1998.Osnovna djelatnost-1.842-4.110-5671.419648Amortizacija11.78113.03712.12714.12815.452Bruto nov ani tok9.9398.92711.56015.54716.099Promjene radnog kapitala-24.115-2.488-10.020-3.255-3.772Nov.tok iz osnovne djelatnosti-14.1766.4391.54112.29212.328Financijski rashodi i porezi-2.092-3.792-5.284-5.270-7.168Nov.tok nakon fin.rash.i poreza-16.2682.647-3.7447.0225.160Promjene iz financiranja250.6609.57021.62423.79823.972Nov ani tok nakon financiranja234.39212.21717.88030.82029.132Nov.tok iz investic.aktivnosti-236.474-12.701-13.421-29.976-28.274Nov.tok nakon investic.aktivn. -2.082-483.8894.459844858Nov.tok iz izvanrednih aktivn.7961.2678242.9601.650Nov.tok nakon izvanred.aktivn.-1.2867835.2823.8042.508Promjene novca na rn i blagajni3.8477211.8911.823-714Izvor: Bilanca gospodarstva RH tekue cijene - iz priloga ovog materijala Primici po osnovu primljenih kredita i pozajmica, te primljena sredstva iz prora una i fondovi ine primitke iz financijske djelatnosti, iji se potpuni podaci nalaze u Ra unu dobiti i gubitka. Najvei dio nov anih izdataka su plaanja za materijal, robu i usluge, te izdaci za javnu potroanju, odnosno porezi i doprinosi iz dohotka, PDV, doprinosi na plae i iz plaa, te porez na dobit. Dio nov anih izdataka su i isplaene neto plae. Utjecaj cijena industrijskih proizvoda i cijena na malo, ije su meugodianje promjene prikazane u poglavlju 2.1.1., nameu zaklju ak da nov ani primici i izdaci realno padaju. Prema djelatnosti, u strukturi nov anih primitaka prema zadnjim podacima ZAP-a, na trgovinu i popravak motornih vozila otpada 36,%, a potom slijedi preraiva ka industrija sa 28,4% udjela. Pribli~no su isti udjeli i pri nov anim izdacima. Kada bi se prikazali nov ani tokovi temeljeni na naplaenoj realizaciji, evidentirana bi bila razina nelikvidnosti, koja nije posljedica samo mikroekonomskih problema ve je i makroekonomsko, dakle politi ko pitanje. Temeljni uzroci nelikvidnosti u hrvatskom gospodarstvu mogu se razvrstati u etiri skupine: 1) struktura hrvatske nacionalne ekonomije 2) pretvorba druatvenog vlasniatva i privatizacija 3) sustav funkcioniranja ekonomije,odnosno sustav plaanja, 4) monetarna politika Strukturni uzroci nelikvidnosti Dio gospodarskih subjekata suo en je s nedostatkom gotovine za podmirivanje fiksnih i varijabilnih obveza zbog gubitka tr~iane pozicije, dijelu je gospodarska grana u stagnirajuem ili opadajuem stanju, a veina nije restrukturirala poslovanje. Ekonomska politika im nije omoguila smanjivanje fiksnih troakova, osobito predimenzionirane troakove rada u odnosu na tr~iane u inke, pa poduzea pritisnuta unutraanjim troakovima, veinu svojih likvidnih sredstava koriste za izmirivanje obveza prema dr~avi i obveza prema zaposlenima. Poduzea su ~rtve makroekonomske politike, jer na taj na in nisu u mogunosti reafirmirati svoj tr~iani polo~aj. Ona pripadaju dijelu nacionalne ekonomije koji nu~no mora biti preustrojen. U hrvatskoj ekonomiji su to one tvrtke koje su poslovale na domaem tr~iatu, a nisu imale monopol, odnosno koje su poslovale na tzv. mekim tr~iatima, ili su nastale kao socijalisti ke investicije, odnosno posluju u granama koje globalno izumiru. Dr~avna potroanja Dr~avna potroanja, posebice u vrijeme intenzivnih ratnih operacija u Hrvatskoj i poslije u BiH, jedan je od strukturnih uzro nika ope nelikvidnosti. Dr~avna potroanja je generirala potra~nju za koju nije imala pokria u prora unu. Dr~ava je vraila prikriveno deficitno financiranje svojih potreba putem dobavlja a, mahom privatnih kompanija koje su se refinancirale u sustavu privatnih banaka. Kada su izvori refinanciranja presahnuli, a dr~ava nastavila generirati potra~nju, doalo je do napregnua modela. Banke Nelikvidnost dr~avnih dobavlja a se prenijela na izvore refinanciranja - bankarski sustav. Dr~avna politika je omoguila stvaranje brojnih kreditnih institucija, koje su prikupile atednju graana, te refinancirale politi ki motivirane poslove. `tednja graana privu ena je kamatnom politikom izrazito visokih prinosa u uvjetima minimalnih inflacijskih rizika. Procjenjuje se da je u radoblju 1994.-1998.g. na takav na in prikupljeno devizne atednje u visini 5 milijardi USD. Ovaj proces odvijao se se uz naklonost hrvatske izvrane i monetarne vlasti. Prikupljenu atednju domae banke su alocirale u kompanije koje bi u normalnim okolnostima teako proale provjeru u bankama. Veina domaih banaka na taj je na in posredno financirala dr~avnu potroanju, te dio politi ki podr~avanih poduzetnika, a u dugoro nim investicijama koje su se financirale iz kratkoro nih izvora, dio banaka je postao nelikvidan. Pretvorba i privatizacija Model pretvorbe druatvenih poduzea dobio je podlogu u zakonskom okviru prilagodljivom politi kim potrebama. Stvorena je nova struktura poduzea koje su kontrolirali bivai direktori, politi ki poduzetnici bez iskustva i motiva ili interesne skupine koje su destabilizirale poduzea meusobnom borbom. Glavni motivi privatizacije su prelijevanje likvidnih sredstava iz poslovne sfere u sferu privatne potroanje novih vlasnika, alociranje u dr~avnu potroanju, te spekuliranje nekretninama. Gotovinska aktiva je u privatiziranim kompanijama potroaena u privatnoj i dr~avnoj sferi ili kroz gubitke tekueg poslovanja, a bez obrtnog kapitala, postaju ~ariata nelikvidnosti. Sustav funkcioniranja, odnosno sustav unutraanjih plaanja Nisu na vrijeme provedene reforme funkcioniranja nacionalne ekonomije te sustava socijalnog osiguranja, koje bi donijele impulse slobodnom poduzetniatvu i rastu nacionalnog proizvoda. Kao podsustav sustava funkcioniranja je sustav unutraanjih plaanja, temeljen na ZAP-u kao monolopistu zbog apriorne kontrole plaanja, te instrumentima platnog prometa, nepoznatim u drugim ekonomijama, koji mogu blokirati likvidnu imovinu. Iako je deklariran kao sustav koji atiti vjerovnike, niti jedan od zadatak platnog prometa nije ostvaren. Intencija je da Dr~ava kontrolira gotovinske tokove, odnosno da su povlaateni dr~avni vjerovnici, a posljedica su blokade ra una. Blokade tekuih ra una su onemoguile ekonomske subjekte da upravljaju svojom likvidnom imovinom i da optimaliziraju svoje poslovne aktivnosti u takvim uvjetima. Spre avanje gospodarskih subjekata da svoju likvidnost stabiliziraju na ni~oj aktivnosti, jer su blokade ra una onemogu avale poslovanje, izazvalo je eroziju poslovnih procesa i raspadanje velikog broja kompanija. Tr~iata kapitala Na razvijenim, a i tr~iatima zemalja u tranziciji, kompanije se refinanciraju na lokalnim tr~iatima kapitala. Nedostajui obrtni kapital podi~u emisijama vrijednosnih papira. Tr~iata kapitala na kojima se na strani ponude posredno pojavljuju vlasnici domae i inozemne atednje, postaju va~na sastavnica funkcioniranja nacionalne ekonomije. Zbog toga, u zemljama gdje se tr~iata kapitala ne mogu razvijati unutraanjim rastom, postaje nu~na dr~avna intervencija. Domaa ekonomska politika nije pokazala zanimanje za realokaciju nacionalne atednje putem tr~iata kapitala. Domaa tr~iata kapitala su marginalizirana i nisu afirmirala svoju ulogu u sustavu funkcioniranja. Domai gospodarski subjekti nisu se mogli refinancirati na tr~iatima kapitala. Nefunkcionalnost domaih tr~iata kapitala, takoer je jedan od bitnih sustavnih uzro nika nelikvidnosti. Monetarni uzroci nelikvidnosti Uzrok nelikvidnosti je i insuficijentna uloga centralne banke, kroz nesposobnost optimiranja monetarnih agregata i ostvarenja kontrolne funkcije nad bankarskim sustavom. Uvoenjem nacionalne valute Hrvatska se opredjelila za monetarnu stabilnost i suverenitet, te makroekonomsko monetaristi ko upravljanje. Hrvatska narodna banka vrsto kontrolira monetarne agregate, djelomi no ih imobilizira, te tako ostvaruje stabilnost nacionalne valute. Pritom nije pronaena ravnote~a agregata, odnosno nije razvijen instrumentarij kojim bi se gospodarski sustav ospkrbio dovoljnom koli inom novca, a sa uvale niske stope inflacije. S druge strane, vezivanje hrvatske kune za samo jednu valutu, ograni ava nacionalni monetarni suverenitet, te ograni ava mogunosti kreiranja nov anih agregata. Tako gledano, HNB nije ostvarila funkciju nov ane emisije, odnosno odr~avanja optimalne likvidnosti sustava. Nije ostvarila ni kontrolnu funkciju, budui da nije utjecala na kamatnu i poslovnu politiku banaka. 2.2.3. Pokazatelji u inkovitosti Pitanje u inkovitosti hrvatskog modela privatizacije se postavlja ne samo zbog sporije privatizacije od drugih zemalja u tranziciji, ve i zbog zastoja u razvoju. Privatizacija je politi ki motivirana, a njeni gospodarski i financijski ciljevi su sekundarnog zna enja. U inkovitost se ne osjea ni na mikroekonomskoj razini zbog izostanka restrukturiranja poduzea, ato dovodi do problema konkurentnosti na tr~iatu. Hrvatska je u pogledu restrukturiranja na razini slabije pozicioniranih zemalja u tranziciji. U razdobolju od 1994. do 1998. godine u Hrvatskom gospodarstvu su izostale izravne inozemne, pa i domae investicije, koje bi osim kapitala donijele znanje, organizaciju i odgovornost u upravljanju kapitalom i bile jamac uklju enju u meunarodno tr~iate, odnosno stabilnom rastu na dulji rok. U inkovitoau se pokazuje koliki prinos ostvaruju ukupno ulo~ena sredstva u poslovanju, bez obzira tko je vlasnik sredstava. U inkovitost se mjeri na nekoliko na ina, a u slijedeoj tablici e se pokazati kroz etiri pokazatelja: POKAZATELJI1995.1996.1997.1998.1. U inkovitost ukupnih poslovnih sredstava1) -0,021-0,015-0,002-0,0122. U inkovitost ukupnog prometa2)-0,033-0,022-0,003-0,0183. obrtaj poslovnih sredstava 3) 0,6500,7090,7320,6674. U inkovitost s glediata vlasnika izvora financiranja4)0,0380,0690,0990,067 1) Odnos neto dobiti prema ukupnim poslovnim sredstvima 2) Odnos neto dobiti prema ukupnom prihodu 3) Odnos ukupnog prihoda prema ukupnim poslovnim sredstvima 4) Odnos neto dobiti uveane za kamate na kredite, umanjene za stopu poreza prema kratkoro nim obvezama Pokazatelji imaju ograni enja zbog iskazanih neto gubitaka u svim promatranim godinama, pa su relevantni samo pokazatelj obrtaja poslovnih sredstava i u inkovitost s glediata vlasnika izvora financiranja, koji su konstantno na istom niskom nivou. Podatak o ukupnom prihodu, ako se uporedi s ukupnom imovinom, nebi smio biti puno ni~i od imovine. Ako se odnos ukupne imovine i ukupnog prihoda uporedi s vlastitim kapitalom i povratom dobiti, prosuuje se ima li dovoljno dobitka za pokrie obveza u budunosti. Ako se obveze pokrivaju iz dobiti i amortizacije u roku do deset godina, to govori o nov anoj stabilnosti i likvidnosti, pod uvjetom da je prihod naplaen. Prihod i dobit mogu biti veliki, a realna naplata mala. Prema tome, treba povezivati nov ane tokove i prihode. Gubitke u svim promatranim godinama su ostvarili veliki i srednje veliki poduzetnici, a unato  malim koji posluju pozitivno, u zbiru dolazi do pojave neto gubitaka. UDJELI PODUZETNIKA PO VELI INI U UKUPNIM FINANCIJSKIM REZULTATIMA Veliki poduzetnicina dan 31.12.1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika1,00,90,80,80,9Broj zaposlenih52,150,347,746,645,1Ukupni prihodi54,746,844,542,343,0Ukupni rashodi52,047,445,442,543,6Dobit prije oporezivanja54,941,541,344,639,7Gubitak prije oporezivanja61,456,661,549,454,5Porez na dobit50,733,333,231,634,6Dobit tekue godine55,843,443,248,241,4Gubitak tekue godine61,356,561,549,354,4 Srednje veliki poduzetnicina dan 31.12.1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika2,42,22,42,72,9Broj zaposlenih24,022,823,222,323,4Ukupni prihodi17,618,119,521,922,8Ukupni rashodi18,018,619,822,123,0Dobit prije oporezivanja13,615,016,520,320,5Gubitak prije oporezivanja25,427,922,929,225,2Porez na dobit11,413,014,517,117,3Dobit tekue godine14,215,616,921,121,7Gubitak tekue godine25,428,022,929,225,2 Mali poduzetnicina dan 31.12.1994.1995.1996.1997.1998.Broj poduzetnika96,696,996,896,596,2Broj zaposlenih23,926,929,130,131,5Ukupni prihodi30,735,136,035,834,2Ukupni rashodi30,534,034,835,433,4Dobit prije oporezivanja31,543,642,235,139,8Gubitak prije oporezivanja13,215,515,621,420,3Porez na dobit37,953,752,351,348,1Dobit tekue godine30,041,039,930,736,9Gubitak tekue godine13,315,515,621,520,4Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Mali poduzetnici, veinom u privatnom vlasniatvu, zapoaljavaju gotovo treinu djelatnika u gospodarstvu Hrvatske i ostvaruju neato viae od treine ukupnih prihoda, a prema iskazanim rezultatima u inkovitiji su od ostalih. Dok se udjeli pojedine grupacije poduzetnika u ukupnim prihodima i ukupnim rashodima nisu mijenjali, to nije slu aj kod dobiti odnosno gubitka. Udjel velikih poduzetnika u dobiti se smanjuje, a u gubitku poveava. U gospodarstvu Hrvatske posluje osam velikih poduzetnika, koji su po svom statusu javna poduzea ili su to do nedavno bili, a zbog djelatnosti koju obavljaju od posebnog su interesa za dr~avu. Ovi poduzetnici su zapoaljavali 88.824 djelatnika ili 12% ukupno zaposlenih. To su Hrvatske ~eljeznice, Hrvatska elektroprivreda, Jadrolinija, INA - Industrija nafte, Hrvatska poata, Narodne novine, Hrvatska radio televizija, Hrvatske aume i Telekomunikacije. Financijski rezultati promatranih osam poduzetnika su u cjelini nepovoljni, budui da gubitak dva poduzea viaestruko nadmaauje dobit ostalih 6. Karakteristi no je da ovi poduzetnici raspola~u s izrazito velikom imovinom i kapitalom koji ne daje primjerene financijske efekte. O ita je tendencija pribli~avanja i malih poduzetnika zoni gubitka. Porez na dobit je na razini gospodarstva djelovao na dodatno poveanje gubitka. S gubitkom je poslovalo 23% svih poduzetnika, a isplata plaa se temelji na financijskoj snazi poduzetnika, odnosno sklopljenim kolektivnim, granskim i pojedina nim ugovorima o radu. TRO`KOVI OSOBLJA - po veli ini poduzetnika - Iznosi u mil.kuna OpisVeliki i srednje veliki MaliUKUPNO1997.1998.1997.1998.1997.1998.UKUPNI RASHODI177.473180.14992.42590.404269.898270.552Troakovi osoblja26.46528.6027.0778.75133.54337.353Udjel tr.osoblja u ukupnim rash.(u %) 14,9 15,9 7,7 9,7 12,4 13,8Plae i nadnice (neto)14.78615.9944.0215.00318.80720.997Broj djelatnika(puni broj)504.543504.325207.625231.596712.168735.921Prosje na mjese na bruto plaa po zaposlenom(u kn)4.3715.6712.8413.1493.9254.230Prosjecna mjese na neto plaa po zaposlenom(u kn)2.4423.1711.6141.8002.2012.378Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska 2.3. Tr~iana vrijednost kao osnovica privatizacije Procjena vrijednosti poduzea je skup standardiziranih metodoloako-analiti kih postupaka, kojima se ureuje informacijsko-dokumentacijska osnovica za tr~enje. To je razraena "ponuda" i "pregovara ka sposobnost" provjerljiva na tr~iatu. Ureeno tr~iate nudi informacije o u inkovitosti poslovanja i tr~ianoj vrijednosti dionica, ili udjela poduzea. Bez ureenog tr~iata teako je formirati po etnu vrijednost. Pogreaka kod pretvorbe u Hrvatskoj je bila u primjeni stati ke, a ne dinami ke procjene vrijednosti. Tr~iana vrijednost poduzea u pretvorbi temeljila se velikim dijelom na knjigovodstvenoj procjeni i tehnoloako-tehni ki utvrenim parametrima uporabne vrijednosti imovine. Takav pristup je doveo do precijenjivanja vrijednosti, osobito onih poduzea, koja su u svom porfelju sredstava imala znatni udio nekretnina. Tr~ianu vrijednost poduzea, meutim, ne odreuje stati ki procijenjena vrijednost sredstava, ve potencijalno ostvariva dobit, koja se mo~e tim sredstvima ostvariti u odreenom razdoblju. 2.3.1. Knjigovodstvena, stati na i dinami na vrijednost Vrijednost poduzea, odnosno fer vrijednost njegova kapitala u osnovi se treba utvrditi kao predmet ekonomske razmjene. Procijeniti se mo~e na razli ite na ine, ovisno o karakteristikama i o krajnjoj svrsi procjene ekonomske vrijednosti. U slu aju procjene poduzea mogu se koristiti razli iti pristupi, od kojih svaki proizlazi iz razli ite poslovno razvojne situacije, pa se stoga razlikuju i krajnji rezultati procjene. Ipak, bez obzira na mogue razlike, vrijednost se poduzea, odnosno njenog vlastitog kapitala, mo~e definirati kao vrijednost koja je jednaka njenoj imovini umanjenoj za njene obveze u danom vremenu. Ostale vrijednosti poduzea, utvrene pomou stati kog pristupa, slu~e kao komparativna mjerila u pripremi strateake odluke. Odluka o budunosti ulo~enog kapitala trebala bi se temeljiti na kriteriju, da li postojei kapital pravnoj osobi raste viaom ili ni~om stopom od moguih stopa u drugim opcijama, tj. od ulaganja u drugi pothvat, bankarske depozite ili dr~avne obveznice. Bez obzira na njezine pojavne oblike, imovina poduzea ima ekonomsku vrijednost samo ako mo~e zadovoljiti ne ije potrebe, tj. ako ima uporabnu vrijednost ili korisnost. U slu aju imovine poduzea, vrijednost ili korisnost sastoji se u tome da ta imovina mo~e proizvesti pozitivan financijski viaak tijekom definiranog vremena. Vrijeme se mo~e definirati kao trenutak ili razdoblje, pa se stoga pojavljuju u osnovi dva pristupa procjeni, stati ki i dinami ki. U praksi se povremeno koristi i tzv. kombinirani pristup procjeni u kojem se na neki na in utvruje prosjek dviju vrijednosti pravne osobe utvren tr~ianom i poslovnom procjenom. Ovaj pristup nije teoretski jasno obraen, pogotovo s aspekta opravdanosti tako pojednostavljenog postupka utvrivanja prosje ne vrijednosti. Prema istra~ivanju ovakav postupak je primijenjen katkad kod kona ne nagodbe prodavatelja i kupca oko visine prodajne cijene procijenjenog poduzea. Stati ki pristup se temelji na proalom ili sadaanjem poslovanju. Meutim, u sveobuhvatnom poslovanju stati ki pristup procjeni ima nekoliko oblika primjene. Slu~i za pojedina nu ili grupnu procjenu imovine i obveza (npr. prodaja pojedina ne imovine, konverzija obveza, utvrivanje vrijednosti hipoteke, odvajanje dijela pravne osobe u d.o.o. ili d.d. i drugo),kao komparacija za odabir strateake odluke ili kao izraz tr~iane vrijednosti kapitala i imovine koja se koristi u slijedeem strateakom ciklusu. Faze koje se naj eae koriste kod stati ne procjene su: utvrivanje datuma procjene, u praksi je to naj eae financijski izvjeataj na 31.12. prethodne godine, pa se taj datum uzima kao datum procjene, utvrivanje optimalnog vijeka poslovanja pravne osobe u kojem e se obavljati procjena, utvrivanje realne kamatne stope za diskontiranje, utvrivanje stalnih cijena za iskazivanje procijenjene vrijednosti pravne osobe. Na elno, stati ke metode procjene temelje se na vrijednostima imovine i obveza na odreeni datum. Veliki je nedostatak ovih metoda u procjeni ato se kod utvrivanja vrijednosti pravne osobe ne uzimaju u obzir esto presudni initelji poslovne uspjeanosti. Stati ki pristup procjeni mo~e dati razli ite vrijednosti, ovisno o svrsi procjene, ekonomskom polo~aju na tr~iatu i trenutku u vijeku trajanja pravne osobe. Suvremena znanost definirala je etiri vrste vrijednosti koje se mogu utvrditi metodama stati kog pristupa: knjigovodstvena vrijednost, 2. tr~iana vrijednost, zamjenska vrijednost, 4. likvidacijska vrijednost. Stati kim pristupom procjeni utvruje se vrijednost u jednom trenutku njegovog vijeka, za razliku od dinami kog pristupa, u kojem se vrijednost utvruje na temelju buduih poslovnih rezultata u odreenom razdoblju. Ra unovodstvena procjena ima dva glavna nedostatka u kontekstu koriatenja za strateako odlu ivanje: - temelji se na podacima iz proalosti, koji se mogu i bitno promijeniti u uvjetima brzih i velikih promjena na svjetskom i domaem tr~iatu; - ato su metode revalorizacije vrijednosti u pravilu linearne i neselektivne, pa dolazi do zna ajnih odstupanja izmeu ra unovodstvene i fer vrijednosti imovine, kapitala i obveza. Ra unovodstvena vrijednost pravne osobe temelji se u pravilu na povijesnim ulaznim cijenama imovine, obveza i kapitala. Obzirom na prisutnost utjecaja promjena cijena na nabavnom tr~iatu, povijesne cijene se prepravljaju pomou niza metoda, koje su predviene Meunarodnim ra unovodstvenim standardima. Primjena ovih metoda ovisi o ra unovodstvenoj politici poduzea i ekonomskoj politici dr~ave za ovo ekonomsko podru je. Ra unovodstvena se vrijednost utvruje na temelju strukture imovine(sredstava) i obveza(tueg kapitala) koja ima uobi ajeni sadr~aj kako slijedi: l. imovina se sastoji od slijedeih grupa sredstava: - stalna sredstva (osnovna sredstva) - obrtna sredstva, - plaeni troakovi buduih razdoblja i - nedospjela naplata prihoda; 2. obveze su grupirane na: - dugoro ne obveze, - kratkoro ne obveze, - dugoro na rezerviranja za rizike i troakove, - odgodeno plaanje troakova i prihod buduih razdoblja. 2.3.2. Tr~iana vrijednost Tr~iana, likvidacijska, zamjenska vrijednost intetpretiraju vrijednost pravne osobe kao stati ni pojam, ali se oslanjaju na tr~iane cijene. No, u tim procjenama treba voditi ra una o razini tr~iane perfektnosti, a to u situaciji nedovoljne konkurentnosti i jake dr~avne intervencije u gospodarstvu dovodi do neto nih procjena, zato ato u takvim slu ajevima tr~iane cijene ne odra~avaju realnu vrijednost proizvoda koji se razmjenjuju. To zna i, da ti pristupi procjeni vrijednosti pravne osobe daju dobre rezultate samo onda, kada na tr~iatu postoji dovoljna razina konkurentnosti, jer tada tr~iane cijene pokazuju pravu vrijednost robe i usluga. Tr~iana vrijednost pravne osobe utvruje se u svijetu na nekoliko globalnih na ina, od kojih se navode etiri: - putem izravne procjene vrijednosti kapitala, - pomou cijene vrijednosnica pravne osobe na tr~iatu vrijednosnica u odreenom trenutku, odbivai tr~ianu vrijednost obveza pravne osobe, - pomou komparacije sa srodnom pravnom osobom koja je ve bila predmetom kupoprodaje, - pomou razlike izmedu tr~iane vrijednosti imovine i obveza. Kod odabira vrste tr~iane procjene bitno je dali okru~enje pravne osobe pru~a potpune relevantne podatke. Tako npr. u Republici Hrvatskoj se ne mo~e utvrditi vjerodostojna tr~iana vrijednost pomou izravne procjene kapitala, pomou kotacije dionica na tr~iatima vrijednosnica i pomou komparacije s drugim prodanim poduzeima, jer je veina pretpostavki joa vrlo nerazvijena ili uope joa ne postoji. Sukladno navedenim konstatacijama, podesna vrsta tr~iane procjene bi bila ona, koja se temelji na razlici izmedu tr~iane vrijednosti imovine i obveza. Za jasan pristup ovoj vrsti tr~iane procjene podesno je poi od pretpostavke, da je tr~iana vrijednost pravne osobe u pravilu jednaka iznosu novca koji se mo~e dobiti prodajom imovine u danom trenutku, odbivai od toga realnu vrijednost svih obveza pravne osobe, tj. ona se svodi na vrijednost koju imovina i obveze mogu postii u razmjeni u danom trenutku. Pristup procjeni tr~iane vrijednosti ovisi u velikoj mjeri o tome da li se dionice poduzea prodaju i kupuju na burzi vrijednosnih papira ili ne prodaju. Veina stavaka u bilanci poduzea je rezultat svojevrsne pojedina ne procjene, jer Meunarodni ra unovodstveni standardi preporu uju niz metoda za procjenu vrsta imovine i obveza ovisno o polo~aju poduzea u vanjskom okru~enju i o ra unovodstvenoj politici poduzea. Primjerice, sadaanja vrijednost osnovnih sredstava u velikoj mjeri ovisi o internoj politici amortizacije osnovnih sredstava i politici revalorizacije vrijednosti u uvjetima monetarne nestabilnosti, vrijednost zaliha ovisi o metodama za njihovu procjenu, odnosno metodama za na in tereenja troakova (planske cijene, prosje ne nabavne cijene, FIFO, LIFO i dr.), vrijednost stranih potra~ivanja i obveza ovisi o primjeni nekog od te ajeva stranih valuta i dr. Prema tome, u ra unovodstvenim podacima nije zastupljen samo povijesni princip, tj. da se vode podaci u vrijednostima po kojima je uala imovina ili obveze prvi put u poduzee. Zbog zahtjeva poslovodstva i vlasnika da financijski izvjeataji budu ato realniji, primjenjuju se brojne metode koje nastoje ra unovodstvene vrijednosti ato viae pribli~iti stvarnoj vrijednosti. Iskustvo i znanstvena istra~ivanja pokazuju, da u momentu procjene pravne osobe postoje ponekad i zna ajne razlike izmeu ra unovodstvenih i stvarnih vrijednosti, ato je uostalom i razlog da se primjenjuju razli iti pristupi. 2.3.3. Metodoloake i zakonske prilagodbe U Zakonu o pretvorbi i u popratnim Uputama za provedbu koristi se izraz "procjena vrijednosti poduzea" ili "vrijednost poduzea". Vrijednost poduzea, promatrano na elo, je vrijednost njegovog trajnog kapitala. Tu vrijednost se mo~e izraziti izravno, kroz veli inu trajnog kapitala ili posredno, kroz vrijednost imovinske mase u aktivi bilance poduzea umanjenu za obveze iz pasive. Za potrebe provedbe Zakona o pretvorbi bila je nu~na procjena vrijednosti druatvenog kapitala. Vrijednost poduzea se mo~e, ali i ne mora podudarati s vrijednoau kapitala. Npr. ako se pretvorbu provodilo u trgova kim druatvima u kojima je meu trajnim kapitalom, kraj druatvenog kapitala, postojao i nominirani vlasni ki kapital, onda bi vrijednost poduzea izra unata izravno na temelju knjigovodstvenih podataka trebala biti vea od vrijednosti druatvenog kapitala i to za vrijednost nominiranog vlasni kog trajnog kapitala. Stoga se mo~e zaklju iti da je procjena vrijednosti poduzea samo metoda i na in da bi se utvrdilo vrijednost kapitala. Upravo slu ajevi pretvorbe trgova kih druatava u kojima postoji druatveni kapital bez ovlaatenika, ukazuju da se u pretvorbi ne prodaje poduzee nego udjel koji u ukupnom trajnom kapitalu ima druatveni kapital. Vrijednost druatvenog kapitala je za potrebe pretvorbe poistovjeena s neto knjigovodstvenom vrijednoau poduzea koja slu~i kao osnovica za procjenjivanje vrijednosti, a koje je obvezatno za sve na ine pretvorbe. Zakon o pretvorbi je propisivao obvezu, da se u poduzeima u mjeaovitom vlasniatvu ulog druatvenog kapitala mora procijeniti, a na tu procjenu Agencija daje suglasnost. Za razliku od procjene druatvenog kapitala tj. uvjetno shvaeno vrijednosti poduzea kao kompleksnog postupka, navedena procjena uloga je donekle jednostavnija, a provodi se na isti na in na koji se u tijeku procjene tzv. tr~iane vrijednosti poduzea procjenjuje djelove aktive (sredstava) poduzea. Treba upozoriti na potrebu razlikovanja procjene vrijednosti poduzea i druatvenog kapitala od procjene cjeline ili dijela imovinske mase tj. sredstava poduzea, koju se kao obvezatnu spominje u pojedinim propisima. Tako npr. Uredba o upisu u sudski registar poduzea i drugih pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, zahtijeva procjenu vrijednosti stvari koje osniva i javnih poduzea i poduzea u zadru~nom vlasniatvu ula~u prilikom osnivanja takvih poduzea, kao jedan od dokumenata potrebnih za registraciju. Uredba navodi da se uz zahtijev za registracijom dioni arskog druatva i druatva s ograni enom odgovornoau, izmedu ostalog, prila~e i dokaz o nov anoj vrijednosti stvari i prava unesenih u druatvo. Pored tzv. neto knjigovodstvene vrijednosti, koja je iskazana u knjigovodstvu a proizlazi iz primjene na ela procjene pozicija bilance stanja iz Zakona o ra unovodstvu, Uputa za provedbu Zakona o pretvorbi spominje procjenu tr~iane vrijednosti i procjenu ekonomske vrijednosti. U evidentiranju procjena na ra unima kapitala trebalo je posebno pristupiti slu ajevima gdje postoji samo druatveni kapital od slu ajeva u trgova kim druatvima nastalim prije pretvorbe, gdje uz nevlasni ki kapital u obliku druatvenog kapitala, postoji i vlasni ki kapital. U aktivi bilance nema razlike bez obzira na strukturu kapitala. Najprije su se evidentirala odstupanja od neto knjigovodstvene vrijednosti nastala procjenom na ra unima sredstava, pri emu se poveanje vrijednosti evidentiralo na poziciji aktive tj. na ra unu koji se odnosi na doti ni dio imovinske mase. Nerasporeeni se dio iskazivao kao nematerijalno ulaganje, na ato je utjecao na in procjene. Ako dominira procjena prema tr~ianoj vrijednosti onda se provodi konkretan raspored, a ako procjena obavlja prema ekonomskoj ili poslovnoj vrijednosti poduzea, onda se iskazuje kao nematerijalno ulaganje. Kad se procjenom imovinske mase utvrdi smanjivanje vrijednosti za dijelove aktive, to smanjenje se iskazivalo kao ispravak vrijednosti pozicije ili kao kona ni otpis. Ako smanjenje vrijednosti imovinske mase nije proizaalo iz procjene konkretnih dijelova te mase, onda se rasporeivalo odlukom pravne osobe. Potrebno je bilo provesti i odgovarajua ravnote~na knji~enja. Ako je procjenom proizlaalo ukupno poveanje vrijednosti aktive, tada se to poveanje iskazivalo kao poveanje druatvenog kapitala, a ovisno od poduzea, i nominiranog kapitala. Takoer se druatveni kapital morao korigirati za razmjeran dio gubitka, ako je on iskazan. U druatvenom poduzeu se sve fondove pripisalo druatvenom kapitalu a istodobno se tako utvreni druatveni kapital smanjio za nepokriveni gubitak. Dosadaanji tijek pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj pokazao se slo~enijim od o ekivanog. Neki od ciljeva (priljev dodatnog kapitala osobito inozemnog, restrukturiranje) u velikoj su mjeri izostali, dok su neki od ope prihvaenih kriterija (zaatita zaposlenih) dovedeni u pitanje. Makroekonomska politika u narednom razdoblju odredit e kretanje temeljnih gospodraskih agregata. Bitna pitanja sadaanje tranzicije su odnos prema daljnjoj privatizaciji, sudbina velikih poduzea, te odnos izmeu razine stabilnosti i dinamike gospodarskog rasta u strukturi gospodarstva. Privatizacijom velikih poduzea mogu se polu iti zna ajni financijski u inci. `to su poduzea vea to je i njihova privatizacija bila usporenija, odnosno to je bio vei interes dr~ave da ih zadr~i u vlasniatvu ili pod kontrolom. Kod najuspjeanijih zemalja u tranziciji ta je tendencija najmanje izra~ena. U pogledu privatizacije malih poduzea, Hrvatska spada u skupinu uspjeanih zemalja. Treba pri tomu napomenuti da u ovu skupinu ulaze i novo osnovana privatna poduzea, koja ujedno pokazuju izuzetnu propulzivnost. Velika poduzea trebalo je komercijalizirati, a potpala su u kategoriju javnih poduzea, te su kao takva postala dr~avnim vlasniatvom. Ona su mahom gubitaai, a u njima nije doalo do smjene upravlja ke strukture. Za ta poduzea nisu date jasne vizije njihove strategije razvoja, a nije ni proveden u inkovit interni i eksterni controling. Uz to, izlo~enost vanjskoj konkurenciji, skupi inioci proizvodnje (posebno kapitala), odliv kadrova te nepostojanje razvojnih strategija niti razvojne orijentacije na makroekonomskoj razini, nisu mogli dati druga ije rezultate. Kao kratkoro no pozitivni u inak je zadr~avanje zaposlenih, iako e njihovo restrukturiranje zna iti pritisak na nezaposlenost. Dr~avna poduzea umjesto da svojim potencijalom doprinose o ekivanom razvoju, u stvari polo~ajem u koji su stavljena tom razvoju odma~u. Njihova pozicija u dr~avnom prora unu je fiksirana na rashodnoj strani, ato je negativan aspekt nedovoljne transparentnosti procesa privatizacije. Slabosti odabranog modela privatizacije i prateeg paketa zakonskih i institucionalnih rijeaenja koje su omoguile diferencijaciju uvjeta pod kojima privatna i dr~avna poduzea posluju na tr~iatu (dostupnost informacijama, mogunost prevaljivanja gubitaka, dostupnost kreditima i ostalim izvorima financiranja i sl.) uveane su veli inom i slo~enoau poduzea koja su ostala u vlasniatvu dr~ave. esto je takva kompleksnost konglomerata omoguavala, uz slabu eksternu kontrolu, subvencioniranje grupacije i omoguavanje mekih bud~etskih ograni enja na razini aktivnosti koje su ostvarivale gubitke. Na razini postojeih tr~ianih mehanizama i institucija, poduzea koja ostvaruju gubitke treba putem financijskog tr~iata izlo~iti pravom vrednovanju i u tom procesu omoguiti promjenu njihovog vlasniatva, ili pristupiti njihovoj likvidaciji. 2.3.4. Problemi formiranja financijskog tr~iata Financijsko tr~iate je mehanizam razmjene atednje u sadaanjosti za ponuene profitabilne investicijske prilike s o ekivanim prinosom u budunosti. Temeljna zna ajka takvog procesa je intertemporalna alokacija, a ugraena vremenska komponenta implicira rizik. Moglo bi se rei da je financijsko tr~iate mehanizam razmjene rizika, u emu se uvijek postavlja pitanje cijene rizika. Tvrdnja o razmjeni rizika suatina je i sadr~aj svih odnosa koji se pojavljuju na financijskom tr~iatu. Formiranje financijskog tr~iata podrazumijeva postojenje atednje i investicijskih prilika, bez kojih ono jednostavno ne postoji. Normativno, financijsko tr~iate mo~e biti institucionalno utvreno, a zapravo da ne funkcionira, jer mu manjkaju realni imbenici - atednja i investicijske prilike, tj. ponuda i potra~nja. Pod normativnim financijskim tr~iatem se razumijevaju institucionalni okviri, skup pravila ponaaanja sudionika. Sa~eta slika strukture i institucija hrvatskog financijskog tr~iata ilustrirana je tablicom. Financijski tr~iateKapitalNovacKomisija za vrijednosne papireDruatva za trgovanje vrijednosnim papirimaHrvatska Narodna banka Sredianja depozitna agencijaOvlaateni posrednici za trgovanjeDr~avni prora un RHBurza vrijednosnih papiraOvlaateni savjetnici za trgovanjeBanke i atedioniceSlobodna tr~iata vrijednosnih papiraOsiguravajua druatva Iz tablice je razvidno, da je u organizacijskom pogledu hrvatsko financijsko tr~iate na zadovoljavajuoj razini normativne odreenosti, ato ne zna i da je tr~iate normativno dore eno, ali zna i da sve nu~ne institucionalne pretpostavke za njegovo funkcioniranje postoje. Svaka od navedenih institucija ima zna ajku usporedivosti sa sli nim, ili identi nim organizacijskim oblicima u financijskim tr~iatima razvijenih zemalja. Jedina specifi nost u odnosu na razvijene zemlje je Hrvatski fond za privatizaciju. On je kao organizacijski oblik posljedica tranzitornih zna ajki hrvatskog gospodarstva i hrvatskih specifi nosti u podru ju privatizacije druatvenog, tj. dr~avnog vlasniatva. Hrvatska narodna banka kontrolira poslovne banake i potra~nju ograni avanjem koli ine novca i kredita, odnosno odr~ava stabilnost cijena. Nepodudarnost domaih i inozemnih cijena iste robe i usluga je klju no za cjelokupnu makroekonomsku politiku. Druge tranzicijske zemlje namjerno dr~e svoje valute relativno podcijenjenima kako bi izvozno gospodarstvo u inile konkurentnijim. Te aj kune trebao bi takoer kompenzirati domau inflaciju koja nije velika, ali se nakon pet godina ipak akumulirala na preko 20%. Od 30. svibnja 1994. godine kada je kuna postala hrvatska valuta, do po etka 1999. godine, kuna je deprecirala 4,38%. Obzirom na razliku, zna i da kuna stvarno za toliko oja ala, ato domae proizvode ini joa skupljima i nekonkurentnijima. Kuna mo~e ostati na postojeem nivou, ukoliko se cijene hrvatskih proizvoda i cijena rada smanji ili/i se snize dr~avni nameti, ato bi imalo u inak kao i deprecijacija, a sa uvalo bi stabilnost te aja. No, to zna i zadiranje u podijeljena i ozakonjena prava korisnika najrazli itijih i brojnih dr~avnih prora una, ato bi moglo dovesti do socijalnih nemira i velikog poveanja broja nezaposlenih. Stoga je prihvatljivije poravnavanje makroekonomskih veli ina daljnjim klizanjem kune. Hrvatska je znatno liberalizirala kapitalne transakcije. U pogledu stranih ulaga a Zakon o trgova kim druatvima kao i odgovarajua bankarska regulativa u potpunosti su liberalizirale strane transfere. Kod eksterne liberalizacije, neke su kapitalne transakcije s inozemstvom liberalizirane (izravne i portfeljske investicije u inozemstvu od strane hrvatskih pravnih osoba). Hrvatsko tr~iate novca (i deviza) relativno je nerazvijeno, kako zakonodavno, institucionalno, tako i po obujmu transakcija. Organizirana tr~iata vrijednosnicama, dionicama i obveznicama (burze u Zagrebu i Vara~dinu) imaju izuzetno nizak obujam poslovanja/kapitalizacije. Postojei model privatizacije pokazao se netransparentnim i neu inkovitim za razvitak organiziranog tr~iata kapitala. Veina privatizacijskih transakcija odvijala se mimo organiziranog tr~iata. Tranzicija zna i realokaciju resursa, promjenu vlasni ke strukture, individualizaciju rizika i brojne promjene. U inkovit financijski sustav i aktivna burza mogu tom procesu znatno pomoi. Problem je da na aktivnom financijskom tr~iatu moraju operirati nezavisni financijski subjekti, da ono mora biti duboko i zana ajno po svom volumenu. U slu aju Hrvatske, lutanja, nedore enosti i netransparentnost u procesu tranzicije, poglavito u odnosu na privatizaciju nisu omoguila pravovremeno funkcioniranje financijskog tr~iata. Globalno iskustvo potvruje da zemlje s razvijenim financijskim sustavom imaju br~i rast od onih s nerazvijenim financijskim sustavom. Komparativna istra~ivanja provedena po skupinama zemalja s razli itim stopama rasta i financijske likvidnosti (omjer vrijednosti tr~enih dionica i BDPa) nedvojbeno ukazuje na injenicu da zemlje s visokom likvidnoau, dakle zemlje kod koji burza raste u volumenu trgovanja imaju ujedno i viae stope rasta u uporedbi sa zemljama ni~e likvidnosti. Hrvatsko tr~iate kapitala unato  nerazvijenosti, ne napreduje. Svi pokazatelji razvijenosti tr~iata, o kojima je izvijeatava Zagreba ka burza, pogoraavaju se u odnosu na baznu 1995.godinu. Kao najva~niji pokazatelj razvijenosti burze obi no se navodi odnos tr~iane kapitalizacije i bruto domaeg proizvoda. Pri tom je tr~iana kapitalizacija "vagana" vrijednost uvratenih dionica kojima se trgovalo u nekom vremenskom periodu. Prosje na tr~iana kapitalizacija Zagreba ke burze kree se izmeu 13 i 14% hrvatskog BDP-a. Uporedbe radi, na burzi u Budimpeati se trguje dionicama ija vrijednost dose~e 27% maarskog BDP-a. Situacija je u Hrvatskoj joa loaija kad se gleda promet na burzi koji iznosi 0,4% BDPa. Pritom viae od polovice kapitala Zagreba ke burze (53,8%) ini Plivina dionica, dok viae od dvije treine tr~iane kapitalizacije sa injavaju samo dvije dionice, Plive i Zagreba ke banke. Po te~ini trea, Podravkina dionica sudjeluje u tr~ianoj kapitalizaciji 2,4%. Hrvatsko tr~iate kapitala se nakon 10 godina sastoji od samo tri tra~ene vrijednosnice. U 1998. godini u hrvatska privatna dioni ka druatva, kao trajni kapital, preko ureenoga javnog tr~iata vrijednosnica, ulo~eno je sto puta manje novca nego ato je otialo na javnu i dr~avnu potroanju. Pritom, premda o tome javni podaci ne postoje, najvei su dio toga uloga uplatili stranci. I veanu vrijednosnih papira kojima se trguje su emitirali stranci, to nije Bankers Trust iz New Yorka u obliku globalnih depozitarnih zapisa uvratenih na Londonsku burzu. Tek ti "papiri", za iju vjerodostojnost jam i ameri ka banka skrbnik, pridali su investicijsku vrijednost dionicama Plive i Zagreba ke banke. Interes stranih ulaga a za hrvatske vrijednosnice smanjuje gospodarska politika koja je tajkunima omoguila uvoz robe uz inozemne kredite, te uz istodobni izvoz kapitala. Ali se strani investitori povla e i zbog dalekoisto ne i ruske, potom i kosovske krize. Indeks Zagreba ke burze Crobex permanentno pada. Za pravi uzlet, hrvatskom je tr~iatu kapitala nu~na reforma, od zaatite dioni ara, preko cjelovite regulative do uklju ivanja u virtualna svjetska elektroni ka tr~iata koja naju inkovitije u gospodarstvo usmjeravaju najvei dio svjetske i domae atednje. Va~no je rjeaiti neplaanja u zemlji, koja prema podacima ZAPa iznose preko 20 milijardi kuna (primarni novac HNB iznosi 10,2 milijarde kuna), ato je sistemska prepreka razvitku tr~iata novca i vrijednosnica. Problem unutraanje nelikvidnosti trebalo bi razrijeaiti multilateralnim kompenzacijama, reprogramiranjem dugova, prodajom potra~ivanja uz diskont - faktoringom, otpisom nenaplativih potra~ivanja, i sl., kako bi se izvraila unutraanja financijska konsolidacija i uvela financijska disciplina, te omoguilo sredianjoj banci da vodi efikasniju nov anu politiku. Uspjeh tr~ianih reformi ovisi o cjelokupnom reformskom paketu financijskog sustava. Unutarnja reforma financijskog sektora sadr~i etiri klju na podru ja: 1. liberalizaciju kamatnih stopa i odobravanja kredita; 2. mjere za razvitak financijskog tr~iata (nov anog tr~iata, tr~iata kratkoro nih trezorskih vrijednosnih papira, reforma sistema plaanja u zemlji, i prelaz sa izravnih na indirektne instrumente kontrole centralne banke) 3. primjena mjera za ja anje supervizije i kontrole (rekapitalizacija i likvidacija loaih banaka, uvoenje sistema efikasnijeg osiguranja atedih uloga malih atediaa) 4. ja anje konkurencije na financijskom tr~iatu. Takve promjene morale bi imati svoje izvoriate u strategiji razvitka zemlje. Ovaj program trebalo bi realizirati odmah, kako bi se ubrzao priljev stranih investicija. Napretkom u liberalizaciji hrvatskog financijskog tr~iata, bilo bi neophodno oja ati postojee mjere kontrole financijskih institucija, te ih uskladiti sa standardima EU. Eksterna reforma sastoji se od postupne liberalizacije kapitalnog ra una bilance plaanja, odnosno od uklanjanja pojedinih kapitalnih ograni enja na meunarodne kapitalne transakcije. Zakonodavna aktivnost trebala bi sadr~avati promjene u Zakonu o pretvorbi (transparentnost, zaatita malih i manjinskih dioni ara), Zakonu o vrijednosnicama (u va~eem zakonu nedostaje pravni okvir za trgovanje kratkoro nim vrijednosnicama), Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci zbog vee autonomije od izvrane vlasti, ali i vee odgovornosti prema zakonodavnoj vlasti - Parlamentu, te transaprentnosti poslovanja prema poslovnoj javnosti, Zakonu o osnovama deviznog sustava (uvoenje slobode tokova kapitala), i druge pravne propise koji reguliraju rad tr~iata finincijskih usluga. Krajnji cilj takvih promjena morao bi biti liberalizacija tr~iata financijskih usluga, kako bi se stvorili preduvjeti za sna~niji priljev inozemnih investicja u Hrvatsku, umjesto zadu~ivanja u inozemstvu, te potaknuo gospodarski razvitak i smanjila nezaposlenost. Produbljavanje financijskog tr~iata i formiranje dugoro no najkvalitetnije ponude je razvoj osiguravateljskih druatava, javnih i privatnih fondova, investicijskih fondova i sli nih financijskih institucija. Poboljaanje odnosa vlasniatva i kontrole, pa i menagerske u inkovitosti ne mo~e slijediti automatski, obzirom da mnogi investicijski fondovi i sli ne financijske institucije posluju po kriterijima burzovnih atekulanata. U razvijenosti tr~ianih institucija, osobito institucija s podru ja financija i bankarstva, kao i tr~iata novca i kapitala, razlikuju se tranzicijske ekonomije od tr~iano razvijenih. Stoga i ne iznenauje da unato  svojoj privla nosti, vau erska privatizacija nije postala jedini ni prevladavajui oblik privatizacije velikih dr~avnih poduzea, ve koegzistira s drugim oblicima privatizacije. Ova karakteristika usporava cijeli proces i ini zna ajnijim potrebu za najboljim koriatenjem potencijala dr~avnih poduzea. 2.3.5. Objektiviziranje razmjenske vrijednosti i privatizacija Pravi pristup procjeni poduzea za strateako upravljanje je dinami ki, koji utvruje vrijednost pravne osobe na temelju budueg poslovanja, koje je i glavni predmet strateakog odlu ivanja. Dinami kim pristupom se ustanovljuje vrijednost pravne osobe, odnosno kapitala vlasnika, koja izvire iz sposobnosti imovine poduzea i ostalih relevantnih initelja (npr. polo~aj na prodajnom i nabavnom tr~iatu, sposobnost zaposlenih za ostvarivanje poslovnih rezultata, opskrba energijom, u inak vlastite istra~iva ko-razvojne funkcije i dr.) da stvara financijski viaak u budunosti, pa je jednaka iznosu financijskog viaka tijekom definiranog razdoblja u budunosti diskontiranog na po etnu godinu vijeka procjene. U odreenim slu ajevima poslovna vrijednost pravne osobe mo~e obuhvatiti pored financijskog viaka u vijeku procjene i procijenjene financijske viakove iza kraja vijeka procjene. Ovakav tip procjene se naro ito primjenjuje kada se kupuje pravna osoba ili dio pravne osobe kao poslovanje s neodreenim vijekom trajanja. Drugim rije ima, dinami kim pristupom se utvruje sadaanja vrijednost kapitala pravne osobe, koja se predvia ostvariti u vijeku slijedeeg strategijskog ciklusa. Da bi se mogao utvrditi financijski viaak u buduem razdoblju, potrebno je istra~ivanjem i analizom vanjskih i unutarnjih initelja utvrditi sve u inke, koje bi pravna osoba trebala ostvariti, a s druge strane utvrditi i sve naknade resursa, koji bi se trebali ulo~iti u slijedeem razdoblju. Provedbom dinami kog pristupa mo~e se izra unati poslovna vrijednost, odnosno da se zasebno ne procjenjuje vrijednost imovine, obveza i kapitala, nego vrijednost neto financijskog u inka u strateakom razdoblju. Pri poslovnoj procjeni polazi se od pretpostavke da e pravna osoba nastaviti s poslovanjem, pa se procjenjuje njezina sposobnost da stvara financijski viaak tijekom tog poslovanja. Ovaj pristup procjeni pravne osobe ne po iva na procjeni trenutne vrijednosti njezine neto imovine, ve na injenici da imovina ima vrijednost samo ako posjeduje uporabnu vrijednost ili korisnost, a ta se dokazuje sposobnoau pravne osobe da proizvede i proda proizvod na tr~iatu, pa da pritom ostvari viaak prihoda nad rashodima. Poslovna vrijednost pravne osobe je jednaka neto imovini, tj. vrijednosti ukupne imovine umanjenoj za vrijednost svih obveze (tereta), odnosno za iznos vrijednosti tueg kapitala. Prema tome, vrijednost neto imovine pokrivena je, odnosno financirana, vrijednoau vlastitog kapitala. Neto vrijednost pravne osobe je jednaka vrijednosti kapitala vlasnika, a vrijednost kapitala vlasnika je jednaka vrijednosti neto imovine, odnosno vrijednosti imovine umanjenoj za obveze. Vlasnici kapitala ula~u kapital u neto imovinu s ciljem poveanja njegove vrijednosti putem u inkovitog koriatenja imovine poduzea u procesu poslovanja. Drugim rije ima, imovina poduzea samo je sredstvo pomou kojeg ljudski faktor ostvaruje ciljeve ulaga a kapitala. U kontekstu strateakog upravljanja u sustavu procjene pravne osobe i u izrazu koji ga operacionalizira, potrebno je na kraju strateakog ciklusa uvrstiti ostatak fer vrijednosti kapitala vlasnika izra unat tr~ianom procjenom. U spomenuti izraz se uklju uju svi financijski viakovi, koji se ostvaruju u godinama strateakog ciklusa poduzea, a koji slu~e za poveanje vrijednosti ulo~enog kapitala vlasnika. Kapital na po etku strateakog vijeka nema nikakvu vrijednost, ako ne daje u inke putem poslovanja, tj.ako ne stvara amortizaciju i zadr~anu dobit. Ako kapital i ostali resursi ne bi stvarali ukupne prihode ili bi budui rashodi bili vei od prihoda, onda bi se javio gubitak u ra unu dobiti i gubitka. Taj gubitak bi se trebao pokriti kapitalom, ato bi dovelo do smanjenja kapitala umjesto njegovog poveanja. Time se ne bi zadovoljio glavni cilj poduzetniatva, a to je poveanje realne vrijednosti kapitala vlasnika u strateakom vijeku. Prema tome, kod poslovne procjene zanimljiva je vrijednost kapitala iz budueg poslovanja, a ne trenutna vrijednost. Za trenutnu vrijednost se radi tr~iana procjena. U kontekstu ovog razmatranja pojavljuje se izravna povezanost izmeu u inkovitog poslovanja i poveanja realne vrijednosti kapitala. Naime,ako bi poslovanje bilo neu inkovito, onda ne bi postojale rezerve i zadr~ana dobit, pa ne bi postojali izvori za poveanje kapitala. A ako bi poslovanje bilo joa nepovoljnije, tj. poslovanje s gubitkom, onda bi se kapital smanjivao i ne bi bilo povrata ulo~enog kapitala u financijskom smislu. Ostatak tr~iane vrijednosti imovine pravne osobe pojavit e se kao primitak poslovnog toka u zadnjoj godini strateakog ciklusa kao vrijednost neotpisanog dijela dugotrajne imovine i vrijednost trajnih obrtnih sredstava, koja su koritena za poslovanje u novom stratekom ciklusu, te vrijednost neutroenih sredstava rezervi. U akumuliranoj amortizaciji, koja je sastavni dio neto primitaka poslovnog toka,nalazi se dio protuvrijednosti dugotrajne imovine, koji se je pretvorio iz materijalnog u nov ani oblik tijekom strateakog ciklusa. U kontinuiranoj vrijednosti buduih neto primitaka obuhvaene su vrijednosti neto primitaka iza kraja vijeka procjene. Postupak utvrivanja kontinuirane vrijednosti se ne bi mogao zvati procjenom, jer se ne procjenjuju i kvantificiraju primici i izdaci iza zadnje godine vijeka. Utvrivanje kontinuirane vrijednosti je zapravo kvantificiranje predvianja temeljeno na spoznaji prosje nog stvaranja neto dobiti u prethodnom razdoblju. Pritom je najva~nija ocjena da li je pravna osoba u fazi uravnote~enog razdoblja ili nije. Naime, ako poslovni rezultati pravne osobe zna ajno variraju od relativno velikih dobitaka do gubitaka, nije mogue s potrebnom pouzdanoau izra unavati kontinuiranu vrijednost budueg poslovanja. Drugim rije ima, mo~e se vjerovati predvianju kontinuirane vrijednosti, ako je pravna osoba u fazi uravnote~enog, odnosno zrelog poslovanja (u ekvilibriju). U protivnom ovo predvianje ovisi o volji i intuiciji kupca pravne osobe. Tok primitaka i izdataka treba planirati za svaku godinu razdoblja poslovanja, ato zna i da i to razdoblje mora biti definirano. Rizik i neizvjesnost ostvarenja buduih dogaaja moraju biti na prihvatljivoj razini, jer primitke i izdatke u budunosti nije mogue predviati sa sigurnoau. Stoga se ovom prilikom pretpostavlja, da su rizik i neizvjesnost uzeti u obzir prilikom odreivanja diskontne stope i da je zbog toga njezina vrijednost vea. Drugim rije ima, u nastavku se obrazla~u metodoloaki postupci procjene poslovne vrijednosti pod implicitnom pretpostavkom, da su rizik i neizvjesnost uklju eni u analizu, pa se procjena obavlja u deterministi kom svijetu. Poslovna vrijednost proizlazi iz financijskog viaka, koji se ostvaruje na tr~iatu, pa namee potrebu nastupa na tr~iatu. Stoga se poslovna vrijednost mo~e procjenjivati samo ako predmet procjene mo~e nastupati na tr~iatu. Poslovna je vrijednost pravne osobe, u opem smislu, jednaka je financijskom viaku koji se stvara tijekom poslovanja u budunosti. Operativni metodoloaki postupak za poslovnu procjenu jest analiza toka novca, a informacije su sadr~ane u poslovnom toku pravne osobe. To zna i da je vrijednost pravne osobe jednaka sadaanjoj vrijednosti godianjih iznosa primitaka poslovnog toka u budunosti. Prema tome, tijekom analize treba odrediti: - strateaki vijek zadanog ciklusa poslovanja u budunosti, - financijski viaak ili neto primitke u poslovnom toku, - diskontnu stopu u decimalnom obliku. Poslovni tok pravne osobe je podesan za utvrivanje u inaka iz poslovanja, jer se neto primici iz poslovnog toka pojavljuju u ra unu dobiti i gubitka kao financijski rezultat tekueg poslovanja, te zatim u bilanci kao poveanje ili smanjenje vlastitog kapitala. Financijski viaak tijekom poslovanja jednak je neto primicima koji su jednaki razlici izmeu primitaka i izdataka u poslovnom toku poduzea. Primici u poslovnom toku poduzea su svi poslovni dogaaji koji poveavaju ekonomski potencijal poduzea. Analogno tome, izdaci su svi poslovni dogaaji koji smanjuju ekonomski potencijal poduzea. Primici u poslovnom toku nastaju iz poslovne aktivnosti poduzea, a u skladu su sa sadr~ajem ra una dobiti i gubitka. Pored toga obuhvaaju i primitke od potra~ivanja iz prethodnog razdoblja. Meu njima su najistaknutije stavke realizacije prodanih proizvoda, roba i usluga, te prihodi od plasmana kapitala. U primicima se obuhvaa i vrijednost ostatka vrijednosti imovine u nenov anom obliku na kraju strateakog vijeka. Akumulirana amortizacija kao nov ani dio dugotrajne imovine poduzea nalazi se u neto primicima po godinama poslovnog toka. U neto primicima po godinama poslovnog toka nalazi se i akumulirana zadr~ana dobit. Akumulirane neutroaene rezerve nalaze se u vrijednosti ostatka imovine u zadnjoj godini strateakog ciklusa. Izdaci u poslovnom toku uglavnom su povezani s poslovnom djelatnoau i tuim izvorima financiranja, a naj eae su to materijalni troakovi, bruto plae, financijski rashodi, porezi i dr. Pored toga, obuhvaene su i dugoro ne obveze iz prethodnog razdoblja. Prema izlo~enom, procjena poslovne vrijednosti temelji se na predvianju prihoda i rashoda po godinama strateakog ciklusa, tr~ianoj procjeni pravne osobe na kraju godine koja prethodi po etku strateakog ciklusa, te svoenju neto primitaka na sadaanju vrijednost prve godine ciklusa. Za izra un sadaanje vrijednosti potrebno je odrediti diskontnu stopu koja u analizu uvodi kriterij vremenske preferencije vlasnika kapitala. Uobi ajeno je, da se diskontna stopa izra unava pomou ponderirane aritmeti ke sredine kamatnih stopa na kredite koje koristi pravna osoba. Ako ovi podaci nisu na raspolaganju, mo~e se upotrijebiti opa kamatna stopa na dugoro ne dostupne kredite. Dio ukupnih primitaka iz poslovnog toka, koji nije utroaen na izdatke, ostaje u obliku neto primitaka na kraju pojedine godine strateakog ciklusa, pa se prema tome sadr~aj neto primitaka vidi iz slijedeeg izraza: NPn=An+dn+ZDn+OVt+DP-DO+KP-KO+NV gdje je NPn - neto primitak poslovnog toka, An - tekua amortizacija, dn - ukupni iznos iz neto dobiti za vlasnike, ZDn - zadr~ana dobit, OVt -ostatak vrijednosti u zadnjoj godini strateakog ciklusa; DP - dugoro na potra~ivanja, DO - dugoro ne obveze, KP - kratkoro na potra~ivanja, KO - kratkoro ne obveze, NV - novac na svim ra unima, n - godina u strateakom vijeku, a n = 1, ..., t. U varijanti poslovnog toka s kontinuiranom vrijednoau neto primitaka sadr~aj neto primitaka je druga iji za kontinuiranu vrijednost neto primitaka iza zadnje godine vijeka. Potrebno je naglasiti, da se utvrivanje kontinuuane vrijednosti neto primitaka iza zadnje godine vijeka procjene treba uzeti s krajnjim oprezom zbog barem dva zna ajna razloga: - budui da se predvia vrijednost neto primitaka za duga ko neodreeno razdoblje bez temeljite analiti ke razrade buduih primitaka i izdataka; - budui da mogu iznosi kontinuirane neto dobiti biti veliki, ponekad i vei od neto primitaka u vijeku procjene, pa mogu presudno utjecati na veli inu poslovne vrijednosti pravne osobe. U svijetu se primjenjuje nekoliko na ina utvrivanja kontinuirane vrijednosti neto primitaka, a obzirom da se radi o pretpostavci uravnote~enog poslovanja, nije mogue primijeniti njihove koeficijente kretanja poslovnih rezultata u slu aju hrvatskog gospodarstva. Razlog je nepostojanje pouzdanih informacija poslovanja u fazi zrelosti hrvatskih poduzea. S obzirom na injenicu, da se prodaja, a nakon toga i rashodi povezani s time, procjenjuju u buduem razdoblju, primijenjuje se u prora unima sustav stalnih cijana temeljenih na godini kad se izrauje podloga. Razvijanjem tr~iata, pospjeait e se ekonomska u inkovitost razmjeatajem resursa prema njihovoj najboljoj upotrebi. Alokacija je odraz odnosa i kretanja ponude i potra~nje, pa je potrebno ato razvijenije tr~iate s minimalnim utjecajem dr~avnog intervencionizma. Razvitku tr~iata kao i u inkovitoj alokaciji resursa doprinosi financijsko tr~iate. ANALIZA GOSPODARSKIH ZNA AJKI PRERAIVA KE INDUSTRIJE I OCJENA MOGUNOSTI PRIVATIZACIJE - Empiri ki nalazi - Osim problema s dostignutom razinom i stopama rasta ukupne i industrijske proizvodnje, i veina drugih indikatora ne zadovoljava, osobito meunarodni ekonomski odnosi. Programom stabilizacije stvoreno je destimulativno makroekonomsko okru~enje za izvoz, te je razina konkurentske sposobnosti poduzea i gospodarstva u cjelini u stabiliziranim odnosima cijena i te aja bila nepovoljna. Na nepovoljnu razinu, osobito meunarodne konkurentnosti i konkurentske sposobnosti, djelovali su i politika te aja i fiskalna politika, posebno politika dr~avnog prora una i javne potroanje. Politika te aja je destimulirala izvoz, a stimulirala uvoz, pa se u takvom makroekonomskom okru~enju po eo ostvarivati pogreaan koncept razvitka. Umjesto proizvodno-izvozne orijentacije, po eo se ostvarivati koncept trgovinsko-uvozne orijentacije. U takvom okru~enju, presudni u promjeni vlasni ke strukture su upravljanje agregatnom potra~njom zajedno s pragmati nim pristupom vanjskoj konkurenciji. Pri tom je bitna meusobna interakcija privatizacije te stabilizacije i restrukturiranja, a ne jednostrana privatizacija. Tu je naglaaeno pitanje aktivne industrijske politike te mogunosti usmjeravanja razvoja privatnog sektora u pozitivnom pravcu za ekonomiju u cjelini. Potrebne su fiskalne i monetarne stimulacije za pobudu investicija u proizvodnju, ato je jedan od najva~nijih ciljeva. Utisak prvih iskustava privatizacije je da se privatni sektor suviae koncentrira na usluge i trgovinu, a sve to na atetu proizvodnje koja je neophodna za dugoro ni razvoj i zdravi vanjskotrgovinski polo~aj. Ekonomska politika dr~ave koja utje e na ekonomsko okru~enje ima klju nu ulogu u privatizaciji. Vlada svojom politikom mo~e pospjeaiti ili smanjiti aanse za uspjeh poduzea u tranziciji iz dr~avnog u privatno vlasniatvo. Problem koji se prvo rjeaava je na in na koji velika aktiva, u fizi kom smislu, naslijeena iz socijalisti kog razdoblja mo~e biti koriatena i prije nego ato su se stvorili pravi uvjeti za privatizaciju. Radikalna pozicija koja osporava takve mogunosti vodi prema zahtjevima za brzom privatizacjom, bez obzira na kratkoro ne gubitke, zaposlenost i financije. Ona je jedno od polaziata za vau ersku privatizaciju, koja se upotrebljava u situacijama kada nedostaje domaeg kapitala. 3.1. Analiza potencijala i knjigovodstvena vrijednost preraiva ke industrije U ukupnom bruto domaem proizvodu u promatranim godinama, zastupljenost industrije i rudarstva opada oko 6%, uz naglasak da zna ajno opada i bruto domai proizvod. BRUTO DOMAI PROIZVOD - procjena u stalnim cijenama 1990.(struktura) Podru je djelatnosti19901991199219931994199519961. Industrija i rudarstvo26,023,422,621,520,820,520,32. Poljoprivreda i ribarstvo8,39,69,510,09,69,59,23. umarstvo1,01,11,11,01,11,01,04. Vodoprivreda0,30,30,40,40,40,40,45. Graditeljstvo5,44,83,02,62,62,63,26. Promet i veze6,86,86,66,36,36,36,47. Trgovina15,014,114,515,015,316,216,38. Ugostiteljetvo i turizam4,62,32,52,83,73,34,29. Obrtnitvo3,74,34,54,64,74,94,8l0.Stambeno-komunalna djelatnost9,010,210,710,710,710,710,4ll.Financ.i druge usluge3,23,63,94,03,83,93,612.Obrazovanje i kultura6,27,37,88,08,07,87,613.Zdravst.zaat.i soc.skrb5,86,87,57,77,57,27,014.Javna uprava4,65,35,45,45,45,64,6U K U P N O 100100100100100100100Izvor:Statisti ki ljetopis 1997. Dr~avni zavod za statistiku,Zagreb,str.167. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, podru je industrije i rudarstva podijeljeno je na tri podru ja i to podru je rudarstva, preraiva ku industriju i opskrbu elektri nom energijom, plinom i vodom. INDEKSI FIZI KOG OBUJMA PROIZVODNJE PRERAIVA KE INDUSTRIJE Proizvodnja:1990.1991.1992.1993.1994.1995.1996.1997.hrane, pia i duhanskih pr.10079,571,563,666,367,970,065,2Tekstila i tekstilnih proizv10072,463,863,959,955,147,649,3ko~e i proizvoda od ko~e10048,641,444,141,732,928,726,8Prerada drva i proiz.od drva10064,867,268,962,457,862,070,9Papira,izdavatvo i tiskarstvo10071,059,658,560,260,258,480,7koksa,naf.derivata i nukl. Gor10069,759,466,064,974,671,660,6kemik.,kemij.pr.i umj.vlakana10075,169,262,564,765,964,364,0pr.od gume i plasti nih masa10062,046,443,845,744,742,248,3ost.nemetalnih mineralnih pr.10076,660,457,661,761,774,265,9Metala i proizvoda od metala10067,547,840,839,335,033,440,3Strojeva i ureaja10057,636,031,126,130,328,735,1Elektri ne i opti ke opreme10070,961,857,952,554,456,958,8Prometnih sredstava10069,658,347,341,641,450,063,1Ostala preradiva ka industrija10069,757,456,452,579,048,463,6PRERAIVA KA INDUSTRIJA10069,958,854,753,453,253,956,0Izvor: Statisti ki ljetopis 1997 Dr~avni Zavod za statistiku Zagreb, str. 248. i Priopenje dr~avnog zavoda za statistiku od 19.01.1998. 3.1.1. Analiza bilance Vrijednost imovine preraiva ke industrije iznosi neato preko 100 milijardi kuna ili 15 milijardi USD. Vrijednost neto imovine iznosi oko 65 milijardi kuna. Materijalna imovina iskazuje sna~nu podinvestiranost, odnosno u nju se ne ula~e ni amortizacija. Kratkotrajna imovina stalno poveava udjel, a ostala imovina raste znatno br~e od drugih oblika imovine zbog uveanih gubitaka iznad visine kapitala. Imovina poduzetnika iz preraiva ke industrije Hrvatske: I m o v i n aStanje u tekuim cijenamau mil.kuna31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA72.11269.34466.56572.91174.054Nematerijal.imovina2.9241.7011.3021.4691.427Materijalna imovina56.75253.68755.87358.97158.860Financijska imovina11.63812.7437.84110.40411.733Potra~ivanja7981.2131.5492.0672.035KRATKOTRAJNA IMOVINA27.66533.46536.17945.24048.678Zalihe12.69814.58714.54417.72418.436Potra~ivanja11.31414.70415.90721.22624.082Financijska imovina2.4852.8613.8303.9483.967Novac na rn i blagajni1.1671.3141.8982.3412.194OSTALO6041.0073.4724.2925.982U K U P N O100.375103.811106.217122.444128.713Izvor: Zavod za platni promet,Sredinji ured Zagreb, Republika Hrvatska Pojedini dijelovi imovine i izvora osciliraju manje od prosjeka gospodarstva, to je posljedica skromnije kreditne podrke i visokih kamatnih stopa. Kapitalom, rezervama i dugoro nim obvezama financira se dugotrajna imovina i dio zaliha. Kapital i obvezeStanje 31.12. u tekuim cijenamau mil.kn1994.1995.1996.1997.1998.Kapital i rezerve 67.86362.99660.60164.96864.189Dugor.rezer.za rizike9611.0251.1091.1361.202Dugoro ne obveze9.60810.83710.92415.78317.824Kratkoro ne obveze20.74127.82632.24739.23144.378Ostalo1.2021.1281.3111.3251.120U K U P N O100.375103.811106.217122.444128.713Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Podaci su u tekuim cijenama razli itih perioda, pa je potrebno ujedna iti financijske podatke, eliminirajui utjecaj inflacije, odnosno svesti tekue cijene na cijene iz odreenog vremena. Da bi se izra unao koeficijent porasta iz veri~nih indeksa, potrebno je poznate veri~ne indekse pretvoriti u indekse na stalnoj bazi, odnosno podijeliti ih sa 100. Koeficijenti se izra unavaju iz veri~nog indeksa mno~enjem koeficijenta prethodne godine i veri~nog indeksa za svaku od godina. Stavka /godina1994.1995.1996.1997.1998.Veri~ni indeksi porasta cijena ind.proizv.177,6100,7101,4102,398,8Veri~ni koeficijenti porasta cijena ind.proizv.1,7761,0071,0141,0230,988Opi koeficijent porasta cijena ind.proizv.1,0321,0251,0110,9881Veri~ni indeksi porasta cijena na malo197,6102,0103,5103,6105,7Veri~ni koeficijenti porasta cijena na malo1,9761,0201,0351,0361,057Opi koeficijent porasta cijena na malo1,1561,1331,0951,0571Izra unati koeficijenti primijenit e se u daljnjem postupku na svoenje izvornih podataka iskazanih po tekuim cijenama u podatke po cijenama iz 1998. godine. 3.1.2. Ocjena opremljenosti Imovina preraiva ke industrije Hrvatske u ispravljenim cijenama: I m o v i n aStanje u stalnim cijenama u mil.kunau tisuama kuna31.12.199431.12.199531.12.199631.12.199731.12.1998DUGOTRAJNA IMOVINA73.25969.78564.87272.51274.054Nematerijal.imovina2.8921.6631.2481.4461.426Materijalna imovina56.12452.49453.55358.03558.860Financijska imovina13.45414.4428.58610.99711.733Potra~ivanja7891.1861.4842.0342.035KRATKOTRAJNA IMOVINA28.83334.60836.89044.80948.678Zalihe13.09214.95014.70017.44318.436Potra~ivanja11.66515.07016.07820.88824.082Financijska imovina2.8733.2424.1944.1733.967Novac na rn i blagajni1.2041.3461.9192.3042.194OSTALO*325394813636814Gubit.iznad visine kapit.2896232.6683.6485.168U K U P N O103.437107.621107.806124.518128.713Izvor:Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala *Pod stavkom ostalo pozicioniran je zbroj bilan nih pozicija potra~ivanja za uplaeni i neuplaeni kapital i plaenih troakova budueg razdolja. Korekcijom imovine stalnim cijenama na dan 1998. godine joa je smanjen raspon meugodianjih porasta u pozicijama aktive. Dugotrajna imovina se relativno i apsolutno smanjuje a u okviru te kategorije samo materijalna imovina (osnovna sredstava). Viaegodianje dezinvestiranje je posljedica tranzicijskih procesa i rata sa svim negativnim u incima na gospodarstvo. I m o v i n aStruktura (u %)31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA72%67%64%61%60%Nematerijal.imovina57%52%54%50%48%Materijalna imovina12%12%8%9%9%Financijska imovina12%12%8%9%9%Potra~ivanja1%1%1%2%2%KRATKOTRAJNA IMOVINA28%32%35%38%39%Zalihe13%14%14%15%15%Potra~ivanja7%8%10%10%11%Financijska imovina2%3%4%3%3%Novac na rn.i blag.1%1%2%2%2%OSTALO5%6%5%8%8%U K U P N O 100%  100% 100% 100%  100% Izvor:Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala Za razliku od smanjenoga udjela dugotrajne imovine za 12 strukturnih bodova, udjel kratkotrajne imovine povean je 11 strukturnih bodova i prelazi treinu ukupne imovine. Intenzivni rast kratkotrajne imovine evidentan je na svim osnovnim pozicijama te imovine, a najnepovoljniji je kontinuirani porast kratkotrajnih potra~ivanja. Porast kratkotrajnih potra~ivanja, posebno onih od kupaca, posljedica je teakoa u naplati. O~ivljavanje poslovnih aktivnosti jedan je od imbenika br~eg rasta, osobito potra~ivanja od kupaca i obveza prema dobavlja ima, iako nerazmjerno u uporedbi s rastom osnovnih financijskih rezultata, ato upuuje na slabljenje financijske discipline i porast unutarnjeg duga. Prosje no vrijeme naplate svih kratkotrajnih potra~ivanja u odnosu na ukupni prihod, raste na preko 90 dana u 1998. godini. 3.1.3. Struktura financiranja Promjene u veli ini i strukturi imovine utjeu i na veli inu i strukturu njihovih izvora, ponajprije na poziciji kapitala i rezervi, ali i obveza. Dok kapital i rezerve, kao najkvalitetniji dio vlastitih izvora, u apsolutnom iznosu neznatno rastu, a u relativnom se smanjuju, kratkoro ne obveze ubrzano rastu i uz kontinuirano poveanje udjela u promatranoj strukturi potkraj 1998. godine dose~u vrijednost gotovo treine svih izvora sredstava. Udjel kapitala i rezervi u ukupnom bilan nom stanju preraiva ke industrije se smanjio sa 71% 1994. godine na 58% krajem 1998. godine, ato je znatno ispod prosjeka gospodarstva Hrvatske. Kapital i rezerve pokazuju tendenciju izjedna avanja s vrijednoau materijalne imovine, a dugoro ne i kratkoro ne obveze permanentno rastu. Promjene veli ine i strukture kratkotrajne imovine sve su nepovoljnije. AKTIVA/pasivaU K U P N O 100%Struktura (u %)31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997.31.12.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA71%67%63%61%58%KRATKOTRAJNA IMOVINA28%32%35%38%39%OSTALO 1% l% 2% 2% 3%Kapital i rezerve68%61%57%53%50%Dugoro ne obveze10%10%11%13%14%Kratkoro ne obveze20%27%30%32%34%Ostalo2%2%2%2%2%Izvor: Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala Promatrajui financijsko stanje, uo ava se da kapital i rezerve zajedno s dugoro nim obvezama joa pokrivaju financiranje dugotrajne imovine, ali ne i zalihe kao oblika trajnije vezanih obrtnih sredstava. Nov ana sredstva i kratkotrajna potra~ivanja poduzetnika preraiva ke industrije nisu dovoljna za pokrie kratkoro nih obveza. Uslijed navedenog na razini preraiva ke industrije ne postoji financijska ravnote~a odnosno financijska stabilnost, ato se ogleda u porastu nelikvidnosti i insolventnosti. Stvorio se pritisak na potra~nju za novcem koji se izra~ava u odra~avanju visokih kamatnih stopa. `tednja i investiranje su ozbiljan problem hrvatskog gospodarstva. Agregatna razina atednje je niska i iznosi oko l2% BDP-a, ato se odra~ava na razinu investiranja. Kroz postotak BDP-a investicija su 1990. godine iznosile oko 13,4%, 13,8% u 1994. a ocjenjuju se sa 12% krajem 1996. godine. Time investicije nisu niti na razini amortizacije, tako da je prisutan ozbiljan problem dezinvestiranja osobito u preraiva koj industriji. Amortizacija u preraiva koj industriji 1995. i 1996. god. u tis.kn. PODRU JE / RazdobljeAmortizacijaProizvodnja:1995.1996.Hrane, pia i duhanskih pr.883.171959.201Tekstila i tekstilnih proizv252.695228.968Ko~e i proizvoda od ko~e53.91751.488Prerada drva i proiz.od drva117.832107.735Papira,izdavaatvo i tiskarstvo275.888282.800Koksa,naf.derivata i nukl. gor1.596.637899.494Kemik.,kemij.pr.i umj.vlakana597.761423.151pr.od gume i plasti nih masa110.052115.067ost.nemetalnih mineralnih pr.378.127372.526Metala i proizvoda od metala855.786346.357Strojeva i ureaja209.164175.072Elektri ne i opti ke opreme238.425251.187Prometnih sredstava211.095226.760Ostala preradiva ka industrija139.695130.533PRERAIVA KA INDUSTRIJA5.920.2464.570.341Izvor: ZAP Domai investitori usmjereni su na mala i srednja poduzea dok su strani investitori orijentirani na strateake sektore. Strana direktna ulaganja joa su uvijek umjerena u poredbi s drugim zemljama u tranziciji. INVESTICIJE U PRERAIVA KOJ INDUSTRIJI PODRU JE / RazdobljeInvesticije po zaposlenomUkupne investicije u mil.knProizvodnja:1995.1996.1997.1995.1996.1997.hrane, pia i duhanskih pr.21,4118,0628,991.097,2908,61.458,5Tekstila i tekstilnih proizv2,123,103,75115,6151,1182,7ko~e i proizvoda od ko~e1,561,401,5523,125,828,7Prerada drva i proiz.od drva9,385,847,63113,767,187,7Papira,izdavaatvo i tiskarstvo8,219,0611,24176,8135,8168,5koksa,naf.derivata i nukl. gor17,2833,2444,21305,4575,4765,2kemik.,kemij.pr.i umj.vlakana14,4520,1732,56303,8404,8653,4pr.od gume i plasti nih masa17,8618,3521,00153,9163,8187,5ost.nemetalnih mineralnih pr.28,6617,1822,21502,4271,9351,5Metala i proizvoda od metala15,636,864,88505,8208,8148,6Strojeva i ureaja5,527,488,3585,9115,4128,9Elektri ne i opti ke opreme10,9810,4641,09246,8222,4873,4Prometnih sredstava2,223,2125,4839,263,2501,2Ostala preradiva ka industrija2,933,876,0751,363,599,6PRERAIVA KA INDUSTRIJA11,4510,9218,273.729,73.378,85.651,9Izvor: Privredni vjesnik, 5.01.1998.godine Porast interesa stranih investitora se mo~e o ekivati porastom politi ke stabilnosti. 3.1.4. Stupanj zadu~enosti i  financial leverage Najzna ajniji za ocjenu financiranja su stupanj zadu~enosti, podatak o blokadi ra una i dobitak. Obzirom na cijenu kapitala i stupanj elasti nosti dospijea obveza, u pravilu su vlastiti izvori financiranja povoljniji. Cijena vlastitog kapitala ako je ni~a od tuega, utje e na veu rentabilnost poslovanja i na manji odljev financijskih sredstava za troakove kreditiranja. Osim toga, tui izvori financiranja su u pravilu vezani uz fiksne rokove dospijea, a vlastiti ne, pa je voenje politike likvidnosti fleksibilnije s vlastitim izvorima financiranja. Vlastiti izvori financiranja imaju prednost i u tome ato su uvijek na raspolaganju, dok se kod tuih izvora pojavljuje odreeni stupanj neizvjesnosti da li e uope i biti, i koliko, tuih izvora financiranja na raspolaganju, jer se na nov anom tr~iatu zahtjev investitora su eljuje sa zahtjevima i drugih subjekata. Prema svemu se mo~e openito konstatirati da je poduzee financijski stabilnije ato ima relativno vei udjel vlastitih izvora u ukupnim izvorima postovanja. Dobit mora biti vea od cijene vlastitog kapitala ra unate prema kamatama na oro enu atednju. Minimum ispod kojeg se ne smije ii pri ocjeni uspjeanosti poslovanja kroz odnos cijene tueg i u inkovitosti vlastitog kapitala uz zadanu u inkovitost u cjelini predstavlja  financijsku polugu i koristi se za optimiranje financijske konstrukcije. U Hrvatskoj se cijena kapitala u razdoblju od 1994. godine do 1998. godine kree u vrijednostima od 15 do 22%, a u istom razdoblju u inkovitost (stopa rentabilnosti) se u preraiva koj industriji Hrvatske ostvaruje uz stopu od 13,95%. Za izradu takve financijske analize koriateni su ulazni podaci koji proizlaze iz godianjih financijskih izvjeaa ZAP-a, odnosno desezonizirani ra uni dobiti i gubitka i bilance preraiva ke industrije, razvidno iz prilo~enih tablica.Izra unati "poslovni tok" bio je podloga za izra unavanje diskontirane vrijednosti, koja predstavlja dinami ki pokazatelj u inkovitosti i pokazuje da se ukupno ulo~ena sredstva preraiva ke industrije ukamauju po godianjoj stopi od 13,95%. Ova stopa predstavlja maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na izvore financiranja. Stopa kao dinami ki pokazatelj u inkovitosti definira se kao ona diskontna stopa koja sadaanju vrijednost projekta svodi na vrijednost u po etnoj godini, odnosno nulu. Izra unava se diskontiranjem sadanje vrijednosti neto primitaka "poslovnog toka" uz one diskontne stope koja daje prve negativne vrijednosti interpolacijom. Spo(pn-pp) pr = pp + ------------------ Spo-Sno pr = dinami ka stopa u inkovitosti pp = diskontna stopa uz koju je neto sadaanja vrijednost posljednji put pozitivna pn = diskontna stopa uz koju je neto sadaanja vrijednost prvi put negativna Spo = neto sadaanja vrijednost uz diskontnu stopu pp Sno = neto sadaanja vrijednost uz diskontnu stopu pn Ova stopa iako ni~a od prosje nih kamatnih stopa, nije usporila koriatenje kredita zbog pojave ope nelikvidnosti. Krediti su omoguili multiplikaciju novca preko unutarnjeg duga, a dug je i onako ostvaren bez kamate. Cijena kapitala je na taj na in amortizirana besplatnim dugovnim kapitalom. Ako je zbir dugova premaaio masu slu~benog baznog novca, visina je prosje ne kamate na taj na in ni~a od dinami kog pokazatelja u inkovitosti preraiva ke industrije Hrvatske. Time se potvruje pravilo o kamati koja se u uvjetima rasta ostvaruje ispod vrijednosti stope rasta gospodarstva. 3.1.5. Knjigovodstvena vrijednost Vrijednosti osnovnih sredstava i kapitala su u financijskim izvjeatajima iskazivane kao revalorizirana knjigovodstvena vrijednost. Koeficijente revalorizacije propisivala je dr~ava. Iskazane vrijednosti osnovnih sredstava odstupaju od tr~ianih vrijednosti, tj. koeficijenti revalorizacije nisu u skladu s promjenama tr~ianih cijena, pa se za svoenje podataka o osnovnim sredstvima i kapitalu ne bi mogao primijeniti koeficijent promjene cijena. Da bi se izbjegle velike anomalije u izra unavanju pokazatelja, koji u svom sastavu imaju elemente temeljene na osnovnim sredstvima i kapitalu, vrijednosti se svode na tekuu godinu pomou koeficijenata izra unatih na temelju vrijednosti kapitala u tekuoj godini. Taj je postupak vjerodostojan, jer se polazi od pretpostavke da bi realna vrijednost temeljnog kapitala trebala biti konstantna. Vrijednosti temeljnog kapitala, koje su meusobno usporedive treba korigirati za poveanja ili smanjenja kapitala u vijeku promatranja, a poveanja/smanjenja kapitala trebaju se revalorizirati pomou koeficijenta porasta cijena, jer su nastala kao rezultat poslovanja na tr~iatu. Nakon provedenog postupka utvren je i revalorizacijski koeficijent, pa na taj na in postoje elementi za svoenje podataka po tekuim cijenama na cijene iz posljednje godine. Postojanje neusklaenosti u revalorizaciji osnovnih sredstava i kapitala u odnosu na ope kretanje cijena prikazano je u slijedeoj tablici. Stavka /godina1994.1995.1996.1997.1998.1. koef. Porasta cijena ind.proizv.1,0321,0251,0110,98812. koef. Porasta cijena na malo1,1561,1331,0951,05712. REVALORIZ.KOEF.0,9890,9780,9580,9841 Koeficijent revalorizacije za svoenje tekuih cijena na cijene iz bazne godine je omjer temeljnog kapitala poduzea iz bazne godine prema vrijednostima tog kapitala iz promatranih godina. Njim se mogu ujedna iti podaci za osnovna sredstva, amortizaciju i dijelove vlastitog kapitala. Izra un revalorizacijskih koeficijenta preraiva ke industrije u 000kn Stavka /godina1994.1995.1996.1997.1998.1. UPISANI KAPITAL58.468.87259.136.60160.327.61958.755.59657.822.4332. PREMIJE NA UPISANE DIONICE 245.11274.73169.33176.26468.6383. REVALORIZACIJSKA REZERVA6.836.2734.727.5135.248.3564.723.5203.778.8164. REZERVE6.441.7825.823.4457.599.7718.359.7487.523.7735. a) ZADR}ANA DOBIT1.068.7991.116.642120.3812.491.6541.033.1365. b) PRENESENI GUBITAK3.669.9364.949.8149.551.5015.704.5643.767.2506. a) DOBITAK TEKUE GODINE1.051.2701.459.2532.491.65433.1362.714.6166. b) GUBITAK TEKUE GODINE2.579.2714.392.1925.704.5643.767.2504.984.9302. REVALORIZACIJSKI KOEFICIJENT0,988943870,977777410,958473640,984117881,000000001. UPISANI KAPITAL u cij.iz 1997.57.822.43357.822.43357.822.43357.822.43357.822.4332. PREMIJE NA UPISANE DIONICE 242.40273.07066.45275.05368.6383. REVALORIZACIJSKA REZERVA6.760.6904.622.4555.030.4114.648.5013.778.8164. REZERVE6.370.5615.694.0337.284.1808.226.9787.523.7735. a) ZADR}ANA DOBIT1.056.9821.091.827115.3822.452.0811.033.1365. b) PRENESENI GUBITAK3.629.3614.839.8169.154.8625.613.9633.767.2506. a) DOBITAK TEKUE GODINE1.039.6471.426.8252.388.18532.6102.714.6166. b) GUBITAK TEKUE GODINE2.550.7544.294.5865.467.6743.707.4184.984.930ISPRAVLJENI KAPITAL I REZERVE67.112.60061.596.24158.084.50663.936.27364.189.232Izvor:Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala Primjena koeficijenata za svoenje tekuih cijena na cijene iz posljednje godine analiti kog razdoblja u ocjeni poslovne i razvojne sposobnosti preraiva ke industrije obavljena je na izvornim podacima, koji su izra~eni u tekuim cijenama i prikazani u privitku ovog materijala, a output tablica izra~ava vrijednost kapitala u stalnim cijenama na dan 31.12.1998.godine. Kapital i obvezeStanje u stalnim cijenama 1998.god. u mil.kn.u mil.kn1994.1995.1996.1997.1998.Kapital i rezerve 67.11361.59658.08563.93664.189Dugor.rezer.za rizike9901.0501.1211.1221.202Dugoro ne obveze11.10812.28211.96316.68317.824Kratkoro ne obveze23.97831.53735.31241.46844.378Ostalo*1.2391.1561.3251.3091.120U K U P N O103.437107.621107.806124.518128.713Izvor:Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala *Pod stavkom ostalo pozicioniran je zbroj bilan nih pozicija dugoro nih rezerviranja za rizike uveanih za odgoeno plaanje troakova Korekcijom imovine cijenama na dan 31.12.1998.godine,imovina  aktiva preraiva ke industrije Hrvatske u ispravljenim cijenama: I m o v i n aStanje u stalnim cijenama 1998.god. u mil.kn.u tisuama kuna31.12.199431.12.199531.12.199631.12.199731.12.1998Dugotrajna imovina73.25969.78564.87272.51274.054Kratkotrajna imovina28.83334.60836.89044.80948.678Ostalo**325394813636814Gubit.iznad visine kapit.2896232.6683.6485.168U K U P N O103.437107.621107.806124.518128.713Izvor:Bilanca preraiva ke industrije RH stalne cijene-iz priloga materijala **Pod stavkom ostalo pozicioniran je zbroj bilan nih pozicija potra~ivanja za uplaeni i neuplaeni kapital i plaenih troakova budueg razdolja. 3.2. Analiza u inkovitosti i dinami na vrijednost preraiva ke industrije Za u inkovitost ne treba koristiti preveliki broj pokazatelja, jer e se ote~ati davanje cjelovite i povezane ocjene. Izmeu velikog broja pokazatelja treba izabrati one koji e najbolje izraziti sposobnost preraiva ke industrije za poslovanje i razvoj. Za stjecanje objektivne ocjene potrebno je sagledati svaki pokazatelj zasebno, ali i njihove meusobne odnose i uvjetovanosti, da bi se izbjegle jednostrane ocjene. Izvori podataka za ocjenjivanje nalaze se u dokumentaciji ZAPa i dokumentaciji vanjskih institucija. 3.2.1. Ra un dobiti i gubitka U razdoblju od 1994. do 1998. godine prema izvedenim podacima iz ZAP Republike Hrvatske, poduzea iz preraiva ke industrije su ostvarila ove osnovne financijske rezultate: Iznosi: u milijunima kuna u tekuim cijenama O p i s / razdoblje 1994.1995.1996.1997.1998.Ukupni prihodi58.32862.81172.62880.04978.344Ukupni rashodi 59.75564.50673.34878.95277.631Dobit prije oporezivanja1.8181.9565.8125.8124.307Gubitak prije oporezivanja-1.597-2.630-3.288-435-1.355Porez na dobit 278369607889918Dobit tekue godine-1.874-2.999-2.6811.324-437Gubitak tekue godine -1.874-2.9993.4677.47312.019Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Podaci su izra~eni u tekuim cijenama, koje se mijenjaju tijekom vremena, zbog ega nisu uporedivi pa ih je potrebno pretvoriti u podatke u cijenama s kraja promatranog razdoblja. Tako e pokazatelji postati uporedivi i sa sadaanjim pokazateljima, koji se izra~avaju u stalnim, odnosno cijenama na dan 31.12.1998.god. Iznosi: u stalnim cijenama, u milijunima kuna O p i s / razdoblje 1994.1995.1996.1997.1998.Ukupni prihodi60.19464.38273.42779.08878.344Ukupni rashodi 59.52464.34373.36377.99977.631Neto gubitak prije poreza-1.416-865-2.533436-1.355Porez na dobit 286378607878918Neto gubitak tekue godine-1.702-1.874-3.895-448-2.273Izvor: Bilanca gospodarstva RH  stalne cijene - iz priloga ovog materijala Razlika negativnih i pozitivnih stavki dobiti/gubitka prije poreza u promatranim godinama daje negativne rezultate, osim 1997. godine, meutim, obra unom poreza na dobit poslovanje i te godine poprima negativni predznak. Porezni sustav nije djelovao neutralno ve produbljivao gubitke. Promatra li se po podru jima djelatnosti preraiva ke industrije (koja ostvaruje preko 50% gubitaka cijelog gospodarstva), najvei se gubitak ostvaruje u INI, te u potpodru ju proizvodnje prometnih sredstava. U preradiva koj industriji kontinuirano se iskazuju najvei gubici, ali i najvei dobici (39,9%). Dobit/gubitak po Nac.klasifikaciji djelatn. Iznosi: u mil. kuna PODRU JE DJELATNOSTI  Proizvodnja: 1995.1996.1997.1998.Hrane, pia i duhanskih proizvoda+166,6-427,4+215,2+16,3 Tekstila i tekstilnih proizvoda-215,8-59,6-56,7-259,3ko~e i proizvoda od ko~e-114,9-69,6-126,5-69,3Prerada drva i proizvodi od drva+73,8-47,5-73,3-72,8Papira,izdavatvo i tiskarstvo+215,9+100,0+198,8-54,2koksa, naft.derivata i nukl.goriva-1.202,3-2.124,9+215,3+103,0Kemikalija,kemij.pr.i umjet.vlakana+75,4+594,7+514,7+90,3Proizvoda od gume i plasti nih masa-49,9-64,4-7,0-115,4Ostalih nemetalnih mineralnih proiz.139,3-361,8-228,8-258,8Metala i proizvoda od metala-281,7-117,8+159,2-206,1Strojeva i ureaja-1.059,0-226,2-285,5-373,9Elektri ne i opti ke opreme+37,3+85,4+91,3+31,3Prometnih sredstava-1.435,5-1.098,4-963,4-1.053,6Ostala preradiva ka industrija-121,3-109,5-126,2-1.061,0Preraiva ka industrija-1.735,1-3.926,3-472,3-2.270,3UKUPNO GOSPODARSTVO -4.391,8-5.114,1-1.477,4-5.440,1Izvor: ZAP Promatrano po djelatnostima, veu dobit od gubitka u cjelini su ostvarili poduzetnici iz samo dvaju podru ja, proizvodnje elektri ne i opti ke opreme i proizvodnje kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana, dok su u ak 12 podru ja gubici bili vei od dobiti. Na na njih je otpadalo 1994.godine 28,9%, a 1997.godine 32,3% izvoza preraiva ke industrije. Dvije grane, proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda te proizvodnja papira, izdavaatvo i tiskarstvo imale su negativnu neto dobit u jednoj godini, a u ostalim promatranim godinama poslovale pozitivno. Ostale grane bilje~e nepovoljne tendencije, ato se posebno odnosi na proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda koja zauzima prvo mjesto po udjelu u izvozu industrije. Iz navedenog bi se moglo zaklju iti da se proces restrukturiranja u granama preraiva ke industrije odvija s obilje~jima stagnacije ili opadanja, a da se tek kod dvije ili tri grane mo~e u bli~oj budunosti o ekivati odr~ivo o~ivljavanje. Razlozi koji u brojnim firmama i granama uzrokuju stagnaciju, gubitke i niske razine investicija su raznoliki. Oni imaju i mikroekonomska i makroekonomska obilje~ja. Ukupni prihod preraiva ke industrije  tekue cijene u mil.kn PODRU JE / RazdobljeProizvodnja:1994.Index1995.Index1996.IndexHrane, pia i duhanskih pr.15.366,610018.295,2119,119.064,4124,4Tekstila i tekstilnih proizv4.604,21004.700,2102,14.577,299,4Ko~e i proizvoda od ko~e1.061,11001.096,2151,91.049,798,9Prerada drva i proiz.od drva1.945,01002.012,4103,52.331,4119,9Papira,izdavatvo i tiskarstvo3.289,91006.374,7193,83.879,9117,9Koksa,naf.derivata i nukl. gor10.772,81009.489,888,110.105,793,8Kemik.,kemij.pr.i umj.vlakana6.417,71008.045,0125,48.554,0133,3Pr.od gume i plasti nih masa1.816,21002.135,0117,52.503,0137,8Ost.nemetalnih mineralnih pr.2.914,51003.007,5103,13.646,0125,1Metala i proizvoda od metala4.815,91005.444,6113,16.122,7127,1Strojeva i ureaja2.311,71002.351,8101,72.883,8124,7Elektri ne i opti ke opreme4.621,71005.019,8108,65.598,4121,1Prometnih sredstava4.622,01002.508,254,33.980,186,1Ostala preradiva ka industrija2.204,71002.426,2110,02.680,1121,6PRERAIVA KA INDUSTRIJA66.764,210072.905,8109,276.976,8115,3Izvor: ZAP Promatramo li kretanja ukupnih prihoda prema podru jima djelatnosti, zapa~aju se znatna odstupanja od prosjeka. Raa lamba prema djelatnostima pokazuje da se ukupni prihodi kreu u airokom rasponu od smanjenja, potom ostvarenja na razini usporedne godine u veini podru ja djelatnosti do blagog u nekoliko, odnosno znatnijeg porasta u samo jednom podru ju djelatnosti. 3.2.2. Nov ani tokovi Nov ani tokovi prema ra unima poduzetnika u Zavodu za platni promet se na razini preraiva ke industrije ne prate. Nov ani tokovi preraiva ke industrije Hrvatske su izvedeni kao empiri ki nalaz ovog rada, a razvidni su u output tablicama. Nov ani primici sadr~e primitke iz redovne djelatnosti, koji obuhvaaju fakturirane prihode od prodanih proizvoda, roba i usluga, te ostale poslovne prihode. Osnovni metodoloaki nedostatak izvedenih nov anih tokova, pored prikaza u tekuim cijenama, je neobuhva anje problema nelikvidnosti, odnosno prikaz fakturiranih prihoda od prodanih proizvoda, roba i usluga umjesto naplaenih. Iznosi: u tekuim cijenama, u milijunima kuna Nov ani tokovi / razdoblje1994.1995.1996.1997.1998.Osnovna djelatnost-1.427-1.694-7191.097713Amortizacija2.8052.7753.6383.4803.623Bruto nov ani tok1.3781.0812.9194.5764.336Promjene radnog kapitala-8.270648-3.237-4.025155Nov.tok iz osnovne djelatnosti-6.8921.728-3195514.491Financijski rashodi i porezi-705-1.874-3.560-2.546-3.251Nov.tok nakon fin.rash.i poreza-7.597-145-3.878-1.9951.240Promjene iz financiranja83.104617.13612.2104.622Nov ani tok nakon financiranja75.507-843.25710.2155.861Nov.tok iz investic.aktivnosti-74.960-6-860-9.826-4.765Nov.tok nakon investic.aktivn. 547-912.3983891.096Nov.tok iz izvanrednih aktivn.258569384996265Nov.tok nakon izvanred.aktivn.8054782.7821.3851.361Promjene novca na rn i blagajni1.167146585443-148Izvor: Bilanca gospodarstva RH  tekue cijene - iz priloga ovog materijala Uo ljiv je nesklad u uporedbi s rastom ukupnih primitaka u 1998. godini, odnosno ukupnih izdataka, ato je evidentirano i putem ~iro ra una poduzetnika. Objaanjenje bi moglo biti u izmjeni ra unovodstvenih politika poduzetnika odnosno suzdr~avanju od fakturiranja tijekom promatrane godine, uzrokovanim obvezom plaanja poreza na dodanu vrijednost. Nakon 1997. godine, u kojoj su iskazani relativno povoljni financijski rezultati, u 1998. su godini, slijedom niske razine kretanja realnog sektora, poveanog poreznog optereenja, problema u bankarstvu i poveane nelikvidnosti, postignuti nepovoljniji rezultati poslovanja. Primici po osnovu primljenih kredita i pozajmica, te primljena sredstva iz prora una i fondovi ine primitke iz financijske djelatnosti, iji se potpuni podaci nalaze u Ra unu dobiti i gubitka u prilogu. 3.2.3. Pokazatelji u inkovitosti Pokazatelji poslovanja preraiva ke industrije na temelju kojih se mogu izvui zaklju ci o u inkovitosti po granama su: (a) Indeks rasta fizi kog obujma proizvodnje (izvor: DZS) (b) Indeks rasta zaposlenosti (izvor: ZAP) (c) Indeks rasta izvoza - dolarske vrijednosti (izvor: DZS) (d) Neto dobit poslije oporezivanja (izvor: ZAP) (e) Amortizacija (izvor: ZAP) (f) Investicije (izvor: HNB) (g) Investicije po zaposlenom (izvor: HNB) Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda je najvea grana po udjelu u ukupnom prihodu preraiva ke industrije, a i u izvozu ima znatan udjel (3.mjesto). U veoj mjeri je orijetirana na domae tr~iate, a udio u ukupnom prihodu industrije viae je nego dvostruko vei od udjela u industrijskom izvozu. lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje 102,4103,293,1(b) Indeks rasta zaposlenosti103,093,2101,0(c) Indeks rasta izvoza104,693,496,6(d) Neto dobit poslije oporez. (mil. Kuna)+166,6-427,0+215,2(e) Amortizacija (mil. kuna)883,2959,21.005,1(f) Investicije (mil. Kuna)1.097,3908,61.458,5(g) Investicije po zaposl. (u kunama)21.41018.06028.990 U promatranim godinama bilje~i se rast fizi kog obujma proizvodnje, a u 1997. godini naglaen pad. Kod izvoza je dolo do opadanja, dobit je pozitivna, a investicije su se smanjile ispod razine amortizacije. Zaposlenost nije vidljivije smanjena, pa su investicije po zaposlenom ispod prosjeka industrije. Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje 92,086,4103,6(b) Indeks rasta zaposlenosti96,389,291,9(c) Indeks rasta izvoza105,493,497,3(d) Neto dobit poslije oporez. (mil. kuna)-215,8-59,6-56,7(e) Amortizacija (mil. Kuna)252,7229,0212,6(f) Investicije (mil. Kuna)115,7151,1182,7(g) Investicije po zaposl. (u kunama)2.1213.1003.750 Kretanja pokazatelja sugeriraju na zaklju ak o stagnantnosti. U promatrane tri godine opadaju fizi ki obujam proizvodnje i izvoz, a neto dobit poslije oporezivanja je u negativnom podru ju. Investicije su u obje godine ispod razine amortizacije, a investicije po zaposlenom osjetno ispod prosjeka za cijelu preraiva ku industriju koje iznose 11.450 kuna u 1995. i 10.920 kuna u 1996. godini. Proizvodnja ko~e i proizvoda od ko~e lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje78,987,293,3(b) Indeks rasta zaposlenosti94,0124,883,2(c) Indeks rasta izvoza83,599,2104,5(d) Neto dobit poslije oporez.(mil.kuna)-105,3-69,6-126,5(e) Amortizacija (mil. kuna)53,951,550,9(f) Investicije (mil. Kuna)23,125,828,6(g) Investicije po zaposl. (u kunama)1.5601.4001.550 To je grana s najmanjim udjelom u ukupnom prihodu preraiva ke industrije (1,1% u 1994. odnosno, 1,4% u 1996. godini), a s prili no respektabilnim udjelom u izvozu, 7,4% u 1994. odnosno, 6,3% u 1997.godini. No, ta grana nestaje, jer se fizi ki obujam proizvodnje smanjio viae od drugih grana preraiva ke industrije i u 1997. godini je iznosio tek neato viae od etvrtine razine iz 1990. godine. Prisutni su gubici, investicije su na visini pribli~no polovine amortizacije, a investicije po zaposlenom su kod proizvodnje ko~e i proizvoda od ko~e najni~e u preraiva koj industriji. Prerada drva i proizvodi od drva lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje 92,6107,3114,4(b) Indeks rasta zaposlenosti93,793,592,7(c) Indeks rasta izvoza108,595,7121,0(d) Neto dobit poslije oporez. (mil. Kuna)+73,8-47,5-73,3(e) Amortizacija (mil. kuna)117,8107,797,5(f) Investicije (mil. kuna)113,767,187,8(g) Investicije po zaposl. (u kunama)9.3805.8607,63 U ovoj grani se provodi restrukturiranje, fizi ki obujam proizvodnje pokazuje rast, a isto i izvoz. Dobit je negativna, ali se stanje poboljaava, investicije se pribli~avaju razini amortizacije, a investicije po zaposlenom su neato ispod prosjeka za preraiva ku industriju. Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nukl.goriva lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje114,996,084,6(b) Indeks rasta zaposlenosti98,097,9100,3(c) Indeks rasta izvoza98,9102,299,8(d) Neto dobit poslije oporez.(mil.Kn)-1.203,3-2.124,5+215,3(e) Amortizacija (mil. kuna)1.596,6899,5674,4(f) Investicije (mil. kuna)305,4575,4765,2(g) Investicije po zaposl. (u kunama)17.28033.24044.210 Ovo je specifi na grana, odnosno jedna tvrtka, INA. Iako u izvozu zauzima etvrto mjesto, ova je grana viae orijentirana prema domaem tr~iatu. Zapa~a se nakon porasta 1995. godine, pad fizi kog obujma proizvodnje i stagnantnost izvoza. Grana bilje~i rekordne gubitke, preko etvrtine, odnosno preko polovine svih gubitaka preraiva ke industrije u promatranim godinama. Investicije su ispod amortizacije, ali po zaposlenom se nalaze u vrhu investiranja u preraiva koj industriji. Proizvodnja kemikalija, kem. proizvoda i umjetnih vlakana lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje 101,897,692,0(b) Indeks rasta zaposlenosti102,095,388,9(c) Indeks rasta izvoza147,179,787,6(d) Neto dobit poslije oporez.(mil. Kuna)+75,4 +593,7+514,7(e) Amortizacija (mil. Kuna)597,8423,2499,6(f) Investicije (mil. kuna)303,8404,8653,4(g) Investicije po zaposl. (u kunama)14.45020.17032.560 Nakon uspona 1995. godine dolazi do stagnacije obujma proizvodnje, pada zaposlenosti i izvoza. No, neto dobit poslije oporezivanja je pozitivna, investicije po zaposlenom su osjetno iznad prosjeka industrije, a i ukupne investicije su se pribli~ile amortizaciji. Proizvodnja elektri ne i opti ke opreme Za jedino ovu granu meu promatranim bi se moglo rei da u njoj vladaju pozitivni elementi restrukturiranja. lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje 103,6104,6108,1(b) Indeks rasta zaposlenosti89,3 95,3107,1(c) Indeks rasta izvoza119,9107,5105,2(d) Neto dobit poslije oporez. (mil. Kuna)+37,3+85,6+91,3(e) Amortizacija (mil. kuna)238,4251,2242,1(f) Investicije (mil. kuna)246,8222,4873,4g) Investicije po zaposl. (u kunama)10.98010.46041,09 U svim promatranim godinama zabilje~ene su relativno visoke stope rasta fizi kog obujma proizvodnje, zaposlenost je po ela rasti, uo ljiv je rast proizvodnosti rada, ima visoke stope rasta izvoza, dobit ima pozitivni predznak, investicije su bile viae ili bar na razini amortizacije, a investicije po zaposlenom su na prosjeku investicija za cijelu preraiva ku industriju. Proizvodnja prometnih sredstava lan ani indeksi 1995.1996.1997.(a) Indeks rasta fiz.obuma proizvodnje99,5120,8126,2(b) Indeks rasta zaposlenosti81,8111,886,9(c) Indeks rasta izvoza94,2145,451,5(d) Neto dobit poslije oporez.(mil.Kn)-1.435,5-1.098,4-963,4(e) Amortizacija (mil. Kuna)211,1226,8231,4(f) Investicije (mil. Kuna)39,263,3501,2(g) Investicije po zaposl. (u kunama)2.2203.21025.480 Ovo je grana u restrukturiranju, pa se mogu opaziti u kratkom roku naglaene promjene u zaposlenosti, proizvodnji i izvozu. Grana je druga po veli ini u pogledu gubitaka u promatranim godinama, investicije su osjetno ispod amortizacije, a investicije po zaposlenom na za elju. 3.2.4. Dinami na vrijednost Temeljem izlo~enih podataka od 1994. do 1998. godine, ra unata je poslovna vrijednost preraiva ke industrije dinami kim metodom pomou poslovnog toka. Svrha poslovnog toka je utvrditi za svaku godinu veli inu primitaka i izdataka. Dinami na vrijednost se izra unava diskontiranjem vrijednosti neto ostatka "poslovnog toka" po godinama uveanih za rezidualni ostatak vrijednosti, a predstavlja dinami ki pokazatelj neto sadaanje vrijednosti preraiva ke industrije. Poslovni tok je tablica koja sadr~i informacije o svim poslovnim dogaajima koji utje u na kretanje ekonomskog potencijala preraiva ke industrije u promatranom periodu. Za takvu financijsku analizu koriateni su podaci iz financijskih izvjeaa ZAP-a, odnosno desezonizirani ra uni dobiti i gubitka i bilance preraiva ke industrije, ato je razvidno iz priloga ovog materijala. To zna i da su svi podaci izra~eni u stalnim cijenama iz 1998. godine. POSLOVNI TOK Preraiva ke industrije stalne cijene u mil.kuna 19941995199619971998I. UKUPNI PRIMICI67.53869.10378.17584.655255.3331. Ukupan prihod67.53869.10378.17584.65583.1102. Ostatak vrijednosti 0000123.545II. UKUPNI IZDACI170.73878.12686.65694.48091.0143. Dugotr.mat.imovina73.2590007944. Kratkotr. Imovina28.8335.7752.2827.9193.8695. Ostalo1.3451.8834.1603.0372.9456. Trokovi poslovanja61.68965.77275.71278.33078.5777. Financijski rashodi5.3254.4183.8954.3163.9108. Porez iz dobiti286277607878918III. NETO PRIMICI-103.199-9.023-8.480-9.825164.320 Izvor: Bilanca preraiva ke industrije stalne cijene-iz priloga materijala Metoda neto sadaanje vrijednosti ra unata je svoenjem neto primitaka poslovnog toka na sadaanju vrijednost uz primjenu diskontne stope od 8%, koja bi se mogla uzeti kao prosje na stopa eskonta Hrvatske narodne banke u promatranom periodu. Navedena diskontna stopa predstavlja kamatnu stopu na izvore iz kojih se financirala preraiva ka industrija. Neto sadaanja vrijednost, ra unata na taj na in iznosi 22,37 mil. kuna. Za budue razdoblje mogla bi se sa initi ozbiljnija projekcija o ekivanih rezultata poslovanja temeljem strategije razvoja preraiva ke industrije, kao dijela strategije razvoja gospodarstva Republike Hrvatske, uz operativnu razradu eventualnih razvojnih planova poduzea preraiva ke industrije. To zna i da projekcija poslovanja u budunost nesmije biti reproduciranje rezultata iz neke godine u proalosti niti plan ~elja, ve je rezultat tr~ianih, tehni ko tehnoloakih i drugih istra~ivanja, kao podloge poslovanja za budue rezdoblje. Obzirom da je donoaenje strategije razvoja gospodarstva RH zadatak Vlade koji do sada nije ispunjen, ovaj materijal bi mogao samo nazna iti smjernice kojima bi bilo olakaano promialjanje razvoja preraiva ke industrije. Kao potpora strateakom planiranju treba napomenuti da u Hrvatskoj trenutno posluje oko 400 tvrtki, ato je 0,6% ukupnog broja poduzetnika u zemlji, koje stvaraju oko polovine ukupnog prihoda i dobiti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. O presudnoj va~nosti skupine 400 tvrtki za hrvatsko gospodarstvo govore podaci prema kojima u njima radi 37% svih zaposlenih, te one raspola~u sa 61% kapitala i rezervi cijelokupnog domaeg poduzetniatva. Prema rang listi prvih deset tvrtki s ukupnim prihodom veim od milijarde kuna u posljednje dvije godine, su dr~avna poduzea, a nema bitnih promjena niti u redosljedu. Prva je po ukupnom prihodu u 1998. godini INA (8,83 milijarde kuna), a ona je ujedno i najvei hrvatski uvoznik i izvoznik. Slijede ju HEP i HPT. tekue cijene u mil.kuna UKUPNI PRIHOD:DOBIT(nakon oporezivanja):1. INA8.8321. PLIVA637,42. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA6.6722. HPT371,43. HPT5.9433. TVORNICA DUHANA ROVINJ156,94. AGROKOR3.1034. INA103,05. HRVATSKE }ELJEZNICE2.6975. ZAGREBA KA PIVOVARA80,26. PLIVA3.1016. VIRINIJA56,77. PODRAVKA1.5407. FRANCK54,38. LURA GRUPA1.4088. LURA GRUPA53,09. HRVATSKE `UME1.3019. PODRAVKA52,810.VINDIJA-10.KARLOVA KA PIVOVARA50,7Izvor: Privredni vijesnik Na zadnjem 400-tom mjestu rang liste su Hoteli Brela, a prije njih je Agrokoka s prihodom od 86 milijuna kuna. Imena veine tvrtki na rang listi su konstante, no, u usporedbi s godinom ranije, u 1998. je svako peto ime novo, odnosno ukupno je ak 68 novih imena, koji redom imaju prihod izmeu 100 i 200 milijuna kuna. 3.3. imbenici recesije preraiva ke industrije i zastoj procesa privatizacije Viaegodianjim ratom u Republici Hrvatskoj su u znatnoj mjeri uniateni resursi, te proizvodni, prometni, trgova ki, ugostiteljski i drugi kapaciteti. Sredinom 1995. godine osloboen je najvei dio okupiranog hrvatskog teritorija, ime je omogueno prometno povezivanje prije nedostupnih regija, a politi ki rizici svedeni su na manju mjeru. Zna ajka gospodarstva u 1996. godini je o~ivljavanje aktivnosti realnog sektora i stvaranje makroekonomskih pretpostavki za daljnji razvoj. Prekinut je pad industrijske proizvodnje, nastavljen je realni rast prometa u trgovini na malo, meutim nastavljen je i pad broja zaposlenih, a nepovoljna su i kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni i investicijama. Meutim, povoljnom ocjenom kreditnog rejtinga, u Hrvatskoj su stvorene pretpostavke za dotok inozemnog kapitala koji je trebao potaknuti novi investicijski ciklus. Proces privatizacije je zastao, jer velika javna poduzea koja su mogla biti nosioci rasta, nisu privatizirana. U inci privatizacije u srednjim poduzeima nisu dali vidljive rezultate, a ekspanzija se zapa~ala tek kod malih firmi. Domaa atednja je niska, a priliv kapitala iz inozemstva zaostaje za drugim tranzicijskim zemljama. Dolazi do ponovnog usporavanja rasta industrijske proizvodnje, te ulaska u recesiju. 3.3.1. Objektivni mikroekonomski imbenici Pad industrijske proizvodnje i porast produktivnosti rada praen je velikim poveanjem nezaposlenosti i velikim padom investicija, uz gubitak tr~ianih pozicija. 3.3.1.1. Nemotiviranost za privatizaciju Problem motiviranosti i razvoja, odnosno investiranja javlja se kod poduzea koja su prodana menagerima i zaposlenicima. Oni nemaju nov anih sredstava za dokapitalizaciju neophodnu radi restrukturiranja poduzea i poslovanja u novom, tr~ianom okru~enju. Ako su poduzea prodana na bazi obro ne otplate, postoji mogunost produljivanja rokova otplate, pa i vea vjerojatnost loaeg poslovanja takvih poduzea. U slu aju otplate poduzea od strane zaposlenih, rizik je da uslijed reanih razloga doe do obustave ili odustanka plaanja. Rjeaenje je u reguliraju ugovornih odnosa i osiguranju mogunosti pla anja bez pogoraanja njihovog ekonomskog statusa. Naj eai problemi su u srednje velikim poduzeima, koja nisu dovoljno velika da bi privukla strane multinacionalne kompanije ili da bi se prodala na burzi, a prevelika da bi se prodala malim poduzetnicima ili novom valu domaih biznismena. Kod takvih poduzea obi no se ne anga~iraju strani konzulanti koji bi vodili ukupan proces privatizacije, jer bi to izazvalo znatan troaak i bilo ekonomski neopravdano. Dr~ava se ne bavi tim poduzeima, jer je njen interes usmjeren na strateaki va~na poduzea od nacionalnog interesa. Rjeaenje za ta poduzea je MBO/EBO, odnoano prodaja poduzea zaposlenima i menagerima, a upravo ta tehnika privatizacije je izlo~ena naj eaim kritikama jer dovodi u pitanje problem motiviranosti i problem kontrole. U literaturi prevladava mialjenje da se potiu kod prodaje poduzea menagementima, odnosno zaposlenima ("menagement by out" MBO ili "employee buy out" EBO), rezultati na kratki rok, na atetu dugoro nog razvoja. Vlada koja bi trebala mjerama fiskalne politike, utjecati na zainteresiranost buduih ulaga a. Smatra se da je rijetko koji investitor voljan investirati u poduzee u kojem je veinsko tzv."unutarnje vlasniatvo", odnosno vlasniatvo od strane zaposlenih ili menagera. Poseban problem predstavlja i pitanje utvrivanja procjenjene vrijednosti poduzea, odnosno kod MBO/EBO naglaaena je nerealna procjena u korist zaposlenih, odnosno menagera. Razlog neuspjehu prodaje dionica, nalazi se prvenstveno u precijenjenoj vrijednosti poduzea. Problem rada burze dovodi do situacije da se prodaje samo nekolicina dioni arskih druatava koja su prijavila burzovnu kotaciju. Pozicija menagera je kod nas nova, jer je njihova uloga djelovanje u tr~ianom okru~enju. Veina menagera je imenovana zahvaljujui svojoj lojalnosti i pokornosti, a ne stru nosti. Menageri na razne na ine otuuju poduzea i iz tog izvla e svoju korist ili transferiraju najprofatibilniji dio poduzea te sami formiriraju novo poduzee. Menaeri ulaze u zajedni ka ulaganja sa strancima, zadr~avajui sebi pozicije i povlastice, a sve na atetu dr~avnog vlasniatva. Takve manipulacije su mogue jer su zaposleni u takvim situacijama zadovoljeni o uvanjem radnog mjesta, poveanjem plaa ili drugim povlasticama. Zainteresiranost internih vlasnika za kupnju poduzea kod pojedina ne privatizacije opravdava se zadr~avanjem sigurnosti posla, koje dobivaju bez adekvatnog zalaganja u bivaem sistemu privreivanja. Menageri su esto rukovodioci iz bivaeg sistema, a pojedinci, uspjeani poduzetnici su svoje pozicije stekli kroz razne vidove apekulacija ili minipulacija za vrijeme nestaaica, a ne na bazi rada i zalaganja. Problem predstavlja i privatizacija poduzea koja posluju loae, s gubitkom, jer za njih nitko nije zainteresiran. Rjeaenje je ponueno "voucher" privatizacijom sa socijalnom dimenzijom, a nedostatak joj je udaljavanje od prave privatizacije, koja se odgaa za budua vremena. Ona ne rjeaava pitanje dugoro nog aktivnog vlasnika koji e pospjeaiti ukupno poslovanje poduzea, doprinijeti razvoju menagementa i "know-how"-a, uvesti efikasan marketing, osigurati sredstva za daljnji razvoj, investiranje, postii veu kvalitetu, odnosno osigurati poveanje ukupne efikasnosti poduzea. Negativnost masovne privatizacije je i u tome ato nema individualnog pristupa, a svako poduzee ima svoje vlastite specifi nosti i potrebe. Brisanje individualnog neminovno utje e na moralnu dimenziju procesa. S druge strane, smatra se da privatizacija koja se provodi bez glavnih aktera - odnosno zaposlenih i menagera esto mo~e podbaciti u ostvarivanju glavnog cilja privatizacije, odnosno poveanja efikasnosti. Kritike se upuuju na nedostatak kontrole privatizacije, ato je vlada pokuaala prevladati osiguravajui tzv. "kontrolni paket" dionica. Meutim, i tzv. institucionalni vlasnici imaju svoje nedostatke. Naj eae je to pitanje kontrole vlasnika, jer su zapravo samo institucije privatne, dok je njihovo vlasniatvo airoko rasprostranjeno i vlasnici nemaju efektivnu kantrolu. Rjeaenja problema u nominiranju upravnog odbora od strane vlade, izaziva dosta kritika. U uvjetima niskog ~ivotnog standarda veine, realno je za o ekivati da se na tr~iatu naala velika masa dionica razli itih poduzea. Ponuda je vea od potra~nje, pa se tr~iana cijena dionica privatiziranih poduzea formira osjetno ispod njihove nominalne vrijednosti. 3.3.1.2. Visoka zadu~enost Pokazatelji zadu~enosti ra unaju se na temelju omjera tuih i vlastitih izvora financiranja, odnosno ukupnih poslovnih sredstava. Radi se o va~nim pokazateljima, koji utje u na pravovremeno vraanje obveza, financijsku stabilnost, te na dugoro nu financijsku politiku. Koriatenjem podacima o veli ini vlastitih i tuih izvora financiranja, te ukupnih poslovnih sredstava, izra unati su temeljem izraza pokazatelji zadu~enosti za svaku godinu vijeka ocjenjivanja. POKAZATELJI STABILNOSTI, ZADU}ENOSTI I LIKVIDNOSTI PRERAIVA KE INDUSTRIJE POKAZATELJI199419951996199719981. Stupanj samofinanciranja1) (u %)66,558,856,654,252,02. Koeficijent financijske stabilnosti2)0,910,870,880,900,893. Faktor zadu~enosti3) (broj godina)7,599,265,006,267,844. Koeficijent ope likvidnosti4)1,201,101,041,081,105. Koeficijent ubrzane likvidnosti5)0,660,620,630,660,681) Odnos kapitala s rezervama prema vrijednosti bilance umanjene za gubitak iznad kapitala 2) Odnos kapitala i rezervi s dugoro nim obvezama prema stalnoj imovini uveanoj za zalihe 3) Ukupne obveze prema dobiti s obra unanom amortizacijom 4) Kratkotrajna imovina prema kratkoro nim obvezama 5) Kratkotrajna imovina umanjena za zalihe prema kratkoro nim obvezama Za utvrivanje ocjene zadu~enosti preraiva ke industrije mo~e poslu~iti i uporedba s istovrsnim pokazateljima za gospodarstvo RH. U promatranim godinama situacija nije povoljna, jer su tui izvori financiranja preraiva ke industrije viae zastupljeni kod preraiva ke industrije nego u ukupnom gospodarstvu. Pokazatelji pokazuju da je zadu~enost manja kod preraiva ke industrije ali da se bitno poveava nakon 1996. godine. U kalkulacijama se uzima troaak kapitala preraiva ke industrije, pa tek ono povrh njega je zarada (ekonomska dodana vrijednost) i predstavlja pravu zaradu koja motivira poduzetnike. Budui da je kod hrvatskih poduzetnika tendencija iskazivanja manjeg dobitka zbog manjeg poreza, ovaj pokazatelj treba gledati u odnosu na ukupan prihod. Prema iskazanim pokazateljima, nesklad kapitala i imovine te potra~ivanja i obveza, sve se viae produbljava. Kapital i rezerve zajedno s dugoro nim obvezama dostaju za financiranje dugotrajne imovine i malog dijela zaliha. Nov ana sredstva i kratkotrajna potra~ivanja nisu dovoljna za pokrie visokih kratkoro nih obveza. Takvi odnosi upuuju na postojanje problema globalne financijske stabilnosti s utjecajem na likvidnost i solventnost.Meutim, to je i posljedica usklaivanja prije o ito precijenjene vrijednosti imovine mnogih poduzetnika u procesu pretvorbe, ali i velikih gubitaka koji su se naj eae pokrivali smanjivanjem temeljnoga kapitala. Iskustvo pokazuje da su pouzdaniji du~nici koji su relativno manje zadu~eni, tj. koji se, koliko je to mogue, viae oslanjaju na vlastite financijske izvore. U tom smislu investitor koji odr~ava isti stupanj zadu~enosti ili ga smanjuje ima vei ugled ko vjerovnika nego ako je u pitanju obrnuti slu aj. U Hrvatskoj je oskudica obrtnog kapitala, a kao posljedica je meusobno zadu~ivanje poduzea. Postojee zakonodavstvo usmjereno je rijeaavanju problema likvidnosti, ali usko grlo su nerijeaeni slu ajevi sanacije te sporost trgova kih sudova. Problem nelikvidnosti poduzea odrazio se na razinu likvidnosti banaka, gdje problem ine loai krediti koje su banke dodjeljivale a tvrtke ih nisu u stanju otplatiti ili to ine uz ozbiljne pomake. Rjeaavanjem ovog problema smanjili bi se rizici koji prijete financijskom tr~iatu od ogromnog unutarnjeg duga, koji se procjenjuje na oko USD 10 milijardi. 3.3.1.3. Insolventnost U hrvatskoj gospodarskoj praksi pojam insolventnost opisuje stanje kratkoro ne i dugoro ne nesposobnosti plaanja nekog ekonomskog subjekta. Insolventnost nastaje ako je poduzee prezadu~eno, tj. ako mu je vanjska pasiva vea od obrtne aktive ili ako poduzee nema usklaenu ro nost aktive i pasive. Likvidnost se mo~e definirati kao sposobnost pravovremenog podmirivanja obveza, a obilje~je je globalnoga tranzicijskog sustava zemlje izazvano nedostatkom novca. Insolventnost treba razlikovati od nelikvidnosti. Kakav ponder imaju pojedini uzroci insolventnosti hrvatskog gospodarskog sustava, teako je procjeniti. Rjeaenja problema se moraju tra~iti u otklanjanju uzroka, pri emu e se lakae rijeaiti problemi iz sustava nacionalne ekonomije, dok e otklanjanje drugih uzroka biti dugotrajno i mukotrpno. Zna ajniji ekonomski analiti ari tvrde da se problemi insolventnosti ne mogu rjeaavati samo represivnim mjerama. Poseban je problem povla enje granica izmeu problema nelikvidnosti i problema insolventnosti. Meu obilje~ja tranzicijskog restrukturiranja spadaju i gubici u poslovanju. Prema podacima ZAP-a, u 1995. su samo 4 od 14 grana preraiva ke industrije imale pozitivnu dobit, a u 1996. samo 3 grane. Kod ostalih su gubici bili vei od dobiti. Rast gubitaka svakako smanjuje mogunosti investiranja, a nesumnjivo utje e i na rast dospjelih, a nenaplativih potra~ivanja, a nemogunost naplate potra~ivanja mo~e utjecati na rast gubitaka. Bruto investicije u preraiva koj industriji bile su ispod razine amortizacije. Proces dezinvestiranja koji se javio nakon du~ni ke krize po etkom osamdesetih i ratnih razaranja po etkom devedesetih godina, nastavio se o ito i dalje. Krajem srpnja 1999. godine insolventno je bilo 28.427 pravnih osoba, s ukupno 161.719 zaposlenika. Prema ZAP-u, ~ariata inoslventnosti locirana su u 14 odjeljaka. Na njih se odnosilo i 84% svih nepodmirenih naloga. Pritom su se na sedam djelatnosti, od ukupno 60, odnosile dvije treine ili 68% ukupnog iznosa za koje su blokirani ra uni pravnih osoba. To su trgovina na veliko, na koju se odnosi pet milijardi kuna, trgovina na veliko sa 3,7 milijardi kuna, proizvodnja hrane i pia sa 2,2 milijarde kuna,poljoprivreda i aumarstvo te graevinarstvo sa po 1,5 milijardi kuna, proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna s milijardom kuna duga, te ostale poslovne djelatnosti sa 900 milijuna kuna. Dulje od godinu dana je blokirano 17,3 tisue pravnih osoba s gotovo 70 tisua zaposlenih, a udio tih tvrtki u insolventnim poduzeima je 60%. Prvih 300 poduzea s najveim dugovanjima ima ak 9 milijardi kuna nenaplaenih naloga, ili gotovo polovinu ukupnog iznosa nenaplaenih akceptnih naloga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki 53% je neprekidno blokirano viae od godinu dana, a na njih se odnosilo 70% ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Pravnih osoba koje su blokirane du~e od 30 dana ima 92% u strukturi blokiranih poslovnih subjekata. Promatrano po oblicima vlasniatva, 23.442 insolventne tvrtke, kao i najvei iznos nepodmirenih naloga, 12,8 milijardi kuna, odnosilo se na tvrtke u privatnom vlasniatvu. Na dr~avni sektor odnosilo se 1,6% ukupnog broja blokiranih pravnih osoba. Podaci o nepodmirenim dugovima dobrim su dijelom posljedica poduzetniatva koje se na tr~iatu odr~avalo na valu visoke dr~avne potroanje i obnove. Ukupna javna potroanja je neodr~iva, a dr~ava je ozbiljni generator nelikvidnosti. Izvor nelikvidnosti, kao i svekolikih problema u gospodarstvu, su i problemati ne banke. Zadu~ivanje u inozemstvu ne mo~e rijeaiti problem. Nelikvidnost se mo~e zaustaviti grubim zahvatom u sustav (priznati dugove u sustavu koje banke imaju u realnom sektoru) ili inflatornim financiranjem. Osjea se ekspanzija potroanje izvan normalnih okvira. Nelikvidnost u smislu privatizacije zna i preraspodjelu bogatstva. Dokaz tome je to da se kupovalo poduzea novcem nu~nim za poslovanje i za podmirenje obveza dobavlja ima. Samo atednja mo~e biti usmjerena u investicije, a likvidnost ne. Proces iscrpljivanja financijskih i obrtnih sredstava iz postojeih poduzea radi kupnje novih poduzea i dalje koncentracije kapitala, u nekoliko godina koncentrirao je veliki dio druatvenog bogatstva u rukama malog broja pojedinaca i obitelji. Problem nelikvidnosti u Hrvatskoj se javio po etkom 1994. godine. Nemogunost izvraenja obveza u trenutku prispijea, obilje~je je globalnoga sustava zemlje izazvano nedostatkom novca, a javlja se u tranzicijskim sustavima. Zakon o platnom prometu povla enjem iz uporabe akceptnog naloga te zabranom obra unskog plaanja (cesija, asignacija, prijeboj i sl.) u uvjetima nelikvidnosti je kontraproduktivan jer je usmjeren na rjeaavanje insolventnosti, a ne nelikvidnosti. Krizu globalnog sustava ne mo~e se srediti rjeaavanjem insolventnosti pojedinih tvrtki ve treba globalno prekinuti nelikvidnost, nabaviti novi kapital i izvraiti opu kompenzaciju izmeu financijskog i realnog sektora. Zatvoranjem insolventnosti na nekim mjestima, zapravo joa viae napuhava nelikvidnost, jer poveava unutarnje dugove u financijskom sustavu, pa dolazi do pada stupnja kreditiranja gospodarstva. Usporavanjem kredita, dolazi do recesije pred krizu. 3.3.1.4. Tehnoloaki viaak zaposlenih ZAPOSLENOST U PRERAIVA KOJ INDUSTRIJI PODRU JE / Razdoblje1994.1995.1996.1997.Proizvodnja:ZaposlIndexZaposlIndexZaposlIndexZaposlIndexHrane, pia i duhanskih pr.49.74010051.244103,050.298101,050.801100,5Tekstila i tekstilnih proizv56.75010054.62696,348.74285,944.79491,9Ko~e i proizvoda od ko~e15.74610014.79494,318.464117,315.36283,2Prerada drva i proiz.od drva13.11010012.28493,711.49187,710.65292,7Papira,izdavatvo i tiskarstvo16.11410021.897136,414.98893,013.15987,8Koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva18.03710017.67598,017.30796,017.359100,3Kemikalija,kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana20.64310021.051102,020.06897,217.84088,9Pr.od gume i plasti nih masa8.6321008.08193,68.926103,49.561120,0Ost.nemetalnih mineralnih pr.17.85510017.38197,315.82288,614.47791,5Metala i proizvoda od metala34.08710031.67092,925.89576,022.52987,0Strojeva i ureaja17.84810015.57087,215.43286,614.64594,9Elektri ne i opti ke opreme24.97010022.31189,321.25685,122.765107,1Prometnih sredstava21.55810017.63481,819.71991,517.13686,9Ostala preradiva ka industrija18.27710017.46395,516.39489,714.45988,2PRERAIVA KA INDUSTRIJA333.367100323.68197,1304.80291,4285.29585,5Izvor: DSZ U razdoblju 1994-1998. godine zaposlenost se u preraiva koj industriji smanjila s 333.367 na 285.295 ili za 24,5%. Kao posljedica, proizvodnost rada, mjerena odnosom ukupnog prihoda i zaposlenih, porasla je u razdoblju 1994-1998. godine za 33,9%. Neto dobit po zaposlenom iskazuje trend porasta, tj. u inkovitost ljudskog potencijala je sve vea, meutim glavni uzrok veliko je smanjenje broja zaposlenih. Obzirom da se razina ukupnog prihoda i neto-dobiti smanjivala ni~om stopom, mo~e se zaklju iti da se radi o tehnoloakom viaku zaposlenih. TRO`KOVI OSOBLJA - po oblicima vlasniatva za gospodarstvo RH Veliki poduzetnici31.12.1994.31.12.1995.31.12.1996.31.12.1997Udjel tr.osoblja u ukupnim rash.(u %)12,9 15,115,3 15,0Broj radnika (puni broj)568.042538.665532.321519.244Prosj.bruto plaa po zaposlenom u kn2.4803.230 3.819 4.346Prosj. neto plaa po zaposlenom u kn1.3631.8372.102 2.437Srednje veliki poduzetniciUdjel tr.osoblja u ukupnim rash.(u %)5,8 7,37,87,6Broj radnika (puni broj)162.103198.696197.283223.151Prosje na bruto plaa po zaposlenom (u kunama)1.6032.181 2.5332.818Prosje na neto plaa po zaposlenom (u kunama)8701.2271.4061.604Mali poduzetniciUdjel tr.osoblja u ukupnim rash.(u %)10,912,512,912,4Broj radnika (puni broj)730.145737.361729.604742.395Prosj.bruto plaa po zaposlenom u kn2.2862.9473.4713.886Prosj. neto plaa po zaposlenom u kn1.2541.6721.9142.186Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Tendencija rasta proizvodnosti rada bila je praena br~im rastom bruto plaa. U razdoblju 1994 - 1996. godine bruto plae (u gospodarstvu) porasle su s 2.072 kune na 3.340 kuna ili za 64,6%, ato je gotovo dvostruko viae od porasta proizvodnosti rada. Takav rast troakova rada morao je djelovati na poveanje troakova proizvodnje, (i smanjenje dobiti ili rast gubitaka) na implicitni rast precjenjenosti domae valute i smanjenje konkurentnosti na svjetskom tr~iatu. Od sredine 1992. godine plae u Republici Hrvatskoj su administrativno ograni avane u razli itim modalitetima, s time da se kontrola postupno ubla~avala. Protekla 1996. godina bila je posljednja godina u kojoj su isplate plaa joa bile pod djelomi nim ograni enjem. S druge strane, u promatranom razdoblju je u grupi malih firmi (do 20 zaposlenih) doalo do rasta zaposlenosti. U toj grupi se broj zaposlenih poveao s 11.773 u 1993. na 20.525 u 1996. godine ili za 8.750. No, prosje ni broj zaposlenih u toj grupi iznosio je svega 2,4 u 1993. i 2,7 po firmi u 1996. godini, pa treba zaklju iti da se radi o malim firmama s premalim utjecajem na proizvodnju u cjelini. TRO`KOVI OSOBLJA - po oblicima vlasniatva za gospodarstvo RH Oblik vlasniatvaBroj zaposlenihTroakovi osobljamj. neto plaa poBrojUdjelIznos(u mil.Kn)Udjel u %zaposlenomDr~avno163.80322,310.38127,82.853Privatno374.26950,916.61444,52.102Mjeaovito193.90626,310.21527,32.518Zadru~no3.9430,51430,41.801UKUPNO735.921100,037.353100,02.378Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Udjel troakova osoblja u ukupnim rashodima je povean, s tim da mali poduzetnici, kao i dosad, iskazuju znatno ni~i udjel od velikih i srednje velikih poduzetnika. Prosje ne mjese ne plae bilje~e i nominalni i realni porast, jer jer su iznad indeksa troakova ~ivota. Promatrano po oblicima vlasniatva, troakovi osoblja imaju najvei udjel u ukupnim rashodima u dr~avnom sektoru, a najmanji u zadru~nom i u privatnom sektoru. Na temelju pokazatelja mogu se izvui odreeni zaklju ci o moguim kretanjima u budunosti i mjerama koje je mogue poduzeti na krai i du~i rok u pogledu smanjivanja druatvenih i ekonomskih pritisaka koje stvara nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je primjetno viaa od drugih europskih zemlja u tranziciji. Primjena razli itih statisti kih metoda je pokazala da se stope nezaposlenosti mogu kretati u airokim rasponima od kojih je ona gornja stopa primjetno viaa od slu~bene. Hrvatska spada meu zemlje sa najviaim stopama nezaposlenosti. To je i razumljivo ako se ima u vidu sna~ni pad ukupne proizvodnje, a isto tako i sna~an pad investicija i investicijske potroanje. Ta se potroanja tijekom devedesetih godina kretala, s manjim oscilacijama, na tako niskoj razini koja nije dosezala ni granice realne amortizacije. Takve karakteristike investicijske potronje imaju dvojako negativne posljedice. Prva se manifestira u otvaranju procesa dezinvesticija i pretvaranja dijela proizvedenog kapitala u potroanju, a druga u slabljenju i gubitku tr~ianih pozicija. 3.3.1.5. Gubitak tr~iata Nakon raspada jedinstvenog jugoslavenskog tr~iata i klirinakih tr~ista bivaeg isto nog bloka, poduzea preraiva ke industrije se naj eae nisu dimenzionirala i nastavila su raditi kao da se nisu desile krupne promjene u tr~ianom okru~enju. Rezultat takvog, neredimenzioniranog poslovanja su veliki gubici koje su takva poduzea proizvodila i na taj na in u cijelosti erodirala svoj obrtni kapital, ali i obrtni kapital svojih poslovnih partnera i banaka, odnosno strukturna insolventnost. Vladajua makroekonomska politika nije se pokazala uspjeanom u airenju tr~iata za hrvatske gospodarske subjekte. ak je stimulirano okretanje domaem tr~iatu. Na unutraanjem hrvatskom tr~iatu su poduzea kontakt s krajnjim potroaa ima, kupcima roba, ostvarivala preko nekoliko velikih socijalisti kih maloprodajnih lanaca. Ti maloprodajni lanci su generirali potra~nju prema domaim ponua ima, u gotovo istom volumenu kao i zadnjih predtranzicijskih godina. Maloprodajne kompanije su od svoje maloprodajne mre~e zanemarujui zahtjeve vlastite profitabilnosti i u inkovitosti, od svojih maloprodajnih objekata stvorile svojevrsna pri uvna skladiata domaih proizvoa a i uvoznika. Na taj na in su se davali la~ni signali ponua ima da postoji potra~nja za njihovim robama. Smanjivanje ukupne agregatne potra~nje, koje je kulminiralo u zadnje dvije do tri godine, a koje je prouzro eno nepovoljnim ukupnim makroekonomskih okolnostima ali i opoj razini relativnih cijena i nepovoljnim paritetima kupovne moi u odnosu na susjedne zemlje, izazvalo je poremeaje u solventnosti maloprodajnih lanaca. Robe se nisu prodavale, zalihe u malaprodaji su se pove avale, a obrtaj bitno sni~avao. Domai maloprodajni lanci, optereeni i problemima privatizacije, produljivali su valutne rokove sve do granica izdr~ivosti dobavlja a, odnosno dok to nije postalo pogubno za njih i za vjerovnike. Nerestrukturirane i neredimenzionirane maloprodajne kompanije kao generator la~ne potra~nje, postale su jedan od najzna ajnih strukturnih uzroka insolventnosti. U promatrane etiri godine deficit robne razmjene s inozemstvom naglo se poveavao. U 1994. godini iznosio je 969 mil.$, u 1995. 2,8 mlrd.$, u 1996. 3,3 mlrd.$, a u 1997.godine ak 4,8 mlrd.$. Deficit se u etiri godine upeterostru io, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 47,8%. Deficiti robne razmjene s inozemstvom spadaju meu strukturna obilje~ja naaeg gospodarstva i u pravilu su pokrivani suficitima razmjene uslugama. Zahvaljujui pozitivnom saldu razmjene uslugama, saldo platne bilance u 1994. godine bio je pozitivan. No, zbog poraslog deficita robne razmjene, u 1995. godini se pojavio deficit i u platnoj bilanci od 1,7 mlrd.$, 1996.godine deficit je iznosio 1,5 mlrd.$, a 1997.godine je ve oko 2 mlrd.$. Ovakva kretanja, koja impliciraju i odgovarajui rast zadu~enosti prema inozemstvu, javljaju se kao prijetnja odr~anju stabilnosti te aja i cijena te prepreka o ekivanom ~ivljem prilivu kapitala iz inozemstva i otpo injanju investicijskog zamaha. Promatrajui statisti ki, rast deficita robne razmjene s inozemstvom posljedica je ne samo visokih stopa rasta uvoza ve i nadasve stagnantnosti izvoza robe. Prosje na godianja stopa rasta izvoza robe (dolarske vrijednosti) u razdoblju 1994-1998. iznosila je 2,8% (pri emu su negativne stope rasta -2,6% u 1996. godini i -3,8% u 1997. godini), a prosje na godianja stopa rasta uvoza u istom razdoblju iznosila je 19,1%. Na nepovoljna kretanja dolarskih vrijednosti uvoza i izvoza robe u promatranom razdoblju utjecao je cijeli niz inilaca, meu koje treba navesti i promjene u valutnoj strukturi robne razmjene Hrvatske i promjene u meuvalutnim odnosima. Da se nije mjenjala ranija valutna struktura meunarodne razmjene ili da se poveao udio dolara, u uvjetima ja anja dolara u odnosu na ostale valute, statistika dolarske vrijednosti izvoza bila bi povoljnija. Bez obzira na promjene meuvalutnih odnosa koji kvare statisti ku sliku robne razmjene, ostaje ocjena da je izvoz robe stagnantan. Budui da je preraiva ka industrija glavni izvoznik robe (na nju otpada preko 95% izvoza robe Hrvatske), mora se postaviti pitanje, koji su osnovni uzroci stagnantnosti izvoza proizvoda preraiva ke industrije. Proces privatizacije i restrukturiranja, bez obzira na tranzicijsku krizu koja ipak mora biti privremeni fenomen, trebao bi voditi rastu efikasnosti proizvodnje, konkurentnosti i izvoza. Stagnantnost izvoza zahtijeva pa~ljivu analizu procesa koji se dogaaju u preraiva koj industriji. Makroekonomska politika ne daje zadovoljavajue signale mikroekonomskom odlu ivanju u tranzicijskom restrukturiranju kojem je prethodila du~ni ka kriza,gubitak tr~iata, ratna razaranja, vlasni ka transformacija i sl. Hrvatska gubi izvozni potencijal industrije. Hrvatska ima diverzificiranu industrijsku strukturu i obrazovanu radnu snagu, a u razvojnoj strategiji ne mo~e svoje mjesto u meunarodnoj razmjeni tra~iti u izvozu usluga (turizam i donekle prijevoz). Tranzicijska kriza i agresija na Hrvatsku izazvali su po etkom 90-ih kontrakciju ukupne gospodarske aktivnosti i smanjenje BDP-a, pri emu je smanjenje aktivnosti preraiva ke industrije bilo dublje, a razlozi su ne samo u fizi kim atetama koje je izazvala agresija, ve i okolnosti koje su djelovale na tu izvozno orijentiranu aktivnost. Fizi ki obujam proizvodnje preraiva ke industrije opada, a do 1995. godine kad dosti~e polovinu iz 1990. godine (53,2%) i tek pokazuje blago o~ivljavanje sa 1,3% u 1996. i 3,9% u 1997. godini. Zbog toga a i br~eg rasta uslu~nih djelatnosti, udio sektora Industrija i rudarstvo ( iji najvei dio predstavlja preraiva ka industrija) u BDP-u Hrvatske se tijekom 90-ih stalno smanjivao, sa 26% u 1990. na 20,3% 1996. ili za 6%. Pad proizvodnje preraiva ke industrije, koja generira daleko najvei dio izvoza robe, determinirao i smanjenje izvoznih mogunosti Hrvatske. Rast izvoznih mogunosti Hrvatske ovisi o o~ivljavanju proizvodnje preraiva ke industrije,tj. obnavljanju proizvodne strukture. IZVOZ I PRIHOD PRERAIVA KE INDUSTRIJE,RANGIRANJE PREMA UDJELU U IZVOZU PROIZVODNJA:1994.%1995.%1996.%1997.%Tekst.i tekst.proizvoda748,418,2788,717,7736,917,0717,217,3Kemikalija i kem.proiz.528,812,9777,717,4619,914,3543,013,1Hrane,pia i duh.proizv.393,79,6416,69,3444,010,2473,811,4Koksa, natt.derirvata377,19,2373,18,4381,28,8380,39,2Prometn.sredst.349,58,5329,27,4478,711,0246,75,9Ko~e i proizv.od ko~e303,37,4253,45,7251,35,8262,76,3Elekt.i opt. Opreme263,96,4316,57,1340,27,8357,98.6Metala i proizv.od metala223,65,4250,85,5207,65,5257,56,2Drva i proiz. Od drva196,94,8213,64,7204,54,7247,46,0Ostala prera. Industr.189,44,6202,74,4157,83,6163,53,9Strojeva i ureaja160,43,9180,84,0184,64,2181,94,5Papira,izdavaat.i tisak141,13,4136,33,185,12,092,72,2Ostalih nemet.miner.pr.135,23,3135,43,0141,73,3138,73,3Proizv.od gume i plast.96,32,386,01,970,31,682,02,0PRERAIVA KA IND.4.14510062.89210068.74510076.977100Izvor za izvoz: Dr~avni zavod za statistiku, ZAP U Tablici su prikazane grane preraiva ke industrije prema udjelu u ukupnom izvozu preraiva ke industrije, gdje se zapa~a visoka koncentracija izvoza. Na etiri najzastupljenije grane otpada polovica izvoza preraiva ke industrije. Na prvom mjestu nalazi se proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda (18,2% ukupnog izvoza) slijede proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (12,9%), proizvodnja hrane i pia i duhanskih proizvoda (9,6%) te proizvodnja koksa i naftnih derivata, u stvari INA (9,1% ukupnog izvoza). Visoka zastupljenost proizvoda ovih grana u izvozu ne zna i da su te grane podjednako izvozno orijentirane. Uz pretpostavku da su izvozno orijentirane grane one iji je udio u izvozu vei od udjela u ukupnom prihodu, od navedene etiri grane tom kriteriju odgovaraju samo dvije, proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda i proizvodnja koksa i naftnih derivata su dvije po ukupnom prihodu najvee grane preraiva ke industrije sa zna ajnim izvozom, ali ipak viae orijentirane na domae tr~iate nego na izvoz. Od ostalih grana koje imaju viai udio u izvozu nego u ukupnom prihodu treba spomenuti proizvodnju prometnih sredstava (8,5% udjela u ukupnom izvozu preraiva ke industrije u 1994.), proizvodnju ko~e i proizvoda od ko~e (7,4%) Proizvodnju elektr. i opti ke opreme (6,4%) i ostalu preraiva ku industriju (4,6%). Na te grane otpadalo je 1994. godine 76,8%, a 1997. godine 75,7% ukupnog izvoza preradiva ke industrije. U 1998. godini proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda izvozom je ostvarila 2,7 milijardi kuna, brodogradnja 2,2 milijarde kuna, proizvodnja naftnih derivata 1,9 milijardi kuna. Prema veli ini prihoda iz inozemstva slijedi proizvodnja hrane i pia sa 1,3 milijarde kuna, proizvodnja elektri nih strojeva i aparata sa 998 milijuna kuna te proizvodnja odjee sa 982 milijuna kuna. 3.3.1.6. Dezinvestiranje Dezinvestiranje nastupa kada su bruto fiksne investicije manje od zamjene, tj. kapital se pretvara u potronju sa svim negativnim posljedicama. Umjesto da se amortizacijom ostvaruje fond akumulacije za financiranje novih investicija, u praksi stvarnih ekonomskih zbivanja dolazi do opre ne pojave. Amortizacijom dolazi do troaenja, odnosno do dezinvesticija i gubitaka dijela ve kumuliranog druatvenog kapitala. Popratna negativnost niske investicijske potroanje se manifestira u poveanju tehnoloakog gepa koji se u uvjetima tree tehnoloake revolucije i informati ke epohe br~e airi nego je to bio slu aj tijekom prve polovine stoljea. Indeks bruto fiksnih investicija Hrvatske u 1997. godini u odnosu na 1989. godinu se puno ne razlikuju od indeksa za Rusiju i Ukrajinu. Statistika investicija se temelji na isplatama za investicije, zbog ega se njihova stvarna razina vjerojatno podcjenjuje, ato se nazire i iz statistike o uvozu opreme. Kako su i te statisti ke veli ine heterogene, pretpostavlja se da su ostvarene investicije ipak neato vee od isplaenih. Bez obzira koliko su razlike izmeu statisti kih obuhvata investicija, sadaanja investicijska potroanja se u odnosu na predtranzicijsku i predratnu ostvaruje na niskoj razini. Zato je potrebna ekonomska politika koja e na osnovu novog investicijskog ciklusa usmjeriti na poveavanje proizvodnje i zaposlenosti. To je nu~no imajui u vidu pad ukupne proizvodnje, kao i pad investicija i investicijske potroanje. Investicijska se potroanja kretala tijekom devedesetih godina, na razini koja nije dosezala ni granice realne amortizacije. Negativne posljedice su otvaranje procesa dezinvesticija i pretvaranje dijela proizvedenog kapitala u potroanju u onim slu ajevima kada su nove investicije manje od amortizacije. VLASNI KA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU OD 1993. DO 1998. GODINE PO DJELATNOSTIMA, u milijunima USD, preliminarni podaci Djelatnost199319941995199619971998Ukupno%Ukupna vlasni ka ulaganja971131015333265851.755100Proiz.farmaceutskih pripravaka00028611,8422717,242,9Ostalo nov arsko posredovanje 0,19,74,197,498,563,9242,214,5Proizvodnja cementa6,613,812,30,054,30,087,05,2Proizvodnja aupljeg stakla034,70,137,50,00,072,64,3Proizvod. opeke,crijepa i sl.0,60,10,146,22,90503Proizvodnja piva027,47,311,21046,92,5Proiz.RNodaailja a,telef.i sl.0037,37,10044,42,7Proizvod.industrijskih plinova344,31,203,90,944,12,6Ostala prodaja na veliko2,41,31,91,329,46,140,52,4Proizvodnja sanitarne keramike000027,312,639,92,4Proizvod.mjernih instrumenata009,63,919,8033,42Pr.min.vode i osvje~.napitaka6,22,80,69,913,1032,51,9Hoteli i moteli, s restoranom0001212,41,726,11,6Ostale djelatnosti471926,720,452,178,1193,811,6Izvor: HNB Investicije su se u prvoj polovini devedesetih u industriji i u ostaloj materijalnoj proizvodnji kretale izmeu amortizacije i zamjene. Iz predtranzicijskog razdoblja, unato  relativno visokim investicijama, naslijeeno je kontinuirano poveavanje tehnoloakog gapa u odnosu na razvijene zemlje Europe, a ve se mo~e govoriti o gapu u odnosu na druge srednjoeuropske zemlje u tranziciji. Promatrajui po djelatnostima, sektori u koje je najviae ulo~eno bili su farmaceutska industrija (42,9%) izlaskom Plive na Londonsku burzu u 1996. godini i daljnjom privatizacijom u 1998. godini, te ostalo nov arsko posredovanje (14,5%) izlaskom Zagreba ke banke na Londonsku burzu i inozemnim osnivanjem i kupovinom banaka u Hrvatskoj. O ekuje se da e se ovi udjeli zna ajno promijeniti u slijedeih nekoliko godina privatizacijom telekomunikacija, banaka i industrije nafte. Hrvatska narodna banka od 1997. godine provodi Anketu o stranim izravnim i portfolio ulaganjima. Iz dobivenih podataka vidi se da su ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do 1998. godine iznosila 2.204 milijuna USD. Vidljivo je i da se inozemna ulaganja u Hrvatsku intenziviraju od 1996. godine. U 1998. godini vrijednost inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku iznosila je 873,2 milijuna USD. Promatrano po zemljama,najvie inozemnih ulaganja dolazi iz SAD-a (39,5%) i Austrije (24,8%). Inozemna izravna ulaganja u RH u razdoblju od 1993. do 1998.godine po zemljama ulaga a, u milijunima USD, preliminarni podaci Djelatnost199319941995199619971998Ukupno%Ukupno 96 1131015334878732 204100SAD4,93,015,529383,4503871,740%Austrija4,947,96,552,1270165546,125%EBRD0,00,00,043,141,610,495,14%`vicarska1018,813,660,315,47,294,54%`vedska0,20,037,37,88,618,572,53%Njema ka44,78,023,32,268,959,268,43%Velika Britanija0,70,70,30,253,40,355,53%Francuska0,00,00,25,99,432,548,02%Lihtentajn0,011,63,811,412,85,244,72%Slovenija4,50,33,52,19,923,844,02%Australija0,00,019,19,913,1 0,042,02%Italija12,03,54,29,99,71,537,82%Ostale dr~ave 14,519,54,835,759,349,7183,7 8%Izvor: HNB Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, gospodarstvo Hrvatske u periodu od 1994. do 1998. godine ne ula~e u investicije ni iznos amortizacije, ato zna i da se ne vrai niti jednostavna reprodukcija.Iznos investicija je u 1994. godini bio manji 32% od amortizacije, 1995. godine 31%, 1996. godine samo 16%, a 1997. godine 28%, te 1998. godine ponovo 30% manji od amortizacije. Godinja amortizacija se kretala od 11 do 14 mlrd. kuna, dok su se investicije kretale oko 10 mlrd.kuna. U 1999. godini je investirano u dugotrajnu imovinu 15,2 mlrd.kuna, ato je 12,2% viae nego u 1998. godini. Od ukupnih investicija 46,4% odnosilo se na investicije u opremu, 38,1% na graevine i zgrade, a 15,5% na ostalu dugotrajnu imovinu. injenica je da veliki postotak kreditnih plasmana nije usmjeren u nove investicijske projekte, ve u potroanju. Tako se stanovniatvo prvenstveno kreditira za kupnju potroanih dobara, dr~ava za odr~avanje dr~avnog aparata, a veliki broj kompanija pre~ivljava zahvaljujui kreditima na temelju kojih isplauju plae, te namiruju izdatke za mirovinsko, poreze i doprinose. Najvea tekua ulaganja su u podru jima proizvodnje i distribucije elektri ne energije, telekomunikacija, zra nog i cestovnog prometa, proizvodnje naftnih derivata i farmaceutskih proizvoda. 50% svih investicija otpada na 30 najveih investitora koji su ulo~ili 7,4 milijarde kuna,a prema visini ulaganja vode Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske telekomunikacije. Najpo~eljnije su strane direktne investicije,koje su kao direktne vanjske investicije u 1998. godini postigle iznos od milijardu USD.To je zna ajno, jer su se u tijeku ratnih godina bruto fiksne investicije u preraiva ku industriju bile na niskoj razini.To je joa produbilo tehnoloaki gap, ato valja isticati jer postojea razina industrijske proizvodnje (indeks 56,8 u odnosu na 1989. godinu) upozorava da e Hrvatskoj biti potrebna svojevrsna nova industrijalizacija u uvjetima informati ke epohe. Bez suvremene industrije se ne mo~e ui u postindustrijsko druatvo. 3.3.2. Makroekonomsko okru~enje Bruto domai proizvod (BDP) bilje~i dramati an pad tijekom etiri godine po ev od 1990. godine, da bi dosegao to ku infleksije u 1994. Godini, u kojoj bilje~i po prvi puta porast u realnom izrazu od 0,6% godianje. EKONOMSKI POKAZATELJI Stope realnih meugodianjih promjena1995.1996.1997.1998.1999. progn.Bruto domai proizvod6.86.06.52.7-1.5Industriska proivodnja 0.33.16.83.7-2.0Graevinarstvo -3.99.016.60.7-1.5Turizam (noenja) -35.566.541.33.2 15.0Trgovina na malo (promet) 16.53.414.9-0.4 6.0Izvoz roba (USD) 8.7-2.6-7.68.9-8.0(USD, prosjek) 56.641.114.76.2-16.6Primarni novac (prosjek) 59.626.020.01.9-6 9Nov ana masa (prosjek) 37.720.423.01.8 3.7Ukupna likvidna sredstva (prosjek) 36.042.539.114.51.1Cijene na malo (prosjek) 2.03.53.65.74.1Te aj USD (prosjek) -14.21.19.9-2.67.9Te aj DEM (prosjek) -2.8-4.5-5.0-3.52.5Nominalni pokazatelji1995.1996.1997.1998.1999. progn.Bruto domai proizvod(mil.USD)18811 19872199472132019960Izvoz roba (mil. USD) 46334512417145414180Uvoz roba(mil.USD) 75107788910483837420Izvoz roba i usluga (mil. USD) 72528024820085777870Uvoz roba i usluga(mil.USD) 9282 991110402106639550Saldo tekuih transakcija(mil.USD)-1294 -858-2434-1543-1480Raspolo~iva deviz.sr.(mil.USD,kraj razd.)3265 4306487247654050Inozemni dug(mil.USD,kraj razdoblja) 3336 4808666284899100Saldo konsolid.prora una(% od BDP)-0.9 - 0.4-1.30.7-1.0Kamatna stopa(prosje na, godianja)20.3 22.515.515.816.5Te aj DEM (kraj razdoblja) 3.71 3.563.513.743.88Te aj USD (kraj razdoblja) 5.32 5.546.306.257.30Stopa nezaposlenosti (pros.) 14.5 16.417.517.619.2 Obzirom na strukturne probleme i probleme nezaposlenosti te polaznu gospodarsku razinu, tj. baznu razinu BDPa, po etak je razvojnog ciklusa pokazao skromne stope rasta. One ukazuju na probleme prilagodbe od antiflacijske politike prema politici rasta, kao i na vrijeme potrebno za prilagodbu gospodarskih subjekata novom ekonomskom okru~enju. Hrvatska zaostaje u razvoju za vodeim zemljama tranzicije, ato je odraz kaanjenja u provedbi programa stabilizacije ali i nepostojanja razraene razvojne vizije. Navedeni pokazatelji rasta odrazili su se na vrijednost bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Najni~a razina dosegnuta je 1992. godine. Potom njegova vrijednost postupno raste da bi u 1994. godini prema procjeni MMFa iznosio USD 2.560, pa je Hrvatska razvrstana u najni~u grupu meu zemljama u tranziciji. Iako su procjene bruto domaeg proizvoda dosta nepouzdane uslijed sistemskih promjena i promjena u statistikom obuhvatu, njegov je rast koreliran sa dinamikom rasta gospodarstva, ato objaanjava da je 1995. godine bruto domai proizvod po stanovniku bio za oko 25% ispod svoje razine u 1990. godini. Mjere koje su imale za cilj stabilizaciju gospodarstva pored stabilizacijskog u inka, trebale su uvesti i u inkovitiju tr~ianu utakmicu kojom bi se ubrzao proces strukturnih promjena na makroekonomskoj razini. Ta je proces trebao imati svoje izvorite u procesu restrukturiranja na mikroekonomskoj razini i to kao uporedan proces programu privatizacije. Promatra li se promjena prosje nih potroaa kih cijena u razdoblju od 1991. godine do 1998. uo avaju se dramati ne promjene od vrlo visokih stopa inflacije, preko hiperinflacije do danaanjih niskih stopa od 3,5%. Time je postignut cilj eliminacije od opasnih posljedica redistribucije koju donosi visoka inflacija, dok je stabilnoau gospodarstva postavljen najva~niji strateaki korak u izgradnji tr~ianog gospodarstva, koji sam nije dovoljan za ostvarivanje kvantitativnih i kvalitativnih pomaka. Meunarodna razmjena ukazuje na na in na koji je zemlja uklopljena u meunarodnu ekonomiju te na mjeru u kojoj ta razmjena i poglavito izvoz otvaraju prostor gospodarskom rastu i porastu zaposlenosti. Pratei podatke o kretanju uvoza i izvoza, mo~e se zaklju iti da je meunarodna razmjena Hrvatske rasla u cjelini br~e od proizvodnje. Ipak, taj je rast bio skroman za zemlju koja je uvela znatnu librealizaciju meunarodne razmjene. Za o ekivati bi bilo da na temelju realokacije resursa zna ajnijeg doprinosa restrukturiranja kao i na temelju tradicionalne prisutnosti na meunarodnim tr~iatima Hrvatska ostvari znatno bolje rezultate od statisti ki zabilje~enih. U tom pogledu posebno zabrinjava zaostajanje izvoza za uvozom. Ukupan obujam meunarodne razmjene se je u razdoblju od 1989. do 1995. godine gotovo udvostru io. Izvoz u Europske zemlje bio je posebno neuvjerljiv. Taj je izvoz padao izmeu 15% i 20% u pogledu ostvarenog prihoda na tradicionalno izvozno tr~iate Europe. Problemi s nekonkurentnom strukturom proizvodnje,slabljenjem konkurentnosti tradicionalnog izvoza, slabom podrakom izvoznicima openito i precijenjenosti domae valute doprinjeli su tekuim problemima. Po vrstama roba, izvoz strojeva,elektir ne opreme, prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, pokazali su primjerene poraste, dok su u slu aju proizvoda od tekstila, baznih kemijskih proizvoda i brodogradnje zabilje~ena ozbiljna opadanja u obimu izvoza. U pogledu brodogradnje zna ajni su znakovi o~ivljavanja izvoza sa 1996. godinom ato se prenosi i u 1997. godinu, ali kona na je sudbina te grane joa uvijek neizvjesna obzirom na velike nagomilane gubitke. Za razliku od izvoza, uvoz je kontinuirano rastao tako da je deficit trgova ke bilance porastao od USD 0,8 milijarde u 1993. godini na USD 2,9 milijarde u 1995. godini. U 1996. godini uvoz je neznatno pao ali je istvoremeno izvoz ponovno zakazao tako da je deficit iznosio oko 3 milijarde USD. Ponaaanje uvoza pod utjecajem je te aja, pomaka potra~nje uzrokovanih liberalizacijom, prekidima odreenih isporuka nakon sticanja nezavisnosti, smanjivanja atednje stanovniata uslijed pada prihoda i njihove realokacije u potroanju. Visoki rast uvoza tijekom 1995. i 1996. godine mo~e se nadalje objasniti naraslim poslije ratnim o ekivanjima stanovniatva, a tome je i razina te aja domae valute pomogla. Obujam trgovanja je skroman i pokazuje porast u 1995. godini najviae uslijed visokog rasta uvoza. U odnosu na mjere ekonomske politike, promjene se mogu o ekivati tek definiranjem izvozno poticajne strategije za Hrvatsku. Od po etka listopada 1998. godine, a prema analizi Hrvatske narodne banke, hrvatsko je gospodarstvo u recesiji. Deficit u trgova koj bilanci bio je prisutan u Hrvatskoj tijekom du~eg razdoblja, iako se je od liberalizacije o ekivalo viae u pogledu doprinosa razmjene roba smanjenju tog deficita. Tradicionalno je taj deficit bivao kompenziran nerobnim transakcijama uklju ujui i doznake. Devizne pri uve NBH bile su gotovo nepostojee sticanjem nezavisnosti. Istvoremeno usljed niske razine atednje ali i rastuih prora unskih potreba raste vanjski dug zemlje. Iako Hrvatska ne spada u grupu prezadu~enih zemalja, indikatori zadu~enosti zemlje upuuju na potrebu oprezne vladine politike kojom se poti e izvoz, poveava priljev vanjskog kapitala, posebno stranih direktnih ulaganja kojima bi se omoguio prelaz u postindustrijsko druatvo s o ekivanim ubla~avanjem problema nezaposlenosti. Bivaa dr~ava Jugoslavija je 1975. godine imala inozemni dug od 5 milijardi dolara, a krajem 80-ih dug je narastao na 19 milijardi dolara jer se nije tra~ilo rjeaenje krize u vlastitim rezervama i gospodarskom otvaranju prema svijetu, ve u zadu~enju. Nakon 80-ih po eli su stabilizacijski programi u sklopu Jugoslavije, a nakon 90-ih i sve hrvatske vlade nastavile su sa sli nom politikom. To zna i da nakon 1990. godine Hrvatska gubi konkurentnost, jer nije doalo do restukturiranja gospodarstva, nego njegova tehnoloakog i ukupnog zaostajanja u uvjetima gubitka zna ajnih tr~iata. Nakon 1993. godine, odnosno rata, stanovniatvo je iz svojih kunih rezervi izvuklo novac (fenomen odgoene potroanje u ratu). Dijaspora je po ela ulagati u hrvatske banke, prije svega zbog iznimno visokih kamata u uvjetima stabilnosti. A nakon sreivanja odnosa s meunarodnim financijskim institucijama i dr~avi su otvorena vrata kreditnog zadu~enja, pa se u zemlji naala velika koli ina kapitala, meutim nije bilo politi ke zrelosti za njegovo racionalno koriatenje. Glavni motiv bila je raspodjela kapitala, a ne njegovo stjecanje. S druge strane, prora un je sa 13 milijardi kuna iz 1994. narastao na 49 milijardi kuna 1998. godine, a proizvod nacionalne ekonomije je rastao samo nekoliko postotaka godinje. Udio inozemnog duga u BDPu Hrvatske 1994.-1998. (mil. USD)31.12.9431.12.9531.12.9631.12.9731.12.98Inozemni dug 2.8213.3364.8086.6628.489BDP tekue cijene 14.59118.81119.73819.32220.918% inozemnog duga u BDP19,34%17,74%24,36%34,48%40,58%Izvor Hrvatska narodna banka Prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1998. godine oko 50% manja od proizvodnje 1989. godine. U 1990. godini su prihodi od prodaje u zemlji inili 53,2%, a 1998. godine su dosegnuli ak 80% ukupnih prihoda. Najvee prihode u inozemstvu ostvarili su tradicionalni hrvatski izvoznici. 3.3.2.1. Liberalizacija kao prilika i ograni enje Suvremeni procesi liberalizacije i globalizacije procesa proizvodnje, razmjene i informiranja znatno pooatravanju kriterije uspjeane politike industrijskog razvoja. Granice poduzea i nacionalnih proizvodnih sustava postaju sve neodreenije, a prostorna i sektorska mobilnost sve vea, pa su tradicionalni pojmovi poduzea, grana i sektora sve manje pogodni, kako za analiti ke tako i za prakti no politi ke svrhe. Financijska kriza ukazala je na meuovisnost razvoja nacionalnih gospodarstava i ograni enu mo nacionalnih dr~ava da same upravljaju svojim razvojem. Meunarodna konkurencija sve viae odreuje mjesto pojedinih zemalja u svjetskom gospodarstvu i ograni ava izbor instrumenata razvojne politike. Dr~ava redefinira svoje makroekonomske ciljeve, napuatajui obvezu da i dalje osigurava punu zaposlenost. Dublji razlozi ove promjene le~e u tehnoloakoj sferi. Tehnoloaka revolucija koja se zbiva u svijetu od kraja 1960-ih godina mijenja sadr~aj, uvjete i organizaciju radnih aktivnosti u odnosu na tradicionalnu industrijsku tehnologiju. Industrija, kao temeljni oblik gospodarskih djelatnosti, dolazi u pitanje pred mogunostima koje otvara elektroni ka tehnologija, proizvodnja znanja, te njegove obrade i prijenosa. Napuatanje sirovinski i energetski intenzivne proizvodnje, uz niske troakove prijevoza i komunikacija, omoguavaju da se proizvodnja organizira u malim jedinicama, koje su meusobno povezane u mre~e putem brze obrade i prijenosa informacija. Lokacija pojedinih aktivnosti odreena je logikom najmanjih troakova u globalnim razmjerima, ne viae u okviru nacionalnih dr~ava. Opim trendom liberalizacije razmjene,koja prati ovaj proces, mjesta planiranja, investicija, proizvodnje, rada, plaanja poreza i boravka mogu se posve odvojiti. Konkurencija postaje globalna, a kriteriji kvalitete i troakova postaju zajedni ki za sve. Pravo na rad potisnuto je privatnu sferu, a javna skrb za zaposlenost i uvjete ~ivota sve viae se tretira kao ograni avanje tr~iane slobode. Koncepcija javnog dobra se su~ava, a osiguranje opih usluga sve viae se prepuata tr~iatu i privatnoj poduzetnosti. Globalizacija gospodarskih i drugih aktivnosti, koja se temelji na razvijenoj informacijskoj tehnologiji i modernim komunikacijama i prijevoznim sustavima, omoguava lakai proboj u meunarodnu podjelu rada, jer je materijalni sadr~aj proizvoda sve manji, a sve vei dio proizvoda u razmjeni nema materijalne egzistencije. Socijalnu politku je teako zamisliti izvan okvira nacionalnih dr~ava, obzirom na nisku homogenost i solidarnost u meunarodnoj zajednici.Procesi globalizacije, noaeni prvenstveno tehnoloakim i gospodarskim faktorima doveli su u pitanje taj okvir. U uvjetima globalizacije dominantno mjesto odr~avaju najrazvijenije sredine, koje predvode u razvoju modernih tehnologija i koje privla e kreativni rad iz drugih dijelova svijeta. Poslovni lideri locirani su gdje je najjeftinije, proizvode tamo gdje su troakovi najni~i, a plaaju poreze tamo gdje su najmanji. Dr~ave teako mogu kontrolirati poslovne procese, a esto ne mogu zadr~ati ni koristi od vlastitih investicija u podizanju ljudskih znanja i sposobnosti. Dominacija u informacijskim sustavima omoguava najrazvijenijim sredinama da odreuju razmjeataj ne samo novih tehnologija, ve i tradicionalnih industrija, diktirajui uvjete konkurencije i plasmana. I tradicionalne industrije podlije~u tehnoloakoj transformaciji i diferencijaciji rada, kao i svjetskoj konurenciji glede cijena i troakova. To je dovelo do drasti nog smanjenja zaposlenosti u tradicionalnim industrijama koje su ranije masovno zapoaljavale. Stabilnost je osnovna preokupacija industrijske politike. Djelujui u uvjetima visoke neizvjesnosti i ograni ene informiranosti industrija se viae oslanja na zajedni ka pravila, lojalnost, meusobno pomaganje, suradnju, razumijevanje socijalnih partnera. Ti odnosi suradnje ne moraju biti idili ni, oni uklju uju i odnose snaga, asimetriju informacija, trajnu ovisnost i sl., ali i sposobnost za dinami ki proces inovacije, inicijative, u enja, prilagoavanja. Dr~avna politika industrijskog razvoja o ovim zna ajkama industrije mora voditi brigu i onda kada se izla~e sna~nijem djelovanju tr~ianih snaga. Razvoj privatnog sektora ubraja se u izrazite prioritete ekonomskih politika u procesu tranzicije. Liberalizacija i otklanjanje prepreka razvoju privatnog sektora preduvjeti su koje nije potrebno objaanjavati. Ono ato se naj eae ne razumije je veza izmeu uvjeta za razvoj privatnog sektora, osobito njegove sklonosti investiranju i makroekonomske politike. Visoka inflacija i osobito visoka inflatorna o ekivanja nisu atetne na dugi rok, a pretjerana restriktivna monetarna i fiskalna politika uzrokuju neiskoriatenost kapaciteta i nezaposlenost. 3.3.2.2. Prilagodba mjera gospodarstvene politike Mjere za efikasnu prilagodbu gospodarske politike trebale bi biti sni~avanje stope obvezne rezerve, utjecaj na sni~enje aktivnih kamatnih stopa ograni avanjem pasivne kamatne stope, ukidanje obveznih deviznih depozita i pooatravanje procedure davanja garancija dr~ave. U tom smislu makroekonmsku politiku ini skup mjera monetarne, fiskalne, valutne, zaatitne politike i politike dohodaka. Kada atednja raste, kamata pada, i obrnuto, ali uvijek sukladno rastu, odnosno padu proizvodnje. To pravilo preto eno u suvremene ekonomske odnose pokazuje da do po etka devedesetih godina gospodarski rast i kamatna stopa naju~e koreliraju, na na in da se u uvjetima konjunkture (rasta) kamatna stopa redovito kree ispod razine stope gospodarskog rata, i obrnuto. Od devedesetih, kada dolazi do silne mobilnosti kapitala, isto pravilo ne vrijedi u razvijenim zemljama, ali se ono potvruje na razini svjetske ekonomije. Takoer, ono se potvrduje i u aktualnim financijskim krizama budui da kamatne stope obaranjem dinamike rasta u azijskim i ju~noameri kim zemljama bivaju sukladno brutalno oborene na svjetskom tr~iatu kapitala. Hrvatska odstupa od njega. Kontroverzno pitanje je pitanje te aja, njegove razine, odnosno, "precjenjenosti" te utjecaja te aja na proizvodnju i izvoz. Te aj se kod nas formira na tr~iatu pod utjecajem ponude i potra~nje, te stoga ima obilje~je ravnote~nog te aja, koji je jedino primjeren tr~ianom gospodarstvu, a takvo formiranje te aja, u uvjetima rasta troakova i cijena, vodi stalnom rastu precjenjenosti domae valute i stimuliranju uvoza a destimuliranju izvoza. Istina, zbog toga ato u nekim razdobljima ponuda deviza obilno premaai potra~nju (za vrijeme ljeta ili realizacije nekog stranog kredita) s prijetnjom produbljene aprecijacije kune, centralna banka intervenira poveavajui rezerve. I uz takve intervencije centralne banke, kuna je u razdoblju 1994.-1997. godine oja ala u odnosu na njema ku marku za oko 4%. (prosje ni srednji devizni te aj HNB kune prema DEM u 1994. iznosio je 3,692, a u 1997. godini 3,556) Ako se uzme u obzir da je kumulativni rast cijena kod nas u tom razdoblju (cijene na malo ili implicitni deflator BDP-a) iznosio oko 12% do 14%, a da je neato manji rast cijena bio zabilje~en kod naaih partnera, kuna je u razdoblju 1994-1997. "oja ala" za neki postotak. Znatno ozbiljnije precjenjivanje domae valute dogodilo se u relativno kratkom razdoblju, u svega nekoliko mjeseci neposredno poslije proglaaenja Programa stabilizacije u listopadu 1993. godine. Programom je domaa valuta u odnosu na njema ku marku devalvirana za oko 20% (4.444), a cijene su neposredno nakon toga porasle izmeu 28% i 38%. (cijene na veliko, odnosno na malo.) Budui da je nakon toga doalo do stabiliziranja cijena, potra~nja za realnim novcem je porasla, koeficijent obrta novca se smanjio, a u uvjetima suzdr~ane remonetizacije, te aj domae valute se po eo vraati prema pretprogramskoj razini. Nastao je ozbiljan jaz precijenjenosti domae valute iako je te aj u osnovi ostao ravnote~an. Ta pojava je nesumnjivo bila glavni razlog rasprava o precjenjenosti domae valute. Problem ocjene precijenjenosti domae valute mo~e se gledati i iz drugog ugla. Ukoliko su cijene i te aj stabilni, a dolazi do rasta troakova, prvenstveno troakova rada i poreza, dolazi i do implicitnog precijenjivanja domae valute. Kod nas je rast troakova rada (bruto plae) bio u razdoblju 1994-1997. izuzetno brz. Bruto plae su u tom razdoblju porasle za viae od 60% ili gotovo dvostruko viae od porasta proizvodnosti rada. Istovremeno, raslo je i porezno optereenje. Dostignuto porezno optereenje dr~ave (oko 47% BDP-a) kod nas spada meu najviaa optereenja u zemljama lanicama EU. Ovakva kretanja troakova rada i poreza u uvjetima precjenjenosti domae valute stvorili su konzistentni makroekonomski model u kojem domaa potroanja (u prvom redu osobna i javna) mo~e rasti br~e od rasta BDP-a, rezultirajui u odgovarajuem rastu platnobilan nog deficita, a da se pri tom ne remeti stabilnost te aja i cijena. Deficit u platnoj bilanci je nu~an u zemlji s niskom atednjom, ukoliko se ~eli ubrzati investicije i rast. No, struktura naae platne bilance pokazuje da je rast investicija najmanje "zaslu~an" za kreiranje deficita. Budui da te aj, iako ravnote~an precijenjuje domau valutu, konkurentnost izvoznika na stranim tr~iatima mora opadati. Meutim, ako se prihvati da je domaa valuta precijenjena, ne slijedi odmah devalvacija. To se mo~e dogoditi i spontano, ukoliko deficit bude i dalje rastao, a pojave se teakoe u njegovom financiranju. U sadaanjim uvjetima devalvacija ne bi donijela rjeaenje, a utjecala bi na ubrzanje rasta cijena. Kao altemativu, trebalo bi najprije promijeniti sklonost prema prebrzom rastu neinvesticijske domae potroanje, (ato zna i smanjenje porezne presije i zaustavljanje rasta troakova rada iznad rasta proizvodnosti), a zatim i koncipiranje suvremene industrijske politike kojom bi se pomoglo posustaloj proizvodnji da krene na put o~ivljavanja kao i na pomo pri otvaranju pristupa novim tr~iatima, smanjivanju svih vrsta rizika itd. No, ni u makroekonomskoj politici i makroekonomskom okru~enju ne le~e svi problemi. I na mikroekonomskoj razini bi se trebalo dosta toga dogoditi ato bi vlasnike pretvorilo u stvarne poduzetnike koji maksimiraju dobit i dugoro nu sigurnost i rast. O~ivljavanje proizvodnje preraiva ke industrije u posljednje dvije godine treba nesumnjivo u najveoj mjeri pripisati o~ivljavanju domae potra~nje. No, trajni rast u malom otvorenom gospodarstvu, nezamisliv je bez ekspanzije izvoza. Treba stvoriti konzistentnu vezu izmeu monetarne i fiskalne politike i, uz rezanje i kontrolu dr~avnog prora una, odr~avati ravnote~u, te ne dopustiti da fiskalna zagor ava ~ivot monetarnoj politici. 3.3.2.3. Monopol na bitnim resursima energije i sirovina Za Hrvatsku se ne mo~e rei, da je resursno bogata zemlja. Zna ajke razvijenih gospodarstava su takve, da su znanje i kapital temeljni imbenici razvoja. Oslonac na prirodne resurse gubi na zna enju. Dr~avni monopoli nad njima ne zna e mnogo u procesima globalizacije i slobodnog protoka kapitala. Hrvatskoj nedostaje kapital i tehnoloako-tehni ko, te organizacijsko-upravlja ko znanje. Hrvatska je u tome pogledu uvozno ovisna. Tome treba pridodati nedostatak vlastitih izvora energije, te veine industrijskih sirovina i poluproizvoda za odreene grane industrije, primjerice, metalurgiju, metalnu industriju, elektroindustriju i brodogradnju. Dakako, rezultat je to i nasljeene strukture industrijske proizvodnje. No, naputak je usmjeren na cjelovitu strukturnu prilagodbu,tr~ianu, tehnoloako-tehni ku, organizacijsku i vlasni ku. U industrijskoj proizvodnji Hrvatske postoje "praznine koje utje u na usporavanje razvojnih impulsa, a time i na postizanje viaih stopa rasta industrijske proizvodnje i ukupnog gospodarstva. Ubrzanje industrijskog rasta i razvitka mogue je ostvariti makroekonomskom, osobito strukturnom, politikom industrijskog razvitka. Industrijsku je politiku mogue razvijati samo u okvirima strategije razvitka cjelokupnog gospodarstva. Proces restrukturiranja gospodarstva klju an je dio procesa tranzicije i potreban preduvjet pribli~avanja razvijenom europskom okru~enju. Budui da je industrija najzastupljenija djelatnost u strukturi hrvatskog gospodarstva i da proizvodi preraiva ke industrije prevladavaju u meunarodnoj razmjeni roba, nesumnjivo zna ajna uloga u procesu restrukturiranja pripada industrijskoj politici. Restrukturiranje industrije odgovarajuom industrijskom politikom pretpostavka je za ubrzaniji gospodarski razvoj Hrvatske, pri, emu dr~ava treba na tr~ianim kriterijima omoguiti stvaranje konkurentnih prednosti industrije Hrvatske. U sadaanjoj su razvojnoj fazi gospodarstva osnovni preduvjeti za ubrzanje gospodarskog razvitka, vei investicijski i izvozni intenzitet, pri emu bi industrijska politika morala omoguiti pretvaranje komparativnih prednosti u konkurentne. U startu pretvorbe su sva poduzea podijeljena na dvije grupe. U prvoj grupi nalaze se velika poduzea koje za dr~avu imaju strateako zna enje (INA, HEP, H}; HPT, HRT, Hrvatske aume, Hrvatske ceste), koja nisu uklju ena u proces privatizacije i koja su ostala u vlasniatvu dr~ave. Ostala poduzea uala su u proces privatizacije. Utjecaj navedenih javnih poduzea razmjeran je njihovoj veli ini. Struktura imovine i izvora - prema veli ini poduzetnika 31.12. u %1995.1996.1997.1998.DUGOTRAJNA IMOVINA69,8 69,2 66,765,6 KRATKOTRAJNA IMOVINA48,459,943,042,5KAPITAL I REZERVE  70,9  69,2 69,369,0DUGORO NE OBVEZE67,362,961,355,9KRATKORO NE OBVEZE 43,3 40,239,740,1UKUPNO VELIKI PODUZETNICI 63,6 59,958,457,8DUGOTRAJNA IMOVINA19,920,019,119,9 KRATKOTRAJNA IMOVINA20,021,222,222,8KAPITAL I REZERVE 9,420,019,119,1DUGORO NE OBVEZE19,419,819,123,4KRATKORO NE OBVEZE21,923,221,922,3UKUPNO SREDNJE VELIKI 20,021,220,121,5DUGOTRAJNA IMOVINA10,310,8 14,214,5 KRATKOTRAJNA IMOVINA31,620,034,834,7KAPITAL I REZERVE 19,610,8 11,611,9DUGORO NE OBVEZE13,317,319,620,7KRATKORO NE OBVEZE34,836,6 38,437,6UKUPNO MALI PODUZETNICI16,420,020,421,5Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Udjel dr~avnog i mjeaovitog sektora s prete~itim dr~avnim kapitalom u rezultatima, imovini i kapitalu svih poduzetnika je: U GODINI1995.g.1996.g.1997.g.1998.g.U UKUPNOM PRIHODU31,2%27,4%23,3%23,6%U DOBITI TEKUE GODINE24,2%16,6%26,7%17,1%U GUBITKU TEKUE GODINE57,8%66,5%45,4%45,8%U DUGOTRAJNOJ IMOVINI67,8%63,2%58,6%58,6%U KAPITALU I REZERVAMA68,1%64,2%61,3%61,3%Izvor: Zavod za platni promet,Sredianji ured Zagreb, Republika Hrvatska Po udjelu privatnog sektora u BDP-u Hrvatska je u odnosu na srednjoeuropske zemlje u donjem dijelu, s udjelom od 50%. Zbog promjena uvjeta na izvoznom tr~iatu potrebno je preispitivanje konkurentskog polo~aja i novo pozicioniranje na tr~iano utemeljenoj ekonomiji. Industrijski razvitak Hrvatske u dugom razdoblju mora biti zasnovan na ekspanziji proizvodnih kapaciteta i na porastu zaposlenosti. Proizvodnja velikih industrijskih kapaciteta, energetski i sirovinski intenzivnih, je prete~ito bila namijenjena potrebama jugoslavenskog tr~iata, s iznimkom brodogradnje.U bivaoj je dr~avi akumulacija usmjerivana uglavnom bez oslanjanja na kriterije propulzivnosti. Industrijska se proizvodnja odvijala u uvjetima fazno uvozno supstitutivne koncepcije industrijskog razvitka, pri emu se hrvatska industrija tek u sedamdesetim godinama uklju uje u meunarodnu razmjenu (mjereno izvoznom intenzivnoau), a tek u osamdesetim raste broj grana izvoznica, i to resursno i radno intenzivnih. Stabilizacijski program nije bio uspjeaan i imao je efekt antiinflacijskog aoka. Pogreaka je napravljena u politici te aja. Nakon nekoliko godina rasta i oporavka u Hrvatskoj se pojavila potreba strukturalnih reformi, kako bi se odr~ala makroekonomska stabilnost, a i kao uvjet za kontinuirani rast. Industrija je odigrala pozitivnu ulogu u gospodarskom razvitku Hrvatske, ali se zakasnilo s procesima strukturnih promjena. Tehni ko-tehnoloaki ona zaostaje za zapadnoeuropskim tokovima (uz nizak stupanj koriatenja postojeih kapaciteta i uz njihovu nisku efikasnost), a na zapadnoeuropskom i meunarodnom tr~iatu, hrvatski se proizvoda i pojavljuju s proizvodima klasi nih tehnologija. U analizi portfelja je va~no slijediti na elo rente. Kod svih poduzea, koje se nalaze u djelatnostima s rentom, kao rudarstvo,aumarstvo,poljoprivreda,elektrogospodarstvo, promet i veze, turizam, dr~ava bi trebala imati veu ulogu u procesu privatizacije, nego kod onih poduzea koja nemaju takve zna ajke. Na elo se sastoji u tome, da dr~ava brine o renti, a ne o poduzeima. Dr~ava bi trebala doi ato prije u situaciju u kojoj su poduzea privatizirana, a renta "podr~avljena". Adekvatni je primjer proizvodnja i prerada nafte. Domaa nafta je prirodni resurs i u sebi sadr~i rentu. To, meutim nije i uvozna nafta, neovisno da li je samo kupljena ili proizvedena na vlastitoj buaotini u inozemstvu. Po tome na elu, "podr~aviti" treba domau naftu (porez na prirodnu rentu), ali ne i poduzee za istra~ivanje i proizvodnju nafte, ili rafineriju. Njih treba privatizirati. Problemi u privatizaciji imali su za rezultat loae upravljanje poduzeima, a procedure ste aja nisu adekvatno provedene zbog rastue nezaposlenosti i neu inkovitosti pravnog sustava. Osjea se i u inak problema u bankarskom sustavu, niske razine domae atednje te mali udjel stranih investicija. Tomu je razlog nesigurno gospodarsko i politi ko okru~enje, ali i nesposobnost uspostavljanja klime za privla enje stranih investicija. Osnovne prepreke ulasku stranih investicija su komercijalni i politi ki rizici. Sadaanji hrvatski gospodarski trenutak je stabilnost te aja, visoki deficit platne bilance, visoki vanjski dug, nezaposlenost koja je dosegnula ogromne razmjere, te nelikvidnost i problemi u bankarskom sektoru. 3.3.2.4.Porezna presija i distributivna uloga dr~avnog prora una Porezni sistem, kao sastavni dio ukupnog gospodarskog sistema, bitno utje e na uvjete privreivanja, osobito na zapoaljavanje, ulaganja, atednju, poduzimanje poslovnih rizika, te razvijanje i unapreenje gospodarskih djelatnosti. U razmatranju u inaka poreznog sistema na atednju, potrebno je napraviti razliku izmeu atednje kuanstava i atednje poduzea. Na atednju kuanstava najviae utje u porez na dohodak i porez na potroanju. Budui da atednja kuanstava (osobna atednja, prosje na sklonost atednji), kao udio raspolo~ivog dohotka (dohotka nakon odbitka poreza), raste s porastom razine dohotka, logi no je o ekivati da e porezi koji se ubiru od viaih dohodaka viae opteretiti atednju nego porezi ubrani od ni~ih dohodaka. Meutim, razlika u utjecaju na atednju progresivnih poreza manja je zbog razlike u marginalnim, a ne prosje nim stopama atednje. Dok se prosje ne stope atednje razlikuju u velikoj mjeri, dotle se marginalne sklonosti razlikuju puno manje. Porez na potroanju povoljniji je za atednju kuanstva od poreza na dohodak. Razlog tome je ato je porez na potroanju regresivan, dok je porez na dohodak progresivan. Uz marginalnu sklonost potroanji koja pada kako dohodak raste, porez na potroanju (kojeg viae plaaju kuanstva s ni~im dohotkom) viae utje e na potroanju, a manje na atednju od poreza na dohodak. To je i razlog poticaja koriatenja poreza na potroanju u zemljama gdje su nu~ne visoke stope atednje da bi se pospjeaio gospodarski rast. `tednja poduzea prepoznatljiva je u obliku amortizacije, atednje u obliku izdvajanja za potroanju kapitala. Ukoliko zakonski propisi dopuataju da se amortizacija utvruje po ubrzanim stopama, porezne se obveze pomi u za kasnije, a amortizacijske se rezerve br~e akumuliraju. Ako se uz to kontinuirano investira, porez se mo~e trajno odlo~iti, a atednja poduzea trajno poveati. Premda je atednja nu~an, ona nije i dovoljan uvjet formiranja akumulacije i gospodarskog rasta. Investitori moraju investirati, pri emu je porezni sistem va~an. U inci oporezivanja na investicije mogu djelovati na viae na ina. Dok porez na profit smanjuje razinu investicija smanjivanjem neto stope dobiti, investicije se mogu stimulirati smanjenjem porezne stope, ubrzavanjem amortizacije ili postojanjem investicijskih olakaica. Uz ograni ene dobivanja sredstava iz inozemstva u obliku zajmova ili dotacija, najvee se mogunosti za gospodarski razvoj nalaze u smanjenju sredstava namijenjenih tekuoj potroanji. Visina sredstava za poveanje javne i privatne atednje ovisna je o ponaaanju dr~ave i njenom utjecaju na stopu atednje. Zadatak je dr~ave monetarna stabilnost, kako se inflacijom nebi obezvrijedila atednja. Dr~ava mo~e olakaati stvaranje ili stvarati financijske institucije kojima e se atednja stanovniatva usmjeravati u proizvodno koriatenje. Veliku ulogu u poticanju atednje i odvraanju od luksuzne potroanje ima sistem oporezivanja dobiti poduzea, koji bi poti e zadr~avanje i reinvestiranje zarada. S druge strane, dobrovoljna privatna atednja iako zna ajna, ne mo~e biti dovoljna za ostvarivanje razvojnih ciljeva u gospodarstvu. Zato je glavni izvor financiranja razvojnih ciljeva dr~avni prora un u kojem je dr~avna atednja jednaka ukupnom prihodu, umanjenom za rashode dr~avne potroanje. `tednja javnog sektora mo~e se poveati poveanjem poreznih prihoda ili smanjenjem tekuih rashoda. Dr~avna atednja iz tekueg prora una mo~e se koristiti za financiranje stvaranja kapitala u javnom/privatnom sektoru. Uz poticanje atednje, porezna bi politika trebala poticati priljev kapitala, pa porezni sistem ima viaestruku ulogu u procesu gospodarskog rasta, zato ato: razina oporezivanja utje e na razinu javne atednje i na visinu sredstava raspolo~ivih za stvaranje kapitala, razina i struktura oporezivanja utje u na privatnu atednju, sistem poreznih poticaja utjee na koriatenje sredstava, porezna optereenja mogu podupirati gospodarski rast, porezni tretman stranih investicija mo~e utjecati na veli inu priljeva kapitala i stopu ponovnog investiranja zarada. Porezni sistem utje e na stabilnost u gospodarstvu, te na domau atednju i gospodarski rast. Iako je zadatak porezne politike da osigura rast uz najni~e odstupanje od jednakosti, porezni poticaji investicijama su naj eai na in na koji porezni sistem utje e na ulaganja i rast gospodarstva. Porezni su poticaji skup mjera kojima se ~ele ostvariti utvreni ciljevi ekonomske i socijalne politike. Na temelju na ina primjene mogu se podijeliti na izravne i neizravne poticaje. S aspekta cilja porezni poticaji se mogu podijeliti na viae skupina, pa se razlikuju opi poticaji, selektivni poticaji, te poticaji za privla enje stranog kapitala. Teako je ocijeniti da li porezni sistem i porezna politika mogu olakaati ili spre avati gospodarski razvoj, pa su i iskustva pojedinih zemalja u primjeni poreznih poticaja, kao dijela porezne politike kojima se utje e na razvoj, razli ita. Porezni poticaji mogu imati pozitivnu ulogu u privla enju stranih ulaganja, ali samo ako su jednostavni, transparentni i dobro odreeni. Zbog tog je kod poreznih poticaja va~no uo iti njihov utjecaj na elemente poreznog sistema, na poreznu osnovicu,oporezivanje dobiti poduzea, porezne stope, postupanje s gubicima, nerezidentne poreze u izvozu, odbijanje troakova kamata,sustav amortizacije,investicijske poticaje u u~em smislu (porezna mirovanja) i ostalo ime se privla e investitori. Prije uvoenja bilo koje vrste poreznih poticaja u gospodarstvu, potrebno je na initi potpunu cost-benefit analizu u inaka odluke o poreznim poticajima. To je neophodno u initi jer porezni poticaji utje u na ostvarenje ukupnih fiskalnih prihoda u prora unu, smanjenje poreznih prihoda u podru ju gdje su uvedeni, poveane mogunosti izbjegavanja plaanja poreza, odluke o lokaciji poduzea, kao i na izbor tehnologije. Uz loae u inke, porezni poticaji imaju dobra obilje~ja, jer potiu gospodarsku aktivnost i ulaganja. Teorijska i empirijska istra~ivanja ukazuju na to da su porezni poticaji efikasniji u onim gospodarstvima gdje su sustavi poticaja transparentni. U zakonodavstvu Hrvatske postoji niz zakona koji ureuju porezni sistem. Dvije su skupine zakona, osnovni koji definiraju porezni sistem, te posebni, koji pru~aju odreenu financijsku podraku gospodarskom razvitku. Temeljni zakon koji definira jedan od va~nih poreznih instrumenata - porez na dohodak - je postojei Zakon o porezu na dohodak, koji se primjenjuje od 1.01.1994. godine. Budui da su prestankom ratnih okolnosti stvoreni uvjeti za poticanje razvitka gospodarstva, po etkom 1997. godine ovaj je zakon izmjenjen s osnovnim ciljem da se smanjenjem poreza na dohodak poveaju neto plae zaposlenih, kao i neto dohodak kod obavljanja samostalnih gospodarskih djelatnosti. Meu osnovne zakone treba navesti slijedee: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga, Zakon o financiranju lokalne samouprave i uprave, Zakon o posebnom porezu na kavu, Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, duhanske preradevine, pivo, bezalkoholna pia, alkohol i uvoz automobila, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o porezu na promet nekretnina. Od ostalih vrsta poreza u poreznom sistemu treba navesti porez na promet dobara i usluga, porez na imovinu, troaarine, poreze na meunarodnu trgovinu, te lokalne poreze. Smanjenjem porezne stope, kao i poveanjem osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdr~avane lanove obitelji, utje e se na zapoaljavanje i na poboljaanje standarda poreznih obveznika, a posebno onih s viae lanova obitelji. Posljednje izmjene zakona o porezu na dobit odnose se na promjene u sistemu oporezivanja dobiti poduzetnika i to visine porezne stope, zaatitne kamate, utvrivanje porezne osnovice, odnosno visine vlastitog kapitala za obra un zaatitne kamate. Stopa poreza na dobit izjedna ena je sa gornjom stopom poreza na dohodak (35%),a zaatitna se kamatna stopa odreuje tako da se rast proizvoda kih cijena industrijskih proizvoda povea sa 3% na 5% realnih godianjih kamata. U hrvatskom poreznom sistemu porezni poticaji gotovo nisu postojali,jer je prevladavalo stajaliate o oportunosti neutralne porezne politike. Oslobaanja i olakaice koje su predviene uglavnom su vezane za porez na dohodak. U Zakonu o porezu na dobit predvieno je uvjetno prenoaenje gubitka unaprijed. U Zakonu o neposrednim porezima, koji je prethodio novom poreznom sistemu, porezna oslobaanja i olakaice bile su restriktivno odreene, ali su ipak izazvale interes investitora. Budui da se mjerama porezne politike osigurava potpora svim poslovnim aktivnostima koje doprinose ubrzanom gospodarskom rastu, a ne naruaavaju makroekonomsku stabilnost i u Hrvatskoj su doneseni posebni zakoni za poticanje gospodarskog razvitka, ali i naseljavanje u podru jima koja su manje atraktivna. To su Zakon o podru jima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, Zakon o obnovi i Zakon o poreznim povlasticama na podru jima od posebnog interesa. Tim se zakonima pokuaalo stimulirati ravnomjerniji regionalni razvitak Hrvatske i poticati razvitak podru ja koja su bila zapostavljena. Da bi se potaknula atednja i rast gospodarstva, potrebna je reforma poreznog sistema. Ciljevi porezne reforme u Hrvatskoj, temelje se na uva~avanju kriterija koji vrijede u razvijenim tr~ianim gospodarstvima.To su kriteriji efikasnosti, pravednosti i jednostavnosti. Da bi se poatovali kriteriji, treba uo iti ograni enja u gospodarstvu. Struktura i mogunosti porezne administracije u pogledu brzine kojom se postojei porezi mogu restrukturirati i uvesti novi porezni oblici, takoer su ograni enje procesa reforme poreznog sistema. Zbog ograni enja, porezna se reforma treba uskladiti s ostalim strukturnim reformama, a osobito restrukturiranjem poduzea (uklju ujui privatizaciju), rehabilitacijom financijskog sektora i liberalizacijom vanjskotrgovinske razmjene. Budui da u Hrvatskoj reforma poreznog sistema nije u potpunosti zavraena, ona se nastavlja s osnovnim ciljem da reformiran porezni sistem bude efikasan, pravedan i lako provediv. Jedan od na ina za postizanje takvog cilja je proairenje porezne osnovice. Ciljevi poreznog sistema i fiskalne politike kojom bi se u Hrvatskoj potakla atednja i gospodarski rast odnose se na: zaustavljanje porasta relativne veli ine sektora konsolidirane dr~ave (konsolidirani prihodi i rashodi moraju rasti po stopama ni~im od stope rasta BDP) uvoenje neutralnog poreza na dodanu vrijednost, financiranje javnih potreba restrukturiranjem javnih izdataka, reformu izvanprora unskih fondova - mirovinsku reformu, reformu javnog sektora, nastavak fiskalnog rastereenja u cilju poticanja privatnog poduzetniatva, te ja anje fiskalne discipline. 4. ZNA AJ PRERAIVA KE INDUSTRIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU, PREUDVJETI OPORAVKA I VARIJANTNI MODELI PRIVATIZACIJE Preraiva ka industrija u odnosu na druge djelatnosti ima neka specifi na obilje~ja. Proizvodi preraiva ke industrije su predmet meunarodne razmjene, pa su u otvorenom gospodarstvu njihova tehnoloaka obilje~ja, kvaliteta i cijena predmet testiranja na domaem i svjetskom tr~iatu. Po tome se preraiva ka industrija razlikuje od nekih drugih va~nih sektora gospodarstva (velikog dijela usluga), iji se proizvodi mogu realizirati samo na domaem tr~iatu. U netr~ianom ambijentu bivaih socijalisti kih sustava, domaa preraiva ka industrija bila je zaatiena, a izvoz potican dr~avnim intervencijama. Prelazak na tr~iano poslovanje smanjivanjem zaatitnih barijera i izlaganjem konkurenciji, postavio je pred nove privatne poduzetnike velike zahtjeve. Prilagoavanje tr~ianom poslovanju se ostvaruje u uvjetima gradnje tr~ianih institucija. Za zemlju s niskom domaom atednjom i bez potrebnog priliva kapitala iz inozemstva, ato zna i prilagoavanje u uvjetima stagnantnosti. KONCENTRACIJA PONUDE U PRERAIVA KOJ INDUSTRIJI HRVATSKE (bez INE) %1994.1995.1996.svih firmiUkupni prihodZapos-leniDobitUkupni prihodZapos-leniDobitUkupni prihodZapos-leniDobit10%75,5067,1378.5476.8167,8978,1977,0969.5680,3920%87,3784,3086,6987.7884,0786,8087,8484,7387,9530%92,4891,1690,8592,4990,7291,2792,6091,1191,9340%95,2694,5693,9195,1393,8993,8495,1693,9794,3950%96,9196.3395,8496,7795,8395,7696,7895,8596,2460%97,9997,7897.0697,8897,1897.0697,9197,2697,4370%98,7698,5398.1298,6798,2598,1298,6998,2598,3280%99,3099,1698,8999,2498,9598.8699,2698,9999,1090%99,7199,6499,5599,6899,5299,5399,6899,5799,10100%100100100100100100100100100Izvor: ZAP, zavrani ra uni Koncentracija ponude u pojedinim granama preraiva ke industrije je velika (na relativno mali broj firmi otpada veliki udio u ukupnom prihodu i izvozu), a i dalje raste. Nema velikih firmi koje bi svojom reputacijom i polo~ajem osiguravale stabilnost poslovanja na domaem i svjetskom tr~iatu, odnosno visoka koncentracija ponude viae je nasljee socijalizma. Uo ena sklonost prema rastu koncentracije tra~i dodatna istra~ivanja. Prethodno bi se moglo zaklju iti da u sadaanjem razdoblju restrukturiranja nedostaju srednje firme koje bi u Porterovom smislu poveavale konkurentnost ukupne industrije. Osim toga, mo~e se pretpostaviti da visoka koncentracija ponude ini rast gospodarske aktivnosti i izvoza vrlo osjetljivim na kvalitetu privatizacije. Posebno je pitanje da li novi privatni vlasnici i poduzetnici mogu uspjeano restrukturirati firme i osigurati dugoro ni razvitak ili se vode motivima kratkoro nog maksimiranja dobiti. Taj ambijent koji nije tipi an za voenje standardne makroekonomske politike. Javljaju se razni paradoksi kao npr. stabilnost cijena uz visoke kamatne stope, rast deficita platne bilance uz rast precjenjenosti domae valute, rast nezaposlenosti uz rast realnih plaa i sl. Poveanje izvoza mora se staviti u srediate svake koncepcije i strategije razvitka na koju bi se naslanjala djelotvornija ekonomska politika. Novo makroekonomsko okru~enje koje bi bilo stvarano na osnovama strategije razvitka, moralo bi davati poticaja poveavanju proizvodnje, zaposlenosti i izvozu. Budui da su problemi vezani s novim investicijskim ciklusom koji se, pored domae atednje, oslanja i na vanjsku akumulaciju i poveanje vanjskih direktnih investicija, mora se poi od opeg poboljaavanja pozicije Hrvatske u meunarodnome okru~enju. Za ubrzani je gospodarski razvitak potrebno komparativne pretvoriti u konkurentne prednosti, zato ato se na taj na in osigurava rast i stabilnost razvitka nacionalne industrije. Preduvjet za ostvarenje konkurentnih prednosti jest visoko obrazovan radni potencijal i dobro osmialjeni smjer i intenzitet investiranja. Takva e strategija utjecati na br~e i uspjeanije uklju ivanje u CEFTA-u u kratkom i u EU-15 u dugom roku. U industrijskoj e se politici strategijom nadoknaivanja propuatenog moi potaknuti izvoz. Ulaskom u EU, Hrvatska e industrija morati ostvarivati visoku razinu kakvoe proizvoda, kako bi na taj na in odr~avala svoju konkurentnost, a za to se mora stvoriti motivacijski prostor izvoznika (te aj, porezi). UDIO U UKUPNOM PRIHODU I IZVOZU PRVIH 10, ODNOSNO 20 NAJVEIH FIRMI PRERAIVA KE INDUSTRIJE HRVATSKE PODRU JE / Razdoblje% u UP% u izvozuProizvodnja:prvih 10prvih 20prvih 10Prvih 20hrane, pia i duhanskih pr.40,856,950,368,7tekstila i tekstilnih proizv33,948,144,961,4ko~e i proizvoda od ko~e56,474,274,494,1Prerada drva i proiz.od drva24,137,623,936,9papira,izdavaatvo i tiskarstvo28,536,376,886,8koksa,naf.derivata i nukl. gor100,0100,0100,0100,0kemik.,kemij.pr.i umj.vlakana82,390,494,699,2pr.od gume i plasti nih masa46,764,356,674,0ost.nemetalnih mineralnih pr.46,363,471,787,4metala i proizvoda od metala35,546,438,650,6strojeva i ureaja40,554,832,144,1elektri ne i opti ke opreme44,353,974,183,1prometnih sredstava71,883,825,528,5Ostala preradiva ka industrija39,254,344,961,6Izvor: ZAP. zavrani ra uni i Dr~avni zavod za statistiku. Hrvatska preraiva ka industrija mo~e zasnivati gospodarski rast na povezanim sastavnicama: ekonomije hrvatske ponude 2. ekonomije hrvatske potra~nje razvijene industrijske strukture. 4.1. Formiranje ponude Agregatna ponuda je sredianji problem i za kratkoro ni i za dugoro ni razvoj gospodarstva s aspekta makroekonomskih aktivnosti. Meusobno djelovanje agregatne potra~nje i agregatne ponude odreuje razinu outputa, nezaposlenosti i iskoriatenja kapaciteta i klju no je za kretanje razine cijena, odnosno inflacije. Dugoro no agregatna ponuda je initelj koji stoji iza gospodarskog rasta. Konceptualni i prakti ni problem je u formiranju transparentne ponude, gdje objektivizirani kriteriji trgovanja zahtijevaju utvrivanje ciljeva s procjenom varijantnih scenarija, ega nema bez kvantitativne analize. Podaci o neprivatiziranoj imovini postoje, te su osnovica za formiranje ponude. S ekonomskog aspekta problem je u temeljnoj analizi koristi i troakova. U odreenom smislu taj pristup je prednost. Mnoga dr~avna poduzea koja su bila izlo~ena novim uvjetima tr~iata kupaca pokazala su se sposobnima prilagoavanju, odnosno ostvarena je realokativna efikasnost. Hrvatska danas tendira deindustrijalizaciji i neadekvatnoj tercijarizaciji, ali ne mo~e se razvijati bez kvalitetne industrijske strukture i bez airenja razmjera ekonomije ponude. Slabljenje proizvodnog sektora na dugi rok proizvodi negativne posljedice koje e biti teako sanirati. Smanjenje proizvodnje u preraiva koj industriji rezultat je smanjenja ponude u njezim klju nim granama: brodogradnji, proizvodnji hrane i pia, kemikalija i kemijskih proizvoda, nakladni koj i tiskarskoj djelatnosti, te u metalnoj industriji i konfekciji. To se slabljenje domae potra~nje ekonomski o ituje u gomilanju zaliha gotove robe, u smanjenju prometa u trgovini na malo i u smanjivanju uvoza, dok se slabljenje inozemne potra~nje odra~ava na pad izvoza. Struktura se manifestira u funkciniranju tr~iata faktora, tr~iata proizvoda i u financijskom tr~iatu. Razvijena tr~iana struktura omoguuje pribavljanje svih faktora i uvjeta uspjeane proizvodnje u konkurencijskim uvjetima. Zna i, tr~iana struktura omoguava poduzeu vremensku i prostornu koincidenciju svih proizvodnih faktora i usluga i mogunost njihove optimalne kombinacije. Tako shvaeno tr~iate obuhvaa, ne samo tr~iate roba i usluga ve i kapitala, radne snage, znanja, tehnologije, informacija, ideja i menagementa i tr~iate poduzea i poduzetniatva. Dakle, i poduzee postaje roba na tr~iatu. U procesima tranzicije posebno se aktualiziraju problemi vezani uz opstanak poduzea. Pojedina poduzea propadaju, a nova ni u kroz kontinuirani proces starenja i obnove. Ako poduzee nije vitalno, tj. ne mo~e biti profitabilno, propada a nastaju nova poduzea koja imaju supstitucijski u inak i omoguuju ostvarenje ekonomskih ciljeva na razini nacionalne ekonomije, kao ato su: zaposlenost, razina plaa, ~ivotni standard i sli no. Glavne relacije unutarnjih i posebno vanjskih ekonomskih odnosa i odnosa konkurentnosti odreuju relativne cijene, u emu politika te aja i uope politika cijena domaeg i stranog novca imaju veliku ulogu. Kada te politike prijeu dopuatenu mjeru odnosa izmeu domae i vanjske globalne proizvodnosti rada, nastupaju problemi. Tranzicija teoretski i prakti no po~eljnog modela poveanja proizvodnje i zaposlenosti na osnovi ekspanzije izvoza u model koji se oslanja na razvitak trgovine i na ekspanziju uvoza nije slu ajna. Nasuprot tome uslijedile su po svom djelovanju sasvim zakonite snage relativnih cijena. Takav je razvojni model je bio prilagoen privatizaciji, ali nije prilagoen airim interesima s drugim prioritetima, a ti su zaposlenost, razvitak i poveanje blagostanja. Veliki druatveni troakovi ostvarivanja takvog modela su jasni, a nezaposlenost i niska razina dostignutog razvitka pripadaju nekim sinteti kim pokazateljima veli ine tih troakova. Hrvatska e na po etku novoga stoljea biti jedina sredianja europska zemlja koja e u odnosu na godinu 1989. imati zamjetno ni~u razinu razvitka. U Hrvatskoj je poslije po etka stabilizacijskog programa, potroanja stalno bila vea od rasta proizvodnje. Posljedice su tehnoloako zaostajanje, vee zadu~ivanje, te~e punjenje dr~avnog prora una i loaiji odnosi izmeu onih koji rade i onih koji ~ive od minuloga rada, te~e odr~avanje razine zdravstvene zaatite, te sve manje perspektive za mladi naraataj. U formiranju ponude treba ustrajati na mikroekonomskoj analizi. Primjena instrumenata mikroekonomske analize omoguava empiri ki provjerljivo i kvantitativno mjerljivo obrazlo~enje nalaza, zaklju aka i smjernica. Taj instrumentarij je podoban za primjenu na razli itim razinama agregiranosti, od industrije kao cjeline, do pojedinog gospodarskog subjekta,ato zna i varijantnu dubine analize. Sukladno tome utvruju se izvedbeno orijentirane smjernice i mjere industrijske politike opeg zna enja s obilje~jima planiranja na razini gospodarstva kao cjeline. Ustrajavanje na mikroekonomskom pristupu temelji se na bitnim zna ajkama hrvatskog gospodarstva, odnosno na realnim mogunostima stvaranja pouzdane informacijsko dokumentacijske osnovice, primjerene mikroekonomskom instrumentariju. To je temelj racionalnog odlu ivanja i na makroekonomskoj razini. Kada je rije  o analizi proizvodnih imbenika u odnosima ponude i potra~nje, va~no je identificirati sastavnice tr~iane strukture, te utvrditi stupnjeve slobode mogueg djelovanja na svaku od njih. Shema ilustrira elementarnu tr~ianu strukturu i imbenike tr~iane razmjene. Tr~iana strukturaPonudaProizvodiPotra~njaNerazmjenskiRad Kapital Prirodni resursi Know how MenagementOsobna potroanja Reprodukcijska potroanja Investicijska potroanja Prora unska potroanjaUvozRazmjenskiIzvoz Analiza temeljne tr~iane strukture zna i utvrivanje odnosa razmjene. Meuovisnost potra~nje i ponude nije upitna, ali je nesporan vei zna aj potra~nje, osobito za hrvatsku preraiva ku industriju. Uporabna vrijednost proizvoda je nositelj njihove vrijednosti, ali je naplata prodanih proizvoda zadnji in potvrde realne, na tr~iatu dokazane konkurentnosti. Iz teorije je poznato da se ekonomska politika usmjerena na poveavanje proizvodnje i zaposlenosti temelji na konceptu ekspanzije izvoza, a ne na konceptu supstitucije uvoza. To osobito vrijedi za male zemlje u tranziciji kao ato je Hrvatska. 4.1.1. Odabir strukture na temelju raspolo~ivih resursa i racionalizacija portfelja Strukturne promjene gospodarstva klju no su pitanje svake tranzicije, pa tako i u Hrvatskoj. Cilj tranzicije je da mjerama makroekonomske politike izvrai takve strukturne promjene koje omoguuju ostvarivanje realokativne u inkovitosti. Pomaci od sektora ni~e u inkovitosti prema onima s viaom razinom u inkovitosti odraz su racionalnije alokacije resursa i u kona nici omoguuju poveanu konkurentnost gospodarstva na domaem i meunarodnom tr~iatu. Takvi pomaci doprinose u znatnoj mjeri porastu zaposlenosti (primjer eake, Maarske), iako se ne mogu uzeti kao savraeni supstituti. Standardni iskaz je onaj koji mjeri strukturu u eaem u domaem bruto proizvodu. Prema vrijednostima iskazanim u tablici sektorske strukture mo~e se zaklju iti da je u petogodianjem razdoblju doalo do strukturnih promjena koje su se najviae odrazile na industriji, graevinarstvu (koji su izgubili svoje ranije pozicije u strukturi) i uslugama (koji bilje~i rast). Takve su promjene imale negativne posljedice na kretanje zaposlenosti. Strukturne promjene promatrano po sektorima, u okolnostima ozbiljnih vanjskih poremeaja nisu odrazile intencije koje su nazo ne u mjerama makroekonomske politike. Proces strukturnih promjena dugotrajniji je i njegove se poljedice u suatini svode na dugoro nije pomake. Ono ato je relevantnije na krai i srednji rok su promjene unutar sektora. Industrija je bila izlo~ena posljedicama tranzicije. Problemi gospodarstva su pad proizvodnje, zaposlenosti i tehnoloako zaostajanje,te promjena vlasniatva.Krajem osamdesetih udio industrije u BDP-u bio je oko jedne treine, a da bi krajem 1998. pao na ispod 20%. Na ta kretanja utjecale su promjene u gospodarskom okru~enju praene promjenama na izvoznim tr~iatima. Rat je imao dodatne atetne posljedice na industrijsku proizvodnju. Direktne atete na industrijskim postrojenjima procjenjuju se na 2,5 milijarde USD, dok o indirektnim atetatama postoje razli ite procjene koje su viaestruko vee od navedenog iznosa. Tek se dio industrijskih kapaciteta mogao anga~irati na namjenskoj proizvodnji, dok je ostalim trebalo du~e razdoblje za preorijentaciju proizvodnje prema novim tr~iatima. U oskudici raspolo~ive akumulacije, prezadu~enosti poduzea i nepostojeih ozbiljnijih izvora vanjskog financiranja tijekom prvih godina tranzicije, po etno se zaostajanje u kvalitativnim iniocima privreivanja pogoraalo. Makroekonomsko okru~enje koje je uvelo nove kriterije u inkovitosti kao i naglaaenu uvoznu konkurenciju, ugrozilo je brojna poduzea u sektoru industrije. Nepostojanje cjelovite razvojne vizije uslijed koncentracije na probleme obrane i potom stabilizacije ali i izvora financiranja, prije ilo je dr~avu da provede izvozno orijentiranu strategiju. Takvo stanje u kojem se je izvoz tretirao kao rezidualna veli ina, a ne temeljnom polugom razvoja dodatno je opteretio sektor industrije (nepostojanje izvoznih kredita, skupe izvozne garancije, zanemarive aktivnosti na planu promocije izvoza, i sli no). Restrukturiranje industrije odvijalo se pod izrazito nepovoljnim okolnostima. Nastavak restrukturiranja industrije, praen privatizacijom odreenog broja velikih dr~avnih poduzea i dalje e utjecati na negativne trendove zapoaljavanja. Joa uvijek nedovoljan rast industrijske proizvodnje ne pru~a osnova za optimizam u pogledu zaokreta u zapoaljavanju. Ukoliko se 1989. godina uzme kao polazna za razmatranje razvoja industrije, tada je u razdoblju od 1989. do 1998. godine obim industrijske proizvodnje pao na razinu od 51% u odnosu na polaznu godinu. Pri tom izgledu da je dno proizvodnje sa 49,6% u odnosu na polaznu godinu, dosegnuto u 1994. godini i od tada industrijska proizvodnja bilje~i rast. Meutim, taj je rast bio prespor da bi doprinijeo rijeaavanju problema zaposlenosti, realokaciji zaposlenih, i ozbiljnijem, induciranom o~ivljavanju ostalih sektora gospodarstva. Razdoblje pada industrijske proizvodnje gotovo se poklapa s padom zaposlenosti, s tim ato zaposlenost gotovo u pravilu slijedi pad proizvodnje, uz pomak od oko godinu dana. Joa uvijek su prisutni zna ajni slobodni kapaciteti ali istovremeno i sve viae zastarjelih i nekonkurentnih proizvoda. Nedostatak kapitala, odnosno njegova visoka cijena, loa menagement, spekulacije oko privatizacije, nereguliran pravni sustav u segmentu gospodarstva, samo su dio problema koji se odra~avaju na kretanje proizvodnje i zaposlenosti. Relativno spor ritam reformi na strani ponude, nerazvijeno financijsko tr~iate, kupovina tvrtki od strane menagera i zaposlenih, skromna inozemna ulaganja, visoka cijena kapitala uz precijenjenu domau valutu, ograni avajui su inioci ozbiljnijem restrukturiranju industrije. S nezapolenoau koja je visoka i u porastu, slika prespetiva industrije u kratkom roku je zamuena. Obnova, iako saglediva, bit e spora i teaka. Produktivnost je jedan od pokazatelja koji ilustrira u inak promjena.Ukoliko se produktivnost mjeri odnosom indeksa kretanja volumena proizvodnje i indeksa zaposlenih, a osnovom jedinstvene klasifikacije zaposlenih osoba u nacionalnoj statistici, rast produktivnosti je imao infleksiju u 1993. godini i od tada ona raste. Rast je odraz pada zaposlenosti zbog niske aktivnosti industrije, zatvaranja kapaciteta i linearnog otputanja ljudi u nedovoljno promialjenim programima sanacija poduzea. U strukturnoj analizi hrvatske preraiva ke industrije treba poi od obilje~ja njezina sadaanjeg stanja. Hrvatska preraiva ka industrija na europskom i svjetskom tr~iatu ima ulogu gospodarskog subjekta, koji o prodajnoj cijeni ne pregovara, ve je prihvaa takvu kakva jest. Inozemno tr~iate je za hrvatsku preraiva ku industriju tr~iate "perfektne konkurencije". Elasti nost u poslovnom i razvojnom ponaaanju je bitno ograni ena na strani potra~nje. Ne samo u pogledu prodajnih cijena, ve zahtjevanih koli ina i kvalitete proizvoda. Evidentan je gubitak prodajnog i nabavnog tr~iata. Potrebno je analizirati uzroke sporog prilagoavanja, koje nisu samo objektivne naravi, pa je va~no razdvojiti objektivne od subjektivnih uzroka sadaanjeg nepovoljnog stanja. Razlikovati treba, primjerice, tehnoloaku inferiornost i neracionalnu, preskupu proizvodnju od prevelikog o ekivanja izravne i neizravne "dr~avne pomoi". Objektivni imbenici tehnoloake inferiornosti i porezne presije ne bi se smjeli adresirati samo "dr~avi". Slabo iskoriatenje kapaciteta i pojava tehnoloakog viaka zaposlenih posljedica su nedostatka menagerskih znanja i nasljea da se poslovni i razvojni rizici podruatvljuju. Visoka zadu~enost je imbenik smanjene poslovne i razvojne elasti nosti, uzrok stvaranja gubitaka, te stalno poveavanje ovisnosti o bankama. Asignacija odgovornosti za nastalo stanje ne bi smjela biti opis, ve utrivanje mjera za poboljaanja. Dugogodianji nizak intenzitet strukturnih promjena jedan je od glavnih razloga za postizanje niske stope rasta industrije i gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini. U strukturi industrijske proizvodnje nerazmjerno su nisko zastupljene tehnoloki intenzivne proizvodnje i proizvodi, a upravo oni predstavljaju najpropulzivniji dio industrije, jer su prethodnici i nositelji tehni ko-tehnoloakog napretka za itavo gospodarstvo. Industrijski razvijene zemlje s veom zastupljenosu tih grana zasnivaju svoju prednost na unutarnjem i vanjskom tr~iatu. Zbog nedovoljnog intenziteta investicijske i izvozne aktivnosti, zbog neodgovarajuih strukturnih promjena, a nakon godine 1991. i Domovinskog rata, doalo je do zna ajnog opadanja bruto domaeg proizvoda/per capita. Hrvatska je u fazi industrijskog razvitka kada mora ispraviti razli ite disproporcije iz prethodnih razdoblja i intenzivirati ga. Analiza obilje~ja industrijskog razvitka i strukturnih promjena to potkrijepljuje. Sektorska struktura gospodarstva Hrvatske u cjelini je sli na onoj u razvijenim zemljama EU, ato potvruje i sektorska struktura zaposlenih. Najzastupljeniji je tercijarni sektor, s tendencijom njegova sve veeg udjela u gospodarskoj strukturi. No, budui da je industrija promotor tercijarizacije gospodarstva, nemogue je razvijati uslu~ne djelatnosti bez industrije. Analiziraju li se osnovni razvojni parametri za industriju u razdoblju izmedu godina 1970.-1990., mo~e se zaklju iti da je Hrvatska, ponajprije zahvaljui razvitku industrije, dostigla razinu srednje razvijenosti. RAZVOJNI PARAMETRI ZA INDUSTRIJU I RUDARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU IZMEU 1970.godine i 1998. godine Razvojni parametar1970.-1990.1990.-1995.1996.-1998.Prosje na godianja stopa rasta druatvenog proizvoda3%-6,3%-Koeficijent odnosa stope rasta industrije i rudarstva prema stopi rasta ukupnog gospodarstva1,361,73*-Prosje ni strukturni udio u gospodarstvu Hrvatske35,5%31,0%20%*Koeficijent odnosa stope pada industrije i rudarstva prema stopi pada ukupnog gospodarstva. Izvor: statisti ki godianjak SRH i statisti kih ljetopis RH, razna godiata. U industriji su izostali procesi tehni ko-tehnoloake modernizacije, pa je ona bilje~ila radno intenzivan tehnoloaki napredak. Na porast druatvenog proizvoda industrije presudno je utjecao kvantitativni porast proizvodnih fondova, pri emu nije bitnije promijenjena njihova struktura. Izostao je stoga i proces zna ajnijih promjena industrijske strukture Hrvatske. Iz meunarodnih uporedbi proizlazi zaklju ak da je hrvatska industrijska proizvodnja u opadanju, kako u usporedbi sa zemljama EU-15, tako i u uporedbi sa zemljama u tranziciji. Opadanje udjela industrije je posljedica tranzicijske krize, a ne ubrzanja rasta drugih gospodarskih djelatnosti. Uz opadanje udjela industrije u BDP-u, opada i intenzitet prodora tehni ko-tehnoloakog napretka u industriju. To potvruju i nepovoljni trendovi u proizvodnosti u usporedbi sa zemljama u tranziciji. UDIO INDUSTRIJE U BRUTO DOMAEM PROIZVODU ZA ZEMLJE U TRANZICIJI Zemlja1990.1991.1992.1993.1994.1995. eaka39,343,939,734,933,633,3Maarska-26,824,423,222,8-Poljska47,441,034,032,932,2-Slova ka--38,035,430,628,6Slovenija33,637,033,631,030,830,1Bugarska43,040,831,425,226,324,3Rumunjska40,538,332,432,332, 732,1Hrvatska36,633,231,430,629,630,1Izvor. Countries in Transition 1995 Handbook of Statistics, The Vienna Institute for Comparative Economic Studies, Vienna, 1995. Pad proizvodnje bitno se razlikovao u pojedinim industrijskim granama. Jedino proizvodnja naftnih derivata nije zabilje~ila pad, ve rast fizi kog obujma proizvodnje u razdoblju izmeu godina 1990.-1995. KRETANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH PO GRANAMA 1990.-1995.god. Grane s povoljnijim kretanjem proizvodnje od prosje nogIndeks 1995/90Grane s najviaim stopama pada proizvodnjeIndeks 1995/90Proizvodnja naftnih derivata109Crna metalurgija18Proizv.baznih kemijskih proizvoda81Strojogradnja25Duhanska industrija80Proizv.ko~e i krzna30Proizvodnja pia75Brodogradnja38Prehrambena industrija65Proizvodnja piljene grade i drva63Proizv.gotovih tekstilnih proizv.62Proizvodnja papira58UKUPNO56Izvor: Mjese na statisti ka izvjeaa DZZS RH 1995.god. REALNI RAST PRERAIVA KOG SEKTORA U ZEMLJAMA EU-15 1985.-1995. SA STOPAMA RASTA VI`IM OD PROSJE NIH U PRERAIVA KOJ INDUSTRIJI SektorStopa rasta %Guma i plastika5,1Kemijski proizvodi4,5Hrana, pie i duhan3,7Elektri ni strojevi3,5Uredski strojevi3,0Papir2,9Drvo i namjeataj2,9Metalni proizvodi2,9Ukupno preraiva ka industrija2,4Izvor: The Competitiveness of European Industry, European Commission Office for Official Publications of the European Community Luxembourg, 1997.,str.25. Promatrajui rast preraiva kog sektora u zemljama EU-15 u razdoblju izmeu godina 1985.-1995., proizlazi da je industrija bilje~ila pozitivne stope rasta od 2,4%, pri emu je ak osam velikih industrijskih sektora imalo stope rasta vee od prosje nih. Od toga su etiri sektora modernih proizvodnji, odnosno tzv. kasnih industrija, koje proizvode trajna potroana dobra (proizvodnja gume i plastike, kemijski proizvodi, elektri ni strojevi, uredski strojevi), a tri se odnose na proizvodnju roba airoke potroanje (hrana, pie i duhan, drvo i namjeataj, papir). Sektori niskog rasta jesu transportna oprema, mehani ki strojevi, obua i odjea i proizvodi od elika i ~eljeza. Hrvatska je u proces tranzicije uala sa zastarjelom industrijskom strukturom, a u proteklih se sedam godina ona nije promijenila. Dok u proizvodnoj strukturi zemalja EU-15 prevladavaju tehnoloaki propulzivne industrije, u nas su to tradicionalne grane klasi nih tehnologija i u usporedbi s najmodernijim industrijskim granama, radom su intenzivne. Uo ljivo je da u Hrvatskoj procesi restrukturiranja nisu slijedili zakonitosti svojstvene razvijenim zemljama. U razdoblju 1980.-1989. godine industrija Hrvatske je imala nizak intenzitet strukturnih promjena, da bi u razdoblju do godine 1995. on porastao. To nije posljedica investicijske aktivnosti i strukturne politike, ve adaptacije industrijskih grana na ote~ane uvjete u vrijeme rata i na tranzicijske procese. Bolje su proale izvozno usmjerene grane, a to su tradicionalne grane klasi nih tehnologija koje imaju nizak intenzitet istra~ivanja i razvitka i proizvode za koje postoji vea potra~nja (proizvodnja tekstilnih proizvoda, proizvodnja finalnih proizvoda od drva, proizvodnja piljene grade i plo a, proizvodnja bazi nih kemijskih proizvoda, prehrambena industrija). Istodobno su veliki pad proizvodnje zabilje~ile grane koje su zna ajno smanjile svoj strukturni udio u izvozu, i to crna metalurgija, strojogradnja i brodogradnja. Zbog nedovoljne je razine ugraenog znanja u industrijske proizvode koji se izvoze, stupanj konkurentnosti je ni~i, ato je stupanj obrade vei. Budui da na industrijski i gospodarski rast i razvitak u razvijenim zemljama utje e tehni ko-tehnoloaki napredak, na niske i opadajue stope u RH utjecale su ne samo niske investicije, ve i nepostojanje restrukturiranja industrije. Bitno je naglasiti da je u Hrvatskoj u tijeku proces dezinvestiranja, koji e imati dalekose~ne negativne posljedice kako na razvitak industrije, tako i cjelinu gospodarstva. BRUTO INVESTICIJE U FIKSNE FONDOVE U INDUSTRIJI ZA ZEMLJE U TRANZICIJI u postocima ukupne investicije = 100 Zemlja1990.1991.1992.1993.1994.1995.  eaka--44,341,641,541,8Maarska38,0 32,729,4 28,731,532,3Poljska35,0 33,8 39,6 38,743,444,8Slova ka--51,3 46,0 41,940,3Slovenija18,0 18,917,618,818,918,7Bugarska48,456,1 51,4 45,936,751,9Rumunjska46,3 54,556,650,0 36,931,4Hrvatska21,3 30,8233,8 24,8 33,1 28,43Izvor: Countries in Transition 1995 Handbook of Statistics, The Vienna Institute for Comparative Economic Studies Vienna, 1995. U svijetu je u tijeku reindustrijalizacija, karakteristike koje su fleksibilna proizvodnja, kratak proizvodni proces, visoka diverzifikacija proizvoda i este promjene proizvoda. Pritom se konkurencija meu proizvoda ima manje zasniva na cijenama, a viae na kakvoi proizvoda, diverzificiranom proizvodnom asortimanu (sa ciljem zadovoljavanja ili ak anticipiranja ~elja kupaca) i na brzini dostave novih i poboljaanih proizvoda na tr~iate. U kontekstu reindustrijalizacije zna ajno se mijenja uloga dr~ave u definiranju i provoenju industrijske politike. U industrijskoj politici EU-15 prevladava politika ja anja konkurentnosti. Zbog oblika dr~avne pomoi ona se unutar EU viae odnosi na horizontalne, a manje na vertikalne oblike pomoi. Bitno je odabrati industrijsku politiku koja e stvoriti uvjete za poveanje efikasnosti domae industrije, te potaknuti svekoliki razvitak gospodarstva Hrvatske. Glavno je pitanje odabir vertikalne ili horizontalne industrijske politike. Vertikalna industrijska politika podrazumijeva koriatenje razli itih mjera radi provoenja ~eljenih pomaka u gospodarskoj strukturi. To mo~e biti osnivanje dr~avnih poduzea, intervencija dr~ave u ciljno odabrane rastue ili zalazee sektore, davanje subvencija, poreznih olakaica, davanje potpora iz dr~avnog prora una, itd. 4.1.2. Utvrivanje vremenskog i prostornog horizonta U analiti kim polaziatima va~no mjesto zauzimaju prostorni i vremenski horizont. Meunarodno okru~enje kao prostor te razmjenski tijekovi kao vremenska komponenta analize, sastavnice su ovog dijela analiti kih polaziata. U tome pogledu treba istaknuti tri procesa koji bitno obilje~avaju, ograni avaju, ali i daju poslovnu i razvojnu priliku za konkurentnu tr~ianu utakmicu. Rije  je o procesima globalizacije, liberalizacije i normalizacije. Sva tri procesa meusobno su povezana i temeljna su obilje~ja ukupnih prilika u okru~enju. Treba ih razumijevati kao egzogeno zadane varijable u prilagodbi gospodarskog ponaaanja, okvire kao ograni enja, ali i standardna pravila kao priliku za uspjeh. Globalizacija ini svijet sve povezanijim, a osobito razmjena dobara. Brzina i opseg liberalizacije temelje se na ruaenju granica, pa je to preduvjet za pojedina nu i ukupnu u inkovitost. Tehnoloako-tehni ki preduvjet svega je normizacija. Jedan od egzogeno zadanih uvjeta je i regionalizacija. Udovoljavanje odreenim kriterijima ulaska u regionalne asocijacije svakako je u temelju br~e obnove i novog razvoja hrvatske preraiva ke industrije i gospodarstva u cjelini. Neorganaizirano uklju ivanje u asocijacije, mo~e imati i negativne posljedice. Izgubljeni tempo zbog nekih propuatenih prilika br~eg ulaska u asocijacije, ne treba ubrzavati samo zbog deklarativnih razloga. Regionalne asocijacije daju priliku, ali i utvruju pravila ponaaanja, te izazivaju troakove prilagodbe. Procesi globalizacije, liberalizacije i normizacije va~niji su i dugoro niji procesi. Regionalizacija je pragmati ki odgovor na problem neujedna enosti gospodarskih struktura pojedinih dr~ava, minimiziranja prijevoznih troakova, te nemogunosti da se deklarativno prihvaena multikulturalnost prakti no provede u realnom gospodarskom i socijalnom ~ivotu. Zato treba voditi brigu o vremenskom i prostornom horizontu promialjenog ulaska u regionalne asocijacije. Industrija je Hrvatske u fazi kada mora premostiti svoje razvojno zaostajanje, koje je prete~ito rezultat neodgovarajue strukturne politike. Procjenjuje se da je njezin tehnoloaki jaz izmeu 15 i 20 godina za najrazvijenijim zemljama. Naime, u razvijenim se zemljama sve vei zna aj daje tehnologiji koja je bila glavni izvor konkurentnosti u osamdesetim godinama, a i nadalje su informacije i znanje osnovna razvojna paradigma. Hrvatska nije pravodobno ostvarila prijelaz s ekstenzivnog na intenzivni tip gospodarenja. Za industrijski razvitak to je zna ilo prijelaz s koncepcije i strategije zasnovane na komparativnim prednostima na koncepciju konkurentnih prednosti (cijene, kakvoa, dizajn, servisiranje proizvoda). Unapreenje tehni ko-tehnoloake osnovice industrije glavni je preduvjet zna ajnijih strukturnih promjena i pomaka s dominantnog udjela resurno-intenzivnih i radno-intenzivnih proizvoda prema veem udjelu proizvoda izrazite diferencijacije (oprema i tehnologija) i proizvoda s velikim udjelom znanja. Budui da industrija Hrvatske ima relativno velika razvojna ograni enja, njezina e strukturna modernizacija biti relativno dug proces koji e se odvijati fazno. Pritom je mogue razlikovati dvije osnovne faze. U kratkom se roku treba poveati ukupna u inkovitost postojeih proizvodnji. Te~iate je biti na postizanju racionalne uporabe proizvodnih inputa, na poveanju efikasnosti privreivanja, na diverzifikaciji osnovnih proizvoda, odnosno na inovaciji proizvodnih programa (podi~ui tehni ko-tehnoloaku razinu) i na razvijanju industrijske proizvodnje u skladu s potrebom zaatite ovjekove okoline. Zbog ograni enih e se financijskih mogunosti u Hrvatskoj istra~iva ki i razvojni napor morati usmjeriti na implementaciju i adaptaciju inozemne tehnologije, i to viae nego na razvitak vlastite tehnologije. Naime, iskustvo zemalja koje su industrijalizaciju zasnivale na znanju, pokazuje da je porast proizvodnosti ovisio o uvozu odgovarajue tehnologije, o efikasnosti primjene uvezene tehnologije i o injenici koliko je uvezena tehnologija prodrla u industrijsku strukturu.Struktura uvoza industrijskih proizvoda u Hrvatskoj nepovoljna je zato ato najmanji udio ima sektor proizvodnje sredstava za rad. Na taj se na in nedovoljno unese tehni ko-tehnoloakog napretka u industrijsku i gospodarsku strukturu, a to utje e na nedovoljan intenzitet strukturnih promjena. Budui da je rast izvoza u ovoj fazi osnovni preduvjet cjelokupnog razvitka (omoguava rast proizvodnje, a time i otvaranje novih radnih mjesta), treba se uz pomo dr~ave oja ati izvozni sektor. Uloga vertikalne industrijske politike morat e se ograni iti, kako ne bi utjecala na relativne cijene proizvodnih imbenika, proizvoda i usluga. U dugom roku, postupnim investiranjem i uz pomo horizontalne industrijske politike, trebalo bi biti omogueno uvoenje proizvoda viaeg stupnja slo~enosti. Time se ulazi u viae cjenovne razrede u koje su smjeateni kvalitetniji proizvodi suvremene industrije. Pritom valja znati da je znanje osnovica i jedini permanentni izvor konkurentnosti koji ja a i ne troai se uporabom. Investicije u ljudski kapital najbolja su industrijska politika. Ulaganja u ljude i u znanost pretpostavka su za stvaranje uvjeta za airenje i primjenu znanja u proizvodnji i uvjeta za svekoliki gospodarski razvitak. Uloga je dr~ave u stvaranju stabilnih makroekonomskih uvjeta za bitno podizanje razine u inkovitosti, provoenju strukturnih promjena i u stvaranju fleksibilnog i stabilnog gospodarstva koje e se moi brzo prilagoavati meunarodnom okru~enju. Treba imati u vidu da stabiliziranje cijena ne uklanja sve rizike. Zbog toga skromni domai, a posebno meunarodni kapital ulazi s velikim oprezom i visokim stupnjem selektivnosti koja ne mora biti podudarna s razvojnim preferencijama. Proces je spor, druatveni troakovi stabilizacijske politike sve te~e odr~ivi, a zadovoljavajue restrukturiranje se dogaa u tek nekoliko sektora. Restrukturiranje hrvatske industrije bit e uspjeano ako se u dugoro nom razdoblju bitno povea udio rastuih sektora i onih s razvojnim aansama prilagodivih promjenljivoj i zahtjevnoj potra~nji. Njihova e se konkurentnost zasnivati na kvaliteti i na kontinuiranim poboljaanjima proizvoda i proizvodnih programa. U kratkom se roku tehni ko-tehnoloaki napredak mo~e ubrzanije unositi u industrijsku strukturu uvozom sredstava rada. Poveanjem razine tehnoloake opremljenosti i ukupne efikasnosti mogue je ubrzati stopu rasta industrijske proizvodnje i izvoza konkurentnih proizvoda. Ja anje investicijskog intenziteta u funkciji restrukturiranja industrije omoguit e i ja anje izvoznog intenziteta i mijenjanje strukture izvoza. To e bitno utjecati na poboljaanje polo~aja Hrvatske na meunarodnom tr~iatu. Dinami ne strukturne promjene i dinami niji izvoz bit e mogue realizirati u kraem roku, usmjerivanjem investicija u propulzivne projekte (vertikalna industrijska politika), a u duljem podizanjem razine kvalitativnih razvojnih imbenika (prete~ito horizontalna industrijska politika). U tom e procesu bitnu ulogu odigrati nepredmetne investicije, odnosno podizanje razine kakvoe inputa, u emu stupnju obrazovanja pripada dominantan zna aj. Stoga je prijeko potrebno da viaestruko porastu ulaganja u razvitak i istra~ivanje. Pri definiranju uloge dr~ave potrebno je prete~ito se koristiti horizontalnim mjerama industrijske politike, a manjim dijelom vertikalnima, s naznakom da e u dugom roku prevladavati horizontalne mjere industrijske politike. Empirijski je u ovom radu analizirano razdoblje 1994.-1998. godine u hrvatskoj preraiva koj industriji. U svakom pogledu, analiza postojeeg stanja je kvantitativna osnovica razrade moguih varijantnih scenarija obnovljenog, te novog poslovanja i razvoja u preraiva koj industriji. Da bi se postigla konkurentna tr~iana razmjena treba voditi brigu o prostornom aspektu, tj. domaem i inozemnom tr~iatu, strukturi potra~nje na tim tr~iatima, prodajnim cijenama, kvaliteti proizvoda i priznatom standardu, suvremenosti proizvoda, te informacijskom sustavu i organizaciji promid~be i prodaje. Dubina analize varira od makroekonomskog za gospodarstvo ukupno kao cjelinu, do mikroekonomskog za preraiva ku industriju. Na temelju provjerljivih podataka obrazla~u se izvedbeno usmjereni zaklju ci kao osnovica za donoaenje odgovarajuih odluka u podru ju industrijske politike. Nepovoljno razvojno i poslovno okru~enje obilje~avaju visoke cijene proizvodnih imbenika, visoka porezna presija i osobito nepovoljna investicijska klima. Posljedica toga je skraeni vremenski horizont donositelja odluka na svim razinama, ato dodatno ograni ava ubrzanu obnovu i novi razvoj. Razdoblje poslovanja u budunosti tijekom kojeg se mjere neto primici mo~e se nazvati strateakim ciklusom. Strateaki se ciklus ili razdoblje poslovanja, zbog poslovne procjene, treba odrediti u skladu sa slijedeim kriterijima: - da to bude razdoblje za koje postoje vjerodostojne informacije o relevantnim vanjskim i unutarnjim poslovnim dogaajima; - du~ina strateakog ciklusa trebala bi se uskladiti s procjenom vijeka trajanja zadovoljavajue potra~nje za prodajnim programom poduzea na prodajnom tr~iatu; - du~ina razdoblja bi se trebala usklaiti s optimalnom du~inom razdoblja anga~iranja kapitala vlasnika u toj pravnoj osobi; - du~ina razdoblja bi trebala biti usklaena s du~inom o ekivane tehnoloake promjene kod glavne grupe postrojenja ili nekog drugog nositelja poslovne aktivnosti. Iskustvo je pokazalo da bi ocjenjivanje sposobnosti trebalo obuhvatiti razdoblje od 3 do 5 godina njegova poslovanja u proalosti. Krae razdoblje od 3 godine mo~e ponekad dati krivu predod~bu o sposobnosti, jer bi mo~da zahvatilo razdoblje koje je pod prete~nim utjecajem kratkoro nih i netipi nih initelja kao ato je pad ili porast konjukture. Dulje razdoblje od 5 godina takoer mo~e prouzro iti pojavu nerealnih ocjena zbog promjene obra unskog sustava, tehnologije, odnosa ponude i potra~nje, ekonomske politike i sl. Kada se odrede nositelji razvoja po industrijsim granama, dobije se razlika izmeu industrijskih grana koje po sadr~aju domaih inputa imaju zna ajke prete~itih razmjenskih grana i onih koje imaju obilje~ja nerazmjenskih grana, tj. na prete~ite izvoznike i one koje najveim dijelom zadovoljavaju domau potra~nju. Takvo segmentiranje i analiti ka podjela trebalo bi biti polaziate za izgradnju primjerenog informacijskog sustava, tj. organizacija prikupljanja i obrade podataka kao osnovice za donoaenje odgovarajuih mjera gospodarske politike. Kriteriji za utvrivanje nositelja razvoja trebaju biti visoki, da bi se identificirali oni dijelovi preraiva ke industrije koje vremenom treba napustiti kao nekonkurentne, neperspektivne i realne balaste razvoja u konkurentnom okru~enju. Stoga je va~no utvrditi kriterije i za pratitelje razvoja. Bitno obilje~je pratitelja razvoja je elasti nost na promjene i nove zahtjeve u okru~enju. Navedeni analiti ki okvir, dakle, treba primijenjivati za razli ite razine agregiranosti preraiva ke industrije. Pritom se vodi briga o realno raspolo~ivoj informacijsko dokumentacijskoj osnovici, osobito zbog potreba provjerljive kvantitativne analize i simulacije u inaka. Za takve industrijske grane, ali i tvrtke potrebno je pripremiti programe restrukturiranja. U tome pogledu treba primijeniti standardizirani metodoloaki pristup. Ne treba potcijeniti ni kratki rok u okviru vremenskog horizonta, primjerice, do godine dana. I u tom razdoblju se mo~e obaviti niz aktivnosti s pozitivnim u incima, ali se prave strukturne promjene kao osnovica stabilnog razvoja mogu polu iti tek u srednjem i dugom roku. U kratkom roku se mogu donositi mjere, a tek na srednji i dugi rok smjernice i politike. 4.1.3. Procjena tr~iane vrijednosti U ekonomiji se pod pojmom vrijednosti podrazumijeva svojstvo materijalnog ili nematerijalnog dobra ili prava da se u odreenim vrijednostima mo~e razmijeniti za neato drugo ili prodati za novac, pa je pojam vrijednosti u modernom gospodarstvu vezan uz kupnju i prodaju, tj. uz razmjenu na tr~iatu. Predmet razmjene na tr~iatu mogu biti rad, kapital, proizvodi i pravne osobe. To zna i da se i pravne osobe prodaju i kupuju na tr~iatu, kao ato se kupuju i prodaju rad, kapital i proizvodi. Jedan od klju nih elemenata svake kupoprodaje, pa i kupoprodaje pravne osobe jest cijena predmeta razmjene koja odra~ava njegovu vrijednost. Postojanje tr~iata pravnih osoba namee i potrebu njihove procjene u slu aju njihove kupoprodaje. Strateaki sustav procjene pravne osobe posebnu va~nost ima u tranzicijskom dobu, kada dr~ava treba odlu iti ato u initi s poduzeima u kojima je prete~iti vlasnik, koja prakti ki nisu privatizirana i resrukturirana. Ako se primijene samo metode stati kog pristupa procjeni poduzea, kakav je bio slu aj kod pretvorbe u Republici Hrvatskoj, dr~avne institucije zadu~ene za privatizaciju nemaju valjanu podlogu za odlu ivanje. Kad je u pitanju sudbina daljnjeg poslovanja poduzea, jedino je dinami ki pristup procjeni poduzea vjerodostojan i pouzdan. Vrlo je riskantno donositi strateake odluke bez egzaktnih metoda, jer se mogu prouzro iti dugoro ne nepovoljne posljedice za cijelu druatvenu zajednicu. Obzirom na kompleksnost vanjskih i unutarnjih uvjeta poslovanja, te meusobnu uvjetovanost strategije po djelatnostima i strategije poduzea, mo~e se dogoditi da se procjena radi nekoliko puta,tj. nakon definiranja parametara po odreenim segmentima strateakog upravljanja. Sukladno navedenom trebalo bi provesti slijedee faze postupka procjene da se zadovolji njena temeljna svrha: l. Analiza prodajnog ti~iata, 2. Analiza tehnoloako-tehni kog razvitka, 3. Analiza nabavnog tr~iata, 4, Izra un buduih prihoda, 5. Izra un rashoda, 6. Izra un izvora financiranja tekueg poslovanja i razvoja, 7. Utvrivanje polaznih procjena poduzea, 8. Uporedbe za donoaenje strateake odluke: 8.1. s izra unatom ra unovodstvenom vrijednoau poduzea, 8.2. s izra unatom tr~ianom vrijednoau poduzea, 9. Kriteriji za donoaenje strateake odluke, 10. Poslovna procjena na temelju izabrane strategije, 11. Mogua solucije strateakih odluka, 12. Eventualno utvrivanje zamjenske vrijednosti poduzea, 13. Eventualno utvrivanje likvidacijske vrijednosti poduzea. U svijetu postoje razli iti pristupi procjeni pravnih osoba, a unutar pojedinih pristupa procjeni postoje razli ite metode procjene cijele pravne osobe ili dijelova imovine, obveza i kapitala. Meutim, nisu sve metode procjene podesne za realizaciju definiranog cilja sustava procjene, pa je bitan izbor metoda za utvrivanje sustava procjene za odlu ivanje o budunosti ulo~enog kapitala u pravnoj osobi. Metodologija dinami kog pristupa procjeni i utvrivanja poslovne vrijednosti poduzea predvia sve potrebne postupke za zadovoljavanje spomenutih zahtjeva. Za strateako odlu ivanje najva~nije je utvrditi poslovnu vrijednost poduzea pomou dinami kog pristupa, koja daje podatke da li e budue poslovanje poveavati kapital vlasnika. Procjena pravne osobe, kao sredstvo mjerenja budue vrijednosti kapitala, ima prednost u odnosu na linearno-nominalne metode utvrivanja opravdanosti ulaganja i zadr~avanja kapitala, ato se u ovom sustavu obuhvaa najviae initelja poslovanja i ato se optimalno kombiniraju elementi sadaanje i budue vrijednosti pravne osobe. Podloga za donoaenje odreenih propisa za izgradnju adekvatnog institucijskog okvira druatveno-ekonomskog sustava bi trebala biti u inkovit sustav procjene fer vrijednosti, na temelju buduih poslovnih rezultata. Procjena pravne osobe na temelju planiranja buduih poslovnih dogaaja, zna i utvrivanje da li e se kapital poveavati, stagnirati ili smanjivati u odreenom buduem vremenskom razdoblju, ato je od presudne va~nosti za vlasnika kapitala postojeih pravnih osoba prilikom utvrivanja strategije razvitka. Potrebno je primarno utvrditi parametre radi o uvanja realne vrijednosti ulo~enog kapitala, te sekundarno parametare za iznadprosje no uveanje realne vrijednosti ulo~enog kapitala. Razlike su izmeu postupka kod o uvanja realne vrijednosti kapitala uporedba dali je realna vrijednost kapitala na kraju vijeka jednaka ili vea od vrijednosti poduzea na po etku vijeka, te kod iznadprosje nog poveanja usporedba parametra s kretanjem srodne djelatnosti. RA UN DOBITI I GUBITKA Preraiva ke industrije, stalne cijene 000 kuna Povjesni podaci:199419951996199719981. Ukupan prihod67.53869.10378.17584.65583.1102. Ukupni rashodi68.95471.73381.46484.22584.465Materijal.troakovi39.55442.63150.16153.86151.250 Amortizacija2.7742.7133.4873.4243.623 Bruto plae9.22911.42411.91112.78713.973 Financijski rashodi4.9854.4155.2514.1084.598 Izvanredni rashodi4.4462.5702.9542.1122.236 Ostali rashodi9.2588.4899.1929.3639.7163.Bruto dobit/gubitak-1.416-2.630-3.288430-1.3554. Porez iz dobiti2862786078789185. Neto dobit/gubitak-1.702-2.908-3.895-448-2.273Problem je vrednovanja poduzea u uvjetima nepouzadnog ra unovodstva u tvrtkama, neprovjerenih i neprimjernih metoda vrednovanja poduzea, te nepostojanja financijskog tr~iata. Disperzirano dioni arstvo ne mora biti ograni avajui inilac na du~i rok, ato se ti e upravljivosti tvrtkama, uz uvjet da se formira odgovarajue tr~iate vrijednosnicama, te da se vlasni ke strukture tijekom vremena formiraju. U tom slu aju ono mo~e djelovati na zaposlenost neutralnije od malih dioni ara. Pretpostavimo da je javno poduzee prodano privatnom kupcu po konkurentnoj cijeni. Cijena je po definiciji jednaka sadaanjoj vrijednosti diskontiranog tijeka dobiti poduzea nakon oporezivanja. Nadalje, pretpostavimo da je ovaj tijek pozitivan u svim godinama. Ukupni deficit bio bi manji u vremenu prodaje, ali suprotno tom, bit e vei deficiti u svim narednim godinama, odra~avajui gubitak prihoda od uplaene dobiti. Ako diskontna stopa ugraena u prodajnu cijenu korektno odra~ava oportunitetne troakove kapitala, onda e budui deficiti biti u potpunosti kompenzirani samo ako dr~ava upotrijebi prihode od prodaje za kupnju neke druge imovine ili ako otplati ekvivalentni iznos dr~avnog duga i time smanji izdatke u budunosti. U ovakvom slu aju dr~ava i privatni sektor jednostavno razmjenjuju financijska sredstva (aktivu) i obveze (pasivu). Fiskalni stav ostaje prema tome cijelo vrijeme nepromijenjen. Posebno je interesantan slu aj privatizacije poduzea koje ne samo da trpe gubitke nego imaju i neto profitni tijek sa negativnom sadaanjom vrijednoau. U takvom slu aju prodaje, nema mogunosti financiranja poveanja tekuih javnih rashoda ili smanjenja poreznog optereenja. Ako se poduzee prodaje po konkurentnoj cijeni, ova cijena e biti negativna i kupac bi trebao dobiti unaprijed jednu svotu subvencije, koja bi bila jednaka negativnoj sadaanjoj vrijednosti buduih gubitaka poduzea, ili bi mu se morao garantirati tijek godianjih subvencija. Ukoliko se vrijednost preraiva ke industrije prika~e uprosje eno prema diskontu neto primitaka poslovnog toka, metodu ijeg izra una zagovara ovaj rad u prethodnim poglavljima, uz druatveni diskontni faktor 8% koji predstavlja prosjek eskontne stope, procjena tr~iane vrijednosti preraiva ke industrije bi bila oko 35% od nominale, odnosno desezonirane ra unovodstvene vrijednosti. To je gotovo identi no prosje nim vrijednostima dionica poduzea koje kotiraju na burzi Zagreb. To nije, neto sadaanja vrijednost uz navedeni diskont iznosi 22.370.906 tisua kuna, ato predstavlja 17,4% vrijednosti nominalne aktive, odnosno 34,85% kapitala i rezervi pasive hrvatske preraiva ke industrije u iskazane stalnim cijenama na dan 31.12.1998. godine (aktiva 128.712.992 tis. kn odnosno kapital i rezerve 64.189.232 tis. kn). Postojee metode se klasificiraju u odnosu na situaciju u kojoj se mo~e nai pravna osoba s aspekta budunosti, kao: - nastavak poslovanja bez dodatnog ulaganja, - nastavak poslovanja s dodatnim ulaganjem, - prodaja pravne osobe, - pretvorba jednog u drugi oblik vlasniatva, - likvidacija poduzea. Analizom portfelja formalno-pravno i financijski treba razraditi ponudu. Izlazak na tr~iate podrazumijeva da ponuda  ima svoju cijenu, kupac ima svoju, a cijena razmjene meu njima se mo~e ozna iti tr~ianom. Ovdje je rije  o tome, da bi dr~ava trebala preuzeti ulogu poduzetnika, koji prvo restrukturira i time podi~e vrijednost poduzea, koje namjerava prodati. Polazei od toga da je promjena ukupnog prora unskog deficita esto uzimana kao pouzdan znak o stanju fiskalne politike, postavlja se pitanje zaato je to tako s prodajom poduzea. Problem je u tome ato se te~iate daje na tijek gotovine, pa standardni ra uni ne uspijevaju odraziti ato je s buduim tijekovima dohotka ali i obveza dr~ave ili javnog sektora. Na primjer, ako se promatra dr~avna bilanca stanja, onda je jasno da ako prodaja imovine (poduzea) prouzro i promjenu u strukturi imovine ali ne pogaa atednju, tada, unato  rezultirajuim promjenama u deficitima, transakcija nebi trebala imati neto fiskalni utjecaj u budunosti. Sli no, kada se prihodi od prodaje upotrijebe za financiranje rasta tekuih javnih rashoda ili smanjenja poreznog optereenja i kada nema promjena u deficitu, rezultirajue smanjenje u atednji zna i po etni ekspanzivni utjecaj transakcije i potrebu da uslijedi kontrakcija koja bi nadoknadila dohodak kojega bi pridonijelo izgubljeno poduzee. Drugim rije ima, dr~ava je uala u transakciju kojom je smanjila svoje ukupno bogatstvo (bilanca stanja), pa mora kroz buduu aktivnost nadoknaditi izgubljeno. Nakon dezinvestiranja tijekom 80-ih godina i ratnih razaranja po etkom 90-ih preraiva ka industrija ima zastarjelu imovinu koji zahtjeva znatna nova ulaganja. Analiza raznih pokazatelja poslovanja pokazuje da su u najveem dijelu industrije gubici vei od dobiti, da su investicije niske, a rast troakova i precijenjenost domae valute dodatno smanjuju konkurentnost i profitabilnost izvoza. Uz iznimku dvije ili tri grane koje pokazuju uspjeano restrukturiranje, relativno visoke investicije i rast proizvodnje i izvoza, mo~e se ocijeniti da e prete~ni dio industrije teako biti u stanju, bez radikalnijih makroekonomskih i mikroekonomskih promjena, preokrenuti trendove i stati na put odr~ivog rasta proizvodnje i izvoza. Taj rast ovisi od mogunosti kapaciteta preraiva ke industrije da povea proizvodnju, kvalitetu proizvoda i konkurentnost na svjetskom tr~iatu, te nesmetanog pristupa tr~iatima. Dobar dio tih pretpostavki le~i izvan utjecaja preraiva ke industrije. Zbog toga je preraiva koj industriji potrebna pomo, od diplomatske radi otvaranja slobodnog pristupa novim tr~iatima, do strateake makroekonomske politike. 4.2. Specifi na uloga dr~ave Restrukturiranje industrije pretpostavka je i uvjet za ubrzani gospodarski razvitak Hrvatske. Budui da se industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, u razdoblju izmeu godina 1990.-1995. prepolovila, restrukturiranje se odvija u ote~anim uvjetima. U cilju smanjenja porezne presije i porasta atednje treba prvo pristupiti restrukturiranju dr~avnih i javnih poduzea. Taj bi proces ubrzao restrukturiranje ostalih tvrtki. Restrukturiranje poduzea treba provoditi tvrdim bud~etskim ograni enjima i na dr~avna i privatna poduzea. To zna i provoenje poreskih obveza s naporom da se minimizira poreska evazija, smanje subvencije, uvedu selektivni krediti sukladno obnovi i strategiji razvitka, eliminira unakrsno kreditiranje i neplaanje, te odlu no provode likvidacije poduzea. Izbjegavanje i odugovla enje s provedbom ovakvih mjera objaanjava zaostatak u rastu i razvoju Hrvatske. U kratkom e se roku restrukturiranje odvijati s veim ograni enjima. Najvee razvojno ograni enje bit e nedovoljna sredstva za ja anje investicijskog intenziteta. Obzirom da je restrukturiranje dugotrajan proces, to e ograni enje bitno utjecati na njegovu dinamiku. Domaa e realna atednja biti nedovoljna, pa je pretpostavka za br~e restrukturiranje dotok sredstava iz inozemstva. Zbog mogueg rasta kreditnog rejtinga Hrvatske, u nadolazeem se razdoblju mo~e o ekivati porast izravnih inozemnih investicija. U pogledu mogue gornje granice stope gospodarskog rasta ozbiljno ograni enje je postojea niska razina agregatne atednje koja se kree na razini od oko 12% BDP-a. Za dinamiziranje rasta potrebno je poveati razinu agregatne atednje i to iz domaih izvora i pomou inozemne atednje. U pogledu novog razvoja treba razmotriti proces privatizacije, ulogu dr~ave, direktna inozemna ulaganja, stvaranje i reakciju burze, ulogu banaka i poziciju cjelokupnog financijskog tr~iata. Osnovno je pitanje na ina na koji se mo~e poveati sadaanja skromna razina agregatne atednje. Samo njenim poveanjem i aktivnijom razvojnom politikom mo~e se o ekivati o~ivljavanje investicija. Na makro razini to je jedna od mogunosti za smanjivanje sadaanje razine nezaposlenosti. Privatizacija je trebala omoguiti promjenu agregatne strukture gospodarstva na na in da strukturne promjene na makro razini i proces restrukturiranja na mikro razini omogue veu razinu konkurentnosti roba i usluga na tr~iatu. Smatralo se da e od moguih metoda privatizacije, sama poduzea izabrati najpovoljniji oblik. Takav pristup nije dao dovoljnu dubinu za operacije na financijskom tr~iatu, a izostao je mnogo privla niji oblik dokapitalizacije u vidu emisije novih dionica. I pretvorba je pridonijela loaem upravljanju. Otkup dionica zaposlenih i menagementa stvorio je savezniatvo u kojem je svaki od partnera nastojao zadr~ati pozicije. To objaanjava pomanjkanje napora za proizvodnim restrukturiranjem. Od menagementa se nisu tra~ili razvojni programi kako je uobi ajeno u tr~ianim ekonomijama, a zadatak mu je pod pritiskom rata puko odr~avanje proizvodnje. U tome se tra~io oslonac na dr~avu na na in da rastuim bud~etom dr~ava postane glavni kupac, koji iako neredovito plaa, za uzvrat odgaa likvidaciju poduzea i uvodi sanaciju, koja u stvari predstavlja odliv atednje. Kuponska privatizacija je ubrzala proces privatizacije poveanjem broja poduzea koja su privatizirana, a poveala je i broj dioni ara. Nije meutim ostvaren dodatni priljev kapitala. Va~no je da se ato prije provedu mjere zaatite malih dioni ara i da situacija na financijskom tr~iatu postane transparentnija. Jedno od klju nih pitanja za dalji razvoj je visina prora unskih sredstava, te na in njihovog formiranja i troaenja. U tom pogledu neophodna je reforma poreznog sustava s ciljem da se s veom u inkovitoau smanji ukupni porezni teret. To e biti mogue ukoliko planirano uvoenje poreza na dodatnu vrijednost zamijeni porez na promet na na in da ukupna porezna davanja budu manja od postojeih. Povezano s pitanjem racionalizacije troaenja prora unskih sredstava je pitanje ukidanja razli itih subvencija. Konsolidiranjem dr~avnog prora una i u inkovitim praenjem njegovog troaenja, o ekuje se u narednom razdoblju da fiskalni deficit nee prekora iti okvir od 3% BDP-a. Pri zadra~avanju fiksnog te aja kune odnosi u meunarodnoj razmjeni odraziti e se i nadalje na takvo kretanje izvoza i uvoza, pri kojem se o ekuje deficit tekueg ra una platne bilance. On e se smanjivati u korelaciji s provoenjem preostalog paketa reformi i sa ostavrivanjem koncepcije poslovno poticajnog okru~enja. U toj postupnosti biti e potrebno se osloniti na strane izvore financiranja gospodarske aktivnosti i to u vidu direktnih stranih ulaganja i bankarskih kredita. Dakle, presudna e biti dinamika gospodarskog rasta uz paralelno ostavrivanje programa restrukturiranja, kojim bi se trebala poboljaati konkurentna pozicija zemlje u meunarodnoj razmjeni. U slu aju poremeaja platne bilance, centralno pitanje se odnosi na zna ajke domae potroanje. Ukoliko je ona u suatini investicijskog karaktera tada je za o ekivati da e poveana proizvodnja i izvoz uspostaviti ravnote~u, dakle tada se radi o premostivnom poremeaju. Kretanja u strukturi potroanje u Hrvatskoj, poglavito uvozne strukture upuuju na rizike. Otvara se procjep neravnote~e koji je izlo~en moguem apekulativnom pritisku ali i opasnosti od povratnog toka kapitala. Bitno pitanje je konzistentost gospodarske politike. Ne samo da su bitni iznosi koji se prelijevaju u vidu sanacijskih programa a alimentirani iz prora una, ve kalkulacija koja polazi od eliminacije takvog pristupa i smanjuje rashodnu stavku prora una u korist smanjene porezne presije. Treba naglasiti da je dug velikih javnih poduzea u 1997. godini dosegao oko 10% BDP-a (za 31 veliko poduzee). Rjeaavanjem problema velikih poduzea, te zatvaranjem dotoka sanacijskih sredstava, bio bi na in ostvarivanja poslovno poticajnog okru~enja, ostavljajui vei postotak profita onima koji znaju u ato, kako i kada ulo~iti. Dr~avna poduzea su i zna ajan uzro nik stanja u bankarskom sustavu i njegovoj nelikvidnosti. Stanje u bankarskoj sferi dijelom je odraz povezanosti banaka s poduzeima na na in da su poduzea du~nici ujedno i vlasnici banke. 4.2.1. Planski a ne intervencionisti ki pristup Hrvatska mora tra~iti razvojnu priliku u revitalizaciji i modernizaciji industrije. Razvoj tr~iata kapitala, odr~avanja i stimuliranja mobilnosti faktora i konkurencije opi je okvir u kojem se mo~e voditi uspjeana dugoro na industrijska politika. Iako Hrvatska ima relativno razvijen sektor usluga okrenut prema izvozu, ekspanzija usluga ima granice koje su zadane nedovoljnom potra~njom usluga od strane proizvodnih sektora. Naime, znatan dio usluga, u razvijenim zemljama gotovo polovica, slu~i proizvodnji materijalnih dobara i vezan je uz industrijske aktivnosti. Bilo bi nerealno o ekivati da bi Hrvatska mogla biti zna ajniji isporu itelj usluga za inozemne prizvodne sustave. Zato je razvoj uslu~nog sektora uvjetovan rastom i transformacijom sektora proizvodnje dobara. U uvjetima liberalizacije, sektor proizvodnje dobara mo~e koristiti strane usluge, ali i autonomni uslu~ni sektor, pa bi bilo pogreano ra unati da bi sektor usluga mogao biti rezervirani prostor za rast isklju ivo domaih usluga i da nee biti izlo~en oatroj vanjskoj konkurenciji. Obzirom na kaanjenje u pribli~avanju europskim integracijama, mo~e se o ekivati da e novi ciklus industrijalizacije za Hrvatsku biti te~i nego za zemlje koje su bli~e uklju ivanju u Europsku Uniju. Danas se mogu kontrolirati ekscesi konjunkturnog ciklusa, bez periodi nih inflacija i kriza, a to zna i da i Hrvatska dr~ava mo~e utjecati na razinu proizvodnje, zaposlenosti i inflacije, koristei se fiskalnom (porezi i troaenje) i monetarnom politikom (novac, kamatnjak, investicije). To su dva osnovna instrumenta makroekonomske politike. Evidentno usporavanje privatizacije rezultat je zna ajki preostalog i neprivatiziranog portfelja. Pogreano je problem privatizacije razumijevati samo kao makroekonomski. Iznala~enje optimuma zahtijeva uva~avanje i mikroekonomskih zna ajki portfelja uz analizu svakog od gospodarskih subjekata u njemu. Svaki subjekt ima svoj razli iti ponder, gdje se razlikuju dvije temeljne grupe poduzea: l. Poduzea u infrastrukturnim djelatnostima-velika poduzea; 2. Poduzea koja posluju u tr~ianim strukturama-mala i srednja; Spomenute grupe mogu se podijeliti na: l. Poduzea s tr~ianim, tehnoloako-tehni kim, financijskim i organizacijsko-upravlja kim uvjetima za samostalno poslovanje i razvitak; 2. Poduzea s perspektivom u inkovite strukturne prilagodbe - tr~iane, proizvodne, financijske, organizacijsko-upravlja ke; Poduzea bez poslovne perspektive koja treba zatvoriti. Budui da nema informacijskog sustava, koji bi omoguio analizu svakog od poduzea u portfelju, potrebno je formirati odgovarajuu bazu podataka. To podrazumijeva mikroekonomsku analizu svakog poduzea. Rije  je o standardiziranim metodoloakim postupcima obnovljene procjene vrijednosti poduzea s identifikacijom strukturnih neusklaenosti i mogunostima njihova izvodljivog rjeaavanja. Takva mikroekonomska analiza svakog pojedinog poduzea bila bi osnovica za fomiranje ponude. Osobit naglasak treba staviti na ograni enja, uz utvrivanje njihovog zna enja i mogunosti otklanjanja. Primjerice: nedostatak obrtnih sredstava; loaa upravlja ka struktura; visoka zadu~enost; visoka podzaposelnost kapaciteta; slaba promid~ba; previsoka procjena vrijednosti; Rezultati mikroekonomske analize, pomogli bi dr~avi da se odlu i ato e u initi s tim poduzeima. Ne podrazumijeva se nastavak brige oko njihova restrukturiranja, osim za ona, za koja ocijeni da se restrukturiranje mo~e izvesti u kratkom roku i s manjim ulaganjem,te da bi se takva poduzea skuplje prodala. O tome se odluka donosi temeljem provjerljivih podataka, a ne kvalitativnih i iskustvenih procjena. Industrijska politika dr~ave i drugih javnih institucija u novim uvjetima je raznovrsnija i zahtjevnija. Dugoro na sistematska aktivnost na stvaranju i odr~avanju visokog kreativnog potencijala zemlje njezin je osnovni kriterij i garancija uspjeha. Pritom se ne smije zaboraviti da ni tr~iata nisu slu ajne konstelacije, nego da su strukturirana trajnim odnosima proizvodne moi i inovacija, te institucionalnog i organizacijskog ustrojstva. Ako dr~ava upotrijebi sav prihod od prodaje za financiranje privremenog poveanja tekuih javnih rashoda ili za privremeno smanjenje poreznog optereenja (ili za oboje), prora unski deficit e u godini prodaje ostati nepromjenjen, dok e budui deficiti biti vei. Koja god se kombinacija smanjenja poreza ili poveanja rashoda izabere, uvijek e doi do odgovarajueg suprotnog kretanja u budunosti. Ako se poveanje rashoda ili smanjenje poreza ~eli u initi stalnim, a ograni eno je sredstvima nastalim od prodaje, onda mo~e biti i trenutno poveanje javnih rashoda i smanjenje poreza (ili oboje) te smanjenje deficita, ali e se utjecaj promjena u budunosti nai izmeu opisanog ishoda. Kako se upotrijebe prihodi od prodaje, promjena u tekuem ukupnom prora unskom deficitu nee uspjeti odraziti makroekonomske posljedice prodaje na srednji rok. Iskustvo zemalja OECD-a pokazalo je neuspjeanost sektorske politike u dugom roku. Pregled namjene prema funkcionalnom na elu upuuje na zaklju ak kako veina dr~avne pomoi u zemljama lanicama odlazi na horizontalni tip pomoi u industriji,tj. na pomaganja razvoja i istra~ivanja, zaatitu okoliaa, razvoj malih i srednjih poduzea, na izvozne subvencije i ope investicije koje se formalno ne odnose na neki posebni sektor. U uvjetima globalizacije i sve ja e meunarodne konkurencije, sve te~e je odabrati strateake sektore zna ajne za razvitak nacionalnog gospodarstva. Horizontalna industrijska politika, suprotno vertikalnoj, usmjerena je na podizanje kakvoe svih klju nih inputa. Podrazumijeva ulaganje u obrazovanje, s naglaskom na poticanje permanentnog obrazovanja, kako bi se zaposlenici, od menagementa na ni~e, mogli lakae prilagoivati promjenama na svjetskom tr~iatu. Uklju uje poticanje i fundamentalnih i primijenjenih istra~ivanja, jednako kao i transfera tehnologije. To je posebno zna ajno za mala i srednja poduzea, jer ona nemaju mogunosti za razvitak vlastitih istra~iva kih centara i zato ato su u razvijenim europskim zemljama takva poduzea smatrana glavnim pokreta ima gospodarskog razvitka. Bitno je naglasiti neutralnost navedene politike, jer dr~ava stvara jednake aanse za sve gospodarske subjekte. U uvjetima malih zemalja s nerazvijenim tr~iatima, neutralnu horizontalnu industrijsku politiku nu~no je nadopuniti tr~ianom simulacijom i stimulacijom. Valja naglasiti da je industrijsku politiku u Hrvatskoj potrebno definirati u skladu s koncepcijom odr~ivog razvitka. Paradigma odr~ivog razvitka, osim ekonomskog (poboljaanje materijalnih uvjeta ~ivota), podrazumijeva i socijalni razvitak (ulaganje u obrazovanje, zdravlje, kvalitetnu prehranu, kvalitetno stanovanje, itd.), politi ki razvitak (zasnovan na demokratskim pravima i slobodama), kulturni razvitak (autonomno izra~avanje specifi nih, razli itih etni kih kultura), ekoloaku dimenziju (zaatita i unapreenje okoline) i novu globalnu etiku. Potrebna je i aktivna dr~avna uloga radi veli ine potrebnih ulaganja, razli itih vremenskih horizonata i divergentnih privatnih i druatvenih kriterija troakova i koristi. Sticanje novih znanja i regionalni programi zahtijevaju participaciju dr~ave, a da se ne spominju mre~e ustanova socijalne zaatite i pomoi, koje su nezamjenjive tijekom procesa prilagodbe tr~iata radne snage i radnih odnosa. Izlaz iz recesije je koreliran s aktivnom prisutnoau dr~ave u ekonomiji izgradnjom tr~ianih institucija, tr~ianih mehanizama, klime i na ina razmialjanja. Aktivnost dr~ave u procesu restrukturiranja se izra~ava u okvirima stupnja privatizacije i liberalizacije. Cilj je ato vei stupanj privatizacije i liberalizacije aktivnom dr~avnom politikom, uz ubla~avanje pogreaaka u procesu. Nastojanja treba usmjeriti u suradnju izmeu dr~avnih organa i nezavisnih poduzea na svim razinama programa tranzicije. Kombinacija privatnih i dr~avnih fondova u praenju programa, uz meunarodne financijske institucije oslonac su procesu restrukturiranja. 4.2.2. Financijska sanacija i poveanje vrijednosti U promatranom periodu od pet godina, dr~ava je ulo~ila u gospodarstvo raznim oblicima potpore 80 milijardi kuna. U obnovu ratom poruaenih objekata je potroaeno oko 12 milijardi kuna. Za sanacije poduzea iz dr~avnoga je prora una od 1996. do 1999. godine ulo~eno 9,4 milijarde kuna. Za potporu poljoprivredi utroaeno je 3,3 milijarde, a krediti HBOR-a ukupno su iznosili 4,5 milijardi kuna. Za kapitalne projekte i ulaganja javnih poduzea utroaeno je 22 milijarde kuna, za ulaganje u prometnu infrastrukturu 7,6 milijardi, za potpore turisti kom gospodarstvu oko pola milijarde kuna, gotovo isto toliko usmjereno je u poticanje malog gospodarstva. Uz 17,3 milijarde kuna dr~avnih jamstava za kredite, stavke ine iznos od oko 68 milijardi kuna. Zadr~avanje dr~avnog vlasniatva ima smisla samo ukoliko tr~iate ne podmiruje odreene potrebe, ili pak nije ostvarena otvorenost odreenih poduzea, dakle izlo~enost konkurentnosti. Uz to, treba anga~irati sposoban menagement, kako bi se ostvarili uvjeti supstitucije privatizacije. Dr~ava je slabo osposobljena za proces restrukturiranja, a to u odnosu na vlastita poduzea odgaa, odr~avajui time razinu zaposlenosti, odnosno socijalni mir. U mjeri u kojoj je ostvarivana substitutivnost privatizacije izgradnjom makroekonomskog okru~enja, gotovo obrnuto proporcionalno rasli su problemi s dr~avnim poduzeima, dakle privatizacija je jedini put. U svezi stavova koji dolaze i od vodeih menagera dr~avnih poduzea da je potrebno prvo pristupiti restrukturiranju poduzea a potom privatizaciji, po~eljno bi bilo u initi benefit-cost analizu u svakom od pojedina nih slu ajeva i kvantificirati dobitke i gubitke. Dakako, bitno je ponaaanje agregatne atednje i oportunitetni troaak, a potrebna je i ocjena financijskog rizika. Na mikroekonomskoj razini u pogledu upravljanja nema bitnih pomaka. Pa~nja menagementa bila je koncentrirana na na in privatizacije, adaptaciju brojnim promjenama u makrookru~enju, izlasku iz nelikvidnosti, odnosno na kratkoro e probleme. Prema anketi Ministarstva gospodarstva 1995. godine, u industrijskim poduzeima ne postoje strateaki razvojni planovi, odnosno ne postoji vizija niti po jednom faktoru proizvodnje u poduzeu, a isto tako niti po proizvodima i tr~iatima. Okosnica je pre~ivljavanje i dovraavanje procesa privatizacije. Stvarno restrukturiranje zna i ulaganje, a dosadaanji iznosi investicija ukazuju da je taj proces izostao. Pri nedostatnoj domaoj atednji, interesantni su bili vanjski izvori. Za programe kreditinih linija meunarodnih financijskih institucija, portfolio ulaga a ili pak stranih direktnih investitora tra~e se programi restrukturiranja s objektivnom ocjenom stanja, na temelju detaljne analitike utroaenih resursa, ocjenom doprinosa po strukturi proizvodnje i po proizvodima, te odgovarajue projekcije na srednji i du~i rok. Na temelju toga tra~e se razvojni programi koji imaju dokazivu profitabilnost. Dakle, tra~i se kontinuirano programiranje razvoja poduzea, a za to treba vremena, sredstava i znanja. Privatizacija velikih dr~avnih tvtki trebala bi biti postupna i slijediti nakon financijske konsolidacije i restruktuiranja. One moraju prvo biti komercijalizirane i tek tada bi trebala uslijediti privatizacija kojom se mogu postii financijski u inci. Poguban pristup je razdvajanje velikih dr~avnih poduzea tijekom postupka njihove privatizacije, bez sagledavnja mogunosti i na ina njihovog restrukturirianja u novom makoroekonomskom okru~enju. Paralela se mo~e povui s iskustvom razvijenih tr~iata, pri emu se razlikuju kratkoro ni i dugoro ni u inci. U kratkom roku tr~iate reagira na na in da po objavljivanju razdvajanja dijelova od cjeline interes za kupovinu poraste, pa tako i poraste vrijednost dionica na financijskom tr~iatu. Na kratki rok burza vrednuje sumu pojedina nih dijelova poduzea, viae nego cjelinu njezine proizvodnje. Meutim, u pravilu se stiaavaju po etne euforije, i vrijednost dionica pada na razinu prije obznanivanja razdvajanja, odnosno cijepanja poduzea. Naravno, ukoliko se radio o poduzeu koje nema dobre rezultate i ija je budunost neizvjesna, tada e se ono privatizirati na temelju istog odnosa ponude i potra~nje, odnosno prei u privatno vlasniatvo po vrijednosti po kojoj ga tr~iate vrednuje. U ovakovim situacijama za razliku od prvih, gdje fondovi za privatizaciju mogu ostvariti znatne priljeve a razvoj takvih poduzea je upitan, u drugom slu aju ne preporu a se privatizacija, odnosno prodaja poduzea po dijelovima jer se neminovno dolazi do suboptimalnih rjeaenja u financijskom i razvojnom pogledu. Poduzea za koja ne postoji tr~iani interes, koja nije mogue restrukturirati po logici ekonomske prihvatljivosti i koja nisu od posebnog druatvenog interesa, bit e potrebno likvidirati. Dr~ava kao vlasnik malo je u inila da poboljaa poduzaa koja su ostala pod njenim nadzorom. U tom pogledu poduzea se mogu podijeliti u nekoliko grupa. U grupi u kojoj su ona kod kojih je dr~ava vlasnik preko udjela Fonda za privatizaciju i Fonda mirovinskog osiguranja, mo~e se tvrditi da je dosadaanja uloga tih fondova bila mala. Fond za privatizaciju koji je u tom odnosu majoritetan, ima zadatak provedbe privatizacije a nema zadatak unapeivanja upravljanja poduzea, restrukturiranja i nije ni opremljen da se bavi poduzeima u njegovom potrfoliju. Preko predstavnika Fonda u upravnim odborima, evidentan je nedostatak usmjeravanja, kontrole i poticanja restrukturiranju. Isto vrijedi i za dr~avna poduzea u kojima lanovi odbora tretiraju svoj polo~aj poput rente za druge aktivnosti. Stru nost se tu mukotrpno probija obzirom na politizaciju predlaganja kandidata za takve pozicije. Ista vrijedi i za deset velikih javnih poduzea kod kojih se bar osjea djelovanje Ureda za restrukturiranje i poslovanje dr~avnih poduzea, ali se isti joa nije iskazao u u inkovitom kontrolingu i voenju uprave i njenih odluka. Kada je u pitanju kupnja poduzea od strane dr~ave, onda se mora rei da to obi no nije dovelo do poveanja buduih javnih prihoda, prije su takve kupnje imale za posljedicu porast rashoda. Izgleda neobi no da dr~ava plaa za poduzea viae od o ekivane sadaanje vrijednosti buduih tijekova prihoda od tih poduzea. To preplaivanje obi no dolazi zbog preuzimanja neuspjeanih poduzea ili poduzea u stagnirajuim industrijskim granama od strane dr~ave. Prodaja poduzea i imovine ima sli ne implikacije na neto dr~avnu likvidnost kao i prodaja dr~avnih obveznica. Protustavka gotovini primljenoj danas je ni~e pritjecanje neto prihoda za financiranje rashoda u budunosti, kad se odbiju obveze koje proizlaze iz transakcija imovinom ili obveznicama danas. Uz date monetarne ciljeve, prodaja imovine i prodaja obveznica omoguuju poveanje javnih rashoda ili smanjenje poreznog optereenja u tekuem razdoblju iznad onoga ato bi bilo mogue bez takvih transakcija kojima se di~u tekui prihodi nasuprot tijekovima buduih prihoda. Ovo takoder zna i da tamo gdje tr~iate vrijednosnim papirima nije uhodano, privatizacija mo~e ponuditi sredstva za financiranje koja ne naruaavaju ograni eni monetarni rast, niti prilagodbu platne bilance. Ovakvi slu ajevi pokazuju kako prodaja poduzea mo~e ubla~iti ograni enja likvidnosti u uvjetima programa prilagodbe. Shvaanje da prodaja poduzea (imovine) smanjuje ukupni deficit dr~avnog prora una mo~e dovesti do krive ocjene doti ne fiskalne politike i povezano stim utjecaja na platnu bilancu. U kratkom i dugom roku velika je uloga izravnih inozemnih investicija i razli itih oblika gospodarske suradnje s inozemnim partnerima, osobito stoga ato je raspolo~iva akumulacija zna ajan ograni avajui imbenik. Hrvatska mora ra unati da je prethodnica njezine proizvodne inovativnosti zasnovana na koriatenju inozemnih licenci i patenata. Postupnim razvitkom ljudskih i znanstvenih potencijala ona e te mogunosti airiti, a potom e i unaprijediti znanje. Pretpostavke za to su razvitak znanstvene infrastrukture i uklju ivanje u meunarodne znanstvene programe i projekte. Budunost je hrvatske industrije u postupnom prijelazu iz stagnacije u fazu kreativne imitacije, a u tom e se procesu ona osposobiti za vlastite inovacije. 4.2.3. Selektivni knjigovodstveni otpis potra~ivanja i obveza Ovaj pristup podr~ava radikalni stav u vezi privatizacije, vezan je uz problem rjeaavanja nelikvidnosti i insolventnosti u gospodarstvu, te uz multilateralnu kompenzaciju, a razlozi za to imaju ekonomske i politi ke dimenzije. Ekonomski uglavnom polaze od stava o nesposobnosti dr~avnih poduzea da se prilagode tr~ianim pravilima suklano kriterijima maksimaliziranja profita ili da se pomire sa ograni enjima bud~eta, umjesto nastavka s pritiscima za dr~avnim subvencijama. Politi ka dimenzija ukazuje da je veliki dr~avni sektor, osobito vojno industrijski kompleks, bio oslonac stare nomenklature, s konzervativno naklonjenim segmentom radniatva. Postojala je i opasnost pretvaranja velikih dr~avnih poduzea koja bi bila poticaj za socijalne nemire. Uz navedeni makroekonomski preduvjet, potrebno je te~iate prebaciti na mikroekonomske zna ajke portfelja. Rije  je o sljedeim segmentima njegove analize: analiza tr~iane pozicije i ocjena mogunosti; tehnoloako-tehni ka analiza; financijska analiza; analiza organizacije i upravljanja; po djelatnostirna; po granama; po ~upanijama; Analiza portfelja je i bez razvidne strategije razvitka gospodarstva u cjelini mogua, a i potrebna. Ona je ishodiate provjerljivog informacijskog sustava, bez kojeg nema ni pravih mogunosti za donoaenje racionalnih makroekonomskih odluka. Jedan od najzna ajnijih problema u inkovite privatizacije je visoka zadu~enost poduzea. Kupnja takvih poduzea je i preuzimanje visokih financijskih obveza. Praksa pretvaranja potra~ivanja vjerovnika u udjele i taj na in kupovanja poduzea je izgubio na zna enju onog trenutka, kada su dobivena poduzea privatizirana. Kod mnogih tako privatiziranih poduzea banke se pojavljuju kao suvlasnici, pa i prete~iti vlasnici. Vjerovnici bi to na taj na in i mogli stjecati vlasniatvo u poduzeima koja bi u perspektivi mogla ostvarivati dobit. Ali poduzea bez izra~ene kratkoro ne perspektive s problemati nim potrebama resrukturiranja, ostala su neprivatizirana, dr~avi na skrb. Njihovo restukturiranje i oporavak nije mogu u kratkom roku. injenica je, da se mnoga poduzea odr~avaju, koriste se kao socijalni amortizeri i prikrivaju nezaposlenost. Neovisno o institucionalnim oblicima i formalno-pravnim rjeaenjima, ipak je to sve u ra unu dr~ave, tj. prora una. Kapacitet prora una je ograni en, politika prioriteta se joa uvijek i objektivno i subjektivno primjenjuje, pa je teako o ekivati br~e pomake. Isti e se realni problem nedostatnih i provjerljivih informacija, ato u polaziatu ote~ava donoaenje izvodljivih odluka. Mnogi se ra uni i neopravdano ispostavljaju dr~avi. Neadekvatni menagement u poduzeima rabi politiku ekanja da netko drugi rijeai njihove probleme. Banke su jedno od izvoriata ograni avanja agregatne atednje. Ve spomenuti odnos i veza poduzea i banka omoguuje prelijevanje nelikvidnosti iz jednog segmenta u drugi. Po etkom tranzicije banke su ve bile optereene kreditima koje poduzea nisu bila u stanju otplaivati,a taj se je teret poveao uvoenjem stabilizacijskih mjera kao i pod pritiskom svih ostalih promjena kojima su tvrtke bile izlo~ene. Vodee banke postale su u odnosu koji je uspostavljen, preko dr~avnih i javnih poduzea paradr~avne i izvraavale nekriti no naloge koji su dolazili iz neekonomske sfere. Banke su postale preprekom ulaganjima i rastu, jer je uz realne kamatne stope oko 20% teako nai zainteresiranog investitora, osim onih u nu~di i za kratkoro na sredstva, a uz ograni en pristup kreditima. Raspolo~iva kreditna sredstva usmjeravana su na gubitaae ne bi li se smanjio pritisak kredita koji su umrtvljeni. Gubici poduzea na razini novih kredita (oko 5% BDP-a) su doprinjeli umjetnoj potra~nji za kreditima, odlasku zdravih komitenata i pritisku na porast kamatnih stopa. Na in rijeaavanja problema gubitaaa osobito dr~avnih poduzea, pri emu se ne provodi restrukturiranje a s likvidacijama se odugovla i, odra~ava se na polo~aj banaka gdje su ta poduzea ne samo komitenti ve i suvlasnici. Kod raspona kamatnih stopa od najmanje 15% ato je nedopustivo visoko, povrat na ulo~ena sredstva banaka morao bi se kretati oko 100%. 4.3. Varijantni modeli privatizacije neprivatiziranih trgova kih druatava Upitna je dilema o varijantnim putovima daljnje privatizacije u hrvatskom gospodarstvu. Dr~ava kao najvei vlasnik treba preuzeti brigu oko portfelja koji posjeduje, analizirati ga i pripremiti za privatizaciju. Problemi nastaju na strani ponude. Poznata je injenica, da u procesu privatizacije Hrvatska ima poziciju ozna enu kao "price taker". Pogreano je na temelju toga zaklju ivati, da se niata u procesu trgovanja ne mo~e samostalno u initi. Dakako, rije  je o razradi ponude, a potrebno je utvrditi oportunitetni gubitak prodaje poduzea, u emu se ra una na izgubljenu dobit, koja bi se mogla ostvariti da se poduzee ne proda. To se ini lakim zadatkom za poduzea koja imaju perspektivnu tr~ianu poziciju, tehnoloako-tehni ki nisu zaostala i organizacijsko-upravlja ki su u inkovita, a koja su ve privatizirana. Najvei broj preostalih poduzea u portfelju dr~ave upitnih je zna ajki, ali i za njih se ne mo~e pojednostavljeno govoriti da su bez perspektive, da ih treba prodati po brzom postupku i naplatiti toliko koliko kupci nude. Grupiranje poduzea u portfelju bi trebalo slijediti na elima pojedina nih problema s kojima su ona suo ena. Dvije su temeljne grupe takvih poduzea, a to su: 1. Poduzea s perspektivom 2. Poduzea bez perspektive Kriteriji podjele poduzea na ona s perspektivom i na ona bez perspektive ovise o strategiji razvitka Hrvatske. Meutim, ekati na razraenu i transparentnu strategiju razvitka samo je tra~enje izgovora za neaktivnost. Unato  negativnim u incima modela pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj, opa revizija pretvorbe i privatizacije je neprihvatljiva jer bi ona mogla dovesti do: institucionalanog nereda; gubitka vremena; visokih druatvenih troakova; . malih i tek s politi kog glediata zanemarivih, a kratkoro nih koristi, koje bi se vjerojatno u srednjem roku pretvorili u dodatne troakove. Opi teorijski okvir procesa privatizacije u tranzicijskim zemljama bili su modeli koji su imena dobili po svojim tvorcima, a to su Blue Ribbon model, Hinds-ov model, Svejnar-ov model, Kornai-ev model. Prva tri modela izraena su na osnovi konkretnih potreba pojedinih isto noevropskih zemalja, dok Kornaiev model nema vrsto uporiate u konkretnoj gospodarskoj situaciji odreene zemlje, ve polazi od opih zna ajki socijalisti kog gospodarstva. Karakteristika za sve modele je prisutnost djelomi ne ili potpune uloge dr~ave, bilo kao koordinatora svih aktivnosti uz stvaranje institucionalno pravnih uvjeta, ili kao aktivnog sudionika u privatizaciji. Razlike u modelima su u oblicima privatizacije, te ovisnosti od ukupno zacrtane strategije razvoja, odnosno strategije privatizacije odreene zemlje. Pristupe i metode procjene i programe restrukturiranja poduzea prije privatizacije potrebno je logi ki povezati, da se stvori kvalitetna i u inkovita podloga za donoaenje strateakih odluka o smjeru i intenzitetu kojim e se obavljati poslovanje u slijedeem strateakom ciklusu. Potreban je relativno veliki kapital za uspjeano poslovanje hrvatskih poduzea, a s druge strane postoje vrlo brojne opcije za ulaganje kapitala. Stoga se nu~na vrlo temeljita i sveobuhvatna ekonomska analiza i procjena, da se smanje na najmanju mjeru eventualni gubici kapitala ili stopa porasta vrijednosti kapitala koja je ispod ~eljenih ciljeva hrvatske industrijske politike. 4.3.1. Dokapitalizacija dr~ave i poveanje vrijednosti trgova kog druatva prije privatizacije Ekonomski rast se mo~e postii samo visokom stopom investicijskih ulaganja (godianje 3 do 8 milijardi dolara), ato bi omoguilo rast druatvenog proizvoda i stvaranje tr~iano orijentirane hrvatske ekonomije. Mogui izvori su: l. vlastita akumulacija i amortizacija nov ani kapital iz procesa pretvorbe patriotski kapital i otvaranje procesa repatrijacije isti inozemni kapital 5. ulaganja s naslova koncesije 6. krediti domaih financijskih institucija 7. sredstva s naslova svih oblika rente 8. ostali oblici. Ubrzani razvoj omoguio bi visoku stopu rasta i izmijenu hrvatske gospodarske strukture, odnosno zna aja pojedinih gospodarskih grupacija u gospodarskoj matrici. To bi dalo takav razvoj da bi se Hrvatska u razdoblju od pet do sedam godina mogla restrukturirati i transformirati tako da sustigne primjereno zemlje Eruopske unije i ue u procese europskih integracijskih procesa. U pogledu restrukturiranja poduzea, ocjena za zemlje u tranziciji nije visoka, ato namee zaklju ak da restrukturiranje nije bilo primarno, ve je to bila privatizacija. U nesreenom stanju u vezi bankarstva i financijskih tr~iata, te problemima s menagementom, restrukturiranje je u po etnoj fazi. Sporiji proces privatizacije prihvatljiv je samo ako vlada, zaposleni, sindikati i politi ki ustroj ine dovoljno jaku branu krai sredstava i svim drugim oblicima malverzacija koji omoguuju otuivanje imovine, te ukoliko su rast i atednja u privatnom sektoru visoki. Potrebno je stvoriti i provesti takvu pravnu regulativu koja e nelegalne radnje u tijeku privatizacije minimizirati, osigurati potpunu pravnu zaatitu dioni ara, poglavito malih, te uvjete za transparentno tr~iano odvijanje procesa na financijskom tr~iatu. U protivnom je ubrzana i ustrajna privatizacija jedini izlaz uz normalizaciju odnosa u kasnijem tijeku tr~ianog poslovanja. Okru~enje i stanje u ekonomiji nameu odgovor o na inu privatizacije. Na dr~avni sektor ne treba gledati kao na optereenje iz proalosti kojeg se treba rijeaiti ato je prije mogue, i uz bilo koju cijenu, ve ga se mo~e koristiti kao vrijednu imovinu, koja ako se racionalno njom upravlja, mo~e doprinijeti maksimalnim koristima ili minimalnim gubicima. Prema tome, transfer takvih poduzea treba izvraiti u pravo vrijeme i na pravi na in s ciljem poveanja razine atednje, odnosno maksimiranja doprinosa buduem razvoju zemlje. Uvijet za pravilno koriatenje dr~avnog sektora je jasan program privatizacije, uklju ujui i takav vremenski sljed koji ne mo~e paralizirati dugoro ne poslovne inicijative, osobito u odnosu na investiranje, niti iskorjeniti menagere zbog pozicija u starom re~imu, a ne po logici njihovih stvarnih sposobnosti i znanja. 4.3.2. Dokapitalizacija kupca na smanjenoj vrijednosti trgova kog druatva i izravna privatizacija Pri ocjenjivanju privatizacije velikih poduzea EBRD se koristi rasponom ocjena od 1 do 5. Znakovito je naglasiti da je u odnosu na privatizaciju tih poduzea Hrvatska dobila ocjenu 3 kao i sve zemlje kod kojih dr~ava iz razli itih razloga ~eli i nadalje zadr~ati vlasni ku kontrolu. Prema izvjeau EBRD-a u podru ju privatizacije malih tvrtki, veina zemalja u tranziciji zaradila je ocjenu vrlo dobar. Openito se mo~e tvrditi da je privatizacija zavraena u slu aju malih poduzea u gotovo svim zemljama tranzicije. Ona je zavraena jer je lakaa za ocjenu vrijednosti, a proces privatizacije bio je transparentniji. Osim toga, mala poduzea nisu zahtijevala posebne programe ni visoka kapitalna ulaganja za restrukturiranje, a niti posebne mjere nadzora. Na tom segmentu gospodarske strukture zna ajna je uloga vanjskih kupaca koji omoguuju realni dotok svje~eg kapitala, ali ine i pritisak u pravcu tr~ianih promjena. Hrvatska je u pogledu privatizacije ove skupine poduzea dobila visoku ocjenu, kao uostalom i sve srednjoeuropske zemlje, ato se mo~e objasniti postojanjem udjela obrtniatva i malih poduzea i prije pada socijalisti kog sustava. Dokapitalizacija kupca na smanjenoj vrijednosti trgova kog druatva podrazumijeva pretvaranje potra~ivnja u ulog, ato se do sada u Hrvatskoj inilo uz specijalna odobrenja vlade i koordinacijskih tijela vlade, a preko Hrvatskog fonda za privatizaciju. Da bi se dokapitalizacija kupca vraila na smanjenoj vrijednosti trgova kog druatva izravnim putem bez direktnog uplitanja dr~ave, za to se moraju osigurati pravni preduvjeti. Potrebno je donijeti odgovarajue zakonske propise kojima bi se omoguila poduzeima izravna privatizacija, odnosno restrukturiranje vlastite pasive bilance prebacivanjem tuih sredstava kroz proces dokapitalizacije u vlastiti kapital. Na taj na in bi se osigurali uvjeti za vertikalne integracije tipa kupci  distributeri  dobavlja i, znatno poboljaala likvidnost u realnom sektoru, a poglavito ubrzao ulazak inozemnog kapitala u investicijskoj sferi. 4.3.2. Leasing trgova kog druatva s prelaskom vlasniatva na zakupoprimatelja Potrebno je razraditi razvojni program Hrvatske. Konceptualno je rije  o razradi ponude, koja se podastire potencijalnim financijerima. Pritom nije rije  o zastarjelom na inu planiranja, ve indikativnom identificiranju onih gospodarskih djelatnosti za koje se Hrvatska razvojno opredjeljuje. Izvedbu takvog programa ne radi dr~ava. Ona usmjerava, propisuje pravila ponaaanja i ostavlja gospodarskim subjektima slobodu, da temeljem vlastitih poslovnih i razvojnih projekata tra~e financijere. Leasing trgova kog druatva s prelaskom vlasniatva na zakupoprimatelja je izvodiv kupoprodajni proces, kojeg naravno treba pravno uobli iti kroz nadle~na zakonodavna tijela, a ideja je dugoro ni najam dr~avnog poduzea kojeg treba dokapitalizirati, pokrenuti i obro no otplaivati, kako bi na kraju dogovorenog vremenskog perioda novi vlasnik stekao vlasniatvo prema Ugovoru. Da bi to mogao, treba vei dio dobiti koju stvori radom poduzea, transferirati dr~avi kako bi postao vlasnikom. Zakon bi trebao razraditi ovu vrstu privatizacije, s naglaskom na procjenu vrijednosti, adekvatnost pregovara a i osiguranja od rizika nepoativanja ugovora o leasingu pravne osobe. Dr~ava u ovom slu aju prodaje, a pritom cijena ne mora biti financijski izra~ena niti kao novac uplaen u Fond, tj. prora un. To u krajnjem slu aju mo~e biti provjerljivo dugoro no zadu~enje novog vlasnika, da e restrukuriranjem otvoriti poslovnu i razvojnu perspektivu. Uvjetovano realnim u incima, novi vlasnik to postaje sukladno dinamici njihova ostvarivanja. Dakle, na taj na in i poduzee postaje roba na tr~iatu. U procesima tranzicije posebno se aktualiziraju problemi vezani uz opstanak poduzea. Pojedina poduzea propadaju, a nova ni u, ato je bazni metabolizam gospodarstva. Ako poduzee nije vitalno, tj. ne mo~e ostvarivati profitabilnost poslovanja, ono propada i nastaju nova poduzea koja imaju supstitucijski u inak i omoguuju ostvarenje velikih ekonomskih ciljeva na razini nacionalne ekonomije, kao ato su: zaposlenost, razina plaa, ~ivotni standard i sli no. 4.3.3. Odabir strateakog partnera i privatizacija bez izravne nov ane naknade U pogledu potrebnih promjena u ponaaanju neophodno je otkloniti utjecaj neekonmskih tj. subjektivnih inilaca na politiku i poslovanje poduzea. `to se pak ulaza stranih institucija ti e uz postojee, po~eljno bi bilo podr~ati njihov ulazak prvenstveno na osnovi partnerstva a ne izravne konkurencije. U takvom slu aju za o ekivati je da se ostvare sve prednosti u slu aju direktnih stranih ulaganja, s poja anim povjerenjem u bankarski sektor na na in iskazivanja interesa za direktna ulaganja i u ostale sektore gospodarstva. Govorei o mogunostima obnove i stranih ulaganja u Hrvatsku, mogao bi se ostvariti novi investicijski zamah reaktivizacijom neiskoriatenih kapaciteta u preraiva koj industriji, ili proaktivisti kom investicijskom politikom na bazi strateakog partnerstva. Odabirom inozemnog strateakog partnera, te na taj na in stjecanjem novih tr~ianih pozicija, uz adekvatno upoaljavnje kapaciteta, moglo bi se prezentirati novim ulaganjem, odnosno privatizacijom bez izravne nov ane naknade. Na taj bi se na in odabranog inozemnog strateakog partnera vezalo za upotrebnu, a ne prometnu vrijednost poduzea. Razumijevanje poduzea u suvremenim procesima globalizacije svijeta i u promjenama koje nastaju iz prijelaza industrijskog druatva u postindustrijsko, implicira potrebu afirmacije poduzea kao nositelja razvoja i u hrvatskom gospodarskom sustavu. Ako hrvatska poduzea, kao nositelji realnog sektora, ne budu osposobljena za promjene i procese uklapanja u trendove, nastat e degenerativni procesi udaljivanja hrvatskog gospodarstva od modernih tr~ianih ekonomija. Hrvatska manifestira visoku razinu distributivne ekonomije, umjesto implementacije i postuliranja tr~iano otvorene ekonomije. Hrvatsko poduzee u sadaanjim okolnostima ne mo~e biti zna ajniji imbenik rasta i razvoja, bez sposobnosti koncentriranja potrebnih resursa za razvoj, ne mo~e biti ni razvoja. U tom su kontekstu potrebne korjenite promjene hrvatskoga gospodarskog sustava, i to ne u deklaracijama, nego u stvarnom funkioniranju. Hrvatska ekonomija ne mo~e biti u inkovita ako osnovni agens gospodarstva, poduzee nije nositelj progresivne ekonomske funkcije, funkcije akumulacije. Osnovna snaga kompanija velika su postrojenja i kapital. Postoje razvijene atapske slu~be i dugoro no planiranje, te dolazi do procesa prilagoivanja velikim dinami kim promjenama u okolini, tr~iatu i tehnologiji. Nastaje potreba fleksibilnosti, elasti nosti i sposobnosti za promjene proizvodnje, organizacije i menagementa. Nastaje potreba istra~ivanja tr~iata i marketinake orijentacije. Stvaraju se manje jedinice kapaciteta i manja poduzea. U tim se procesima uvode slobodnija i fleksibilnija radna mjesta i radno vrijeme. Dolazi do procesa decentralizacije i mre~ne organizacije sa samokontrolom. Menagement se pretvara u dinami no voenje, uloga se ovjeka poveava, a njegov se polo~aj poboljaava. Nedovraena privatizacija uz pravnu regulativu koja nije uspjela osigurati prava ulaga a, posebno malih dioni ara od apekulanata, nije ulila dovoljno povjerenja stranim ulaga ima. Netransparentno trgovanje kao i politi ki utjecaji prilikom privatizacije nisu inioci koji bi privukli strane ulaga e pa ak niti strateake investitore. Gospodarski rast koji zapo inje istom sa 1995. godinom i nastavlja se neato izrazitije potom, ali u uvjetima prenaglaaene stabilnosti ato neminovno ima za posljedicu skromne stope rasta, nije dovoljno uvjerljiv za strane investitore koji u uvjetima globalne liberalizacije ulaganja imaju daleko povoljnije alternative. Skromni rezultati u pogledu ostvarenih vrijednosti direktnih stranih ulaganja odraz su ratnih i politi kih rizika, ali posebno od 1995. godine i gore navedenih injenica. Hrvatska nije bila privla na stranim ulaga ima, a ograni avajui faktor tomu je stupanj privatizacije. 4.4. O ekivani u inci i zna aj preraiva ke industrije u hrvatskom gospodarstvu Produ~avanje dosadaanjih trendova, koji smanjivanjem udjela industrije u gospodarskoj strukturi samo formalno sli e onom ato se dogaa u razvijenim zemljama, zna ilo bi gubitak industrijskog potencijala, a bez adekvatne naknade u rastu uslu~nih djelatnosti. Stagnacija robnog izvoza je zato ozbiljan znak i upozorenje da su Hrvatskoj, bez dubljih tehnoloakih i institucionalnih promjena, okviri za gospodarski rast sku eni. Meunarodna trgovina je dinami ki proces, kojem se strukture stalno mijenjaju pod utjecajem tr~ianih snaga, inovacija, meunarodne mobilnosti faktora, izvoznih politika i sl. Mnogi od ovih faktora ne daju se svesti na komparativne prednosti klasi ne teorije vanjske trgovine i djeluju ne samo izmeu zemalja s razli itim stupnjem razvijenosti i raspolo~ivosti faktora nego i izmeu zemalja s vrlo sli nim dinami kim i strukturnim zna ajkama. Zato se danas viae govori o konkurentskim prednostima, stavljajui naglasak na one faktore koji prete~no ovise o konkurentskim sposobnostima aktera. To ipak ne zna i da su mogunosti razmjene izmeu zemalja na razli itim razinama razvoja smanjene i da su izvozni napori slabije razvijene zemlje uzaludni. Politika otvorenosti s pa~ljivim praenjem odnosa i promjena u razvoju i razmjeni daje i nerazvijenoj zemlji aansu da svoje proizvodne i razvojne napore vrednuje na svjetskom tr~iatu bolje nego u okvirima vlastite dr~ave. Izgledi za uspjeh su tim vei ato su intenzitet i raznovrsnost suradnje vei. Iskustva sa privatizacijom su nova i ograni ena da bi se moglo empiri ki ocijeniti ekonomske i financijske implikacije. Privatizacija e imati najvei pozitivni prora unski utjecaj kada bude vodila postizanju vee efikasnosti u gospodarstvu. Do poveanja efikasnosti dolazi u onim poduzeima koja su privatizirana, ali tome mo~e pridonijeti i vea efikasnost javnih rashoda. U tom smislu zna ajnija poboljaanja bud~eta e doi od privatizacije glavnih javnih monopola, vezano uz deregulaciju i oslonac na tr~iane snage u itavom gospodarstvu, podrazumijevajui izlaganje tih monopola konkurenciji. Prijenos javnih monopola u privatni sektor, a da im se monopolska snaga ostavi netaknuta mo~e pogoraati polo~aj bud~eta, uz dati gubitak bogatstva javnog sektora i mogunost nedovoljne nadoknade kroz poveanu u inkovitost tako privatiziranih monopola. Kada je rije  o temeljnom strateakom usmjerenju hrvatske preraiva ke industrije, mo~e se ustvrditi da je to izvozno orijentirana preraiva ka industrija. Takvo usmjerenje predodreuje sadr~aj industrijske politike i skup prakti nih aktivnosti u njezinom provoenju. Izvozno usmjerenje preraiva ke industrije ne treba razumijevati kao isklju ivu osnovicu izvedbenih aktivnosti. Postoje i druge, dodatne mogunosti ostvarivanja tog usmjerenja. To je, primjerice, racionalna supstitucija uvoza, tj. poticanje onih dijelova preraiva ke industrije koji mogu svojom konkurentnoau, i to u uvjetima liberalizacije, racionalno zamijeniti uvoz. Osobito u onim prilikama, kada je domai sadr~aj proizvodnje visok. Racionalna supstitucija uvoza je prihvatljiva u uvjetima usporedive i konkurentne cijene i uvjeta nabave za proizvod ili uslugu iste kvalitete. Izvozna orijentacija ne zna i samo izvoz "gotovih proizvoda", ve izvoz u najairem smislu te rije i. U tome pogledu treba voditi brigu o takvom izvozu koji maksimizira dodanu vrijednost, neovisno o tome je li rije  o poluproizvodu, proizvodnoj usluzi ili ato je najbolje znanju. Izri ito izvozno usmjerenje hrvatske preraiva ke industrije, meutim, nala~e izbjegavanje "reeksportnih" i "lohn" poslova. U tome iznimka mogu biti osmialjeni programi restrukturiranja i prilagodbe u "prijelaznom razdoblju", ali najdulje na srednji rok. Takve poslove treba pragmati ki razumijevati kao privremene amortizere za nezaposlenost, tehnoloaku zaostalost, organizacijsku i kadrovsku neadekvatnost, te financijske poteakoe. Izvozno usmjerenje hrvatske preraiva ke industrije podrazumijeva usku suradnju s inozemnim partnerima, te je u strukturi izvora financiranja poslovanja i razvoja potrebno maksimizirati izravni uvoz realnog kapitala (manje financijskog) i s tim povezanih zajedni kih ulaganja. Kada se isti e izvozno usmjerenje hrvatske preraiva ke industrije treba voditi brigu o tome da je rije  o malom gospodarstvu koje ima vei proizvodni potencijal od potencijala domaeg tr~iata tj. domae potra~nje. Iskoriatenje zakona proizvodnosti i produktivnosti("ekonomija razmjera proizvodnje") namee potrebu izvozne orijentacije. U tome treba istaknuti va~nost provjerljive informacijsko-dokumentacijske osnovice, ustrajati na mjerljvim u incima, tj. na standardiziranoj metodoloakoj osnovici, razraditi programe razmjene s inozemstvom. Mogunosti domae proizvodnje se potcjenjuju, a to zna i da se potiskuje izvozno usmjerenje. Preveliki se naglasak stavlja na autonomnost privatnog sektora, te pojednostavljeno tuma e i prihvaaju na ela tr~ianog poslovanja, a da se pritom zanemaruju ukupni druatveno-ekonomski u inci i potrebno suglasje dugoro nih ciljeva donositelja poslovnih i razvojnih odluka na svim razinama. 4.4.1. Potencijalni doprinos druatvenom proizvodu Prema standardiziranom sustavu druatvenih ra una (System of Nationat Accounts) bruto domai proizvod je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje. Hrvatski bruto druatveni proizvod (BDP) 1998. godine iznosio je 134,5 milijardi kuna. Prora un zahvaa neato viae od treine nacionalnog dohotka, a zajedno s fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja dr~avna se potroanja penje osjetno iznad polovice BDP-a. To je omjer koji je neprihvatljiv i domaoj javnosti i meunarodnim financijskim institucijama, koje naglaaavaju da udio dr~avne potroanje u BDP mora padati, a nipoato rasti. Problem je ato ne postoji odredba o ograni enju rasta prora unskih rashoda u skladu sa stopom rasta BDP. Po investicijama Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja tranzicije, jednako kao i po izdvajanju za znanost i akolstvo. Od sredine 1998. godine gospodarske aktivnosti su usporene. Sve to praeno je porastom zaliha i nezaposlenosti, te padom izvoza i uvoza. Pogoraana je likvidnost gospodarstva, a zadu~enost dr~ave kod sredianje banke i kod poslovnih banaka su~ava prostor za kreditiranje poduzea i stanovniatva. Te aj kune je stabiliziran uz intervencije sredianje banke. Fiskalna prilagodba realnom gospodarskom okru~ju dobiva izuzetnu va~nost, bez ega i manevarski prostor monetarne politike u uvanju stabilnosti cijena i kune postaje sve ograni eniji. Razlog je neodr~ivo visoka javna potroanja, te dr~ava kao generator nelikvidnosti. Ekspanzivna monetarna i fiskalna politika dovela je u tr~ianim gospodarstvima do ekonomskoga rasta, iako danas postoji skepticizam o mogunosti monetarnih i fiskalnih politika da stabiliziraju gospodarstvo i osiguraju visok ekonomski rast. U Hrvatskoj bi kombinacija fiskalne i monetarne politike i drugih ekonomskih instrumenata i mjera gospodarske politike morala osigurati realizaciju dvaju stratekih ciljeva, brz ekonomski rast odnosno rast bruto nacionalnog proizvoda i visoku proizvodnost odnosno visoku proizvodnju po jedinici imputa ili efikasnost s kojima se resursi koriste. U tom se procesu mora pronai mogunost smanjenja poreznih stopa odnosno usporavanja i reduciranja rasta ope potroanje. Fiskalna politika mora pozitivno utjecati na atednju, na investicije i na inovacije. Monetarna politika mora biti aktivna u upravljanju kratkoro nim promjenama u proizvodnji, u zaposlenosti i u inflaciji. Tranzicija makroekonomskog okru~enja odnosi se na ukupan monetarni, fiskalni, porezni, carinsko-zaatitni i na cijeli financijski i bankarski kompleks. Tom se tranzicijom mora ostvariti (kako je rekao jedan od u svijetu najpoznatijih znanstvenika u sferi tranzicije, Janoa Kornai) transformacija od mekih financijskih ograni enja kao recidiva proalih sustava, na tvrda financijska ograni enja, ato je karakteristika tr~iane ekonomije. Takvom se tranzicijom, uz funkciju tr~iata kapitala i rada, ostvaruje ono makroekonomsko okru~enje u kojemu e se ne samo djelotvorno proizvoditi, nego i atedjeti, akumulirati i investirati. Socijalizam nije propao zbog toga ato nije znao akumulirati, ve zbog toga ato nije mogao djelotvorno investirati, pa niti omoguivati djelotvoran razvitak. Pravo rjeaenje je poveanje proizvodnje, smanjenje nezaposlenosti,poveanje izvoza,rast BDP-a i atednja. Rast otvorenog gospodarstva temeljenog na izvozu, a ne na unutarnjoj potroanji, te na izravnim stranim ulaganjima, znanju i visokim tehnologijama predstavljaju osnovne gospodarske ciljeve Hrvatske u narednom dugoro nom razdoblju. Za hrvatsku preraiva ku industriju treba istaknuti slijedea na ela industrijske politike: Maksimiziranje dodane vrijednosti Maksimiziranje druatveno ekonomskih koristi Ja anje konkurentske sposobnosti i izvozne orijentacije Organizirano otvaranje prema meunarodnom okru~enju Racionalno vrednovanje i upotreba domaih resursa Produktivno zapoaljavanje Financiranje po tr~ianim na elima naglaaenim samofinanciranjem Preferiranje zajedni kih ulaganja i izravnog uvoza kapitala Minimiziranje udjela prora unskih sredstava Koordinacija aktivnosti temeljem indikativnog planiranja. Nije rije  o tome, kako bi se navedena na ela morala striktno primjenjivati, ve o utvrivanju okvira za djelovanje sukladno okolnostima. Poglavito privatizacija mo~e djelovati na upravljanje proizvodnim sektorima, uz utjecaj na dr~avni bud~et. Poboljaanje polo~aja dr~avnog prora una ne mo~e se promatrati samo trenutno zbog porasta dr~avnih prihoda od prodaje poduzea, ve i sa stajaliata budueg odnosa prema gospodarskom sektoru. Va~no je i vrednovanje ukupnih neto tokova iz dr~ave u sektor poduzea, a ne samo promjene koje se odnose na poduzea koja se privatiziraju. Ne bi bilo ispravno, kada se radi o prodaji imovine, da se temeljem promjena koje su se desile u kretanju i visini prora unskog deficita zaklju uje o fiskalnoj politici. Raaireno je shvaanje da primici od privatizacije nisu najprikladniji izvor financiranja prora una. Bud~et koji se oslanja na takve pauaalne i neizvjesne prihode nije usporediv sa zapadnim bud~etima i meunarodnim standardima MMF-a. Meunarodni Monetarni Fond u svom Priru niku o statistici dr~avnih financija (1986.) preporu a da se primanja po osnovi djelomi ne ili potpune prodaje dr~avnih poduzea smatraju vraanjem posudbe (otplatom pozajmljivanja). To je protustavka izdavanjima za nacionalizaciju poduzea kao posudbi (pozajmljivanju). Ako nema drugih promjena u dr~avnom prora unu, onda e prodaja poduzea smanjiti ukupni deficit za iznos identi an primicima od prodaje, odnosno isto bi se moglo rei kada bi dr~ava kupovala poduzee da bi se deficit poveao za iznos troakova kupnje poduzea, zemljiata ili druge imovine. Promjene u ukupnom deficitu, nakon prikladnih prilagodbi, obi no se smatraju pokazateljem promjena u fiskalnoj politici, jer stvarna veli ina deficita ima odraza na monetarnu i financijsku politiku. Konvencionalni deficit dr~avnog prora una odra~ava potrebe dr~ave za financiranjem i koristan je u nedostatku drugih parametara. Utjecaj prodaje poduzea na ukupan deficit mo~e dati krivu sliku u pokuaaju sagledavanja promjena fiskalne politike, osim ako je budui utjecaj jako malen. 4.4.2. Poveanje zaposlenosti Ostvarivanje i odr~avanje zaposlenosti, socijalna sigurnost zaposlenih, stalni rast dohodaka zaposlenih osoba u skladu s opim gospodarskim rastom su prioritetni ciljevi gospodarske i socijalne politike industrijski razvijenih zemalja. Razvojna politika dr~ave od presudnog je zna aja u ovoj fazi tranzicije. Ona svojim mjerama ekonomske politike mo~e bitno utjecati na kratki i dugi rok u pogledu rjeaavanja problema nezaposlenosti. Tu se osim razmatranja razine fiskalne presije postavlja pitanje odnosa stabilnosti gospodarstva i kretanja nezaposlenosti i to kako sa teorijskog tako i prakti nog stajaliata. Bitna je konstatacija da je proces restrukturiranja po eo i da e se on vremenom intenzivirati ne samo u agregatima, ve i na mikroekonomskoj razini, dakle samih poduzea. Sa stajaliata politike zapoaljavanja bitni su programi redukcije strukturne nezaposlenosti pri emu su presudni programi dodatnog obrazovanja, koji bi se mogli poduprijeti dr~avnim mjerama u suglasnosti s poslodavcima. Drugi va~an aspekt je elasti nija monetarna politika, uz bla~i porast inflacije koja bi utjecala na smanjivanje nezaposlenosti do razine prirodne stope nezaposlenosti. Pritisak na inflatorna kretanja onemoguuje odnos ponude i potra~nje na tr~iatu rada. Sni~avanje stope nezaposlenosti nu~no dovodi do porasta stope inflacije, ato se izra~ava tzv. Phillipsovom krivuljom, koja odreuje cijenu koju druatvo mora platiti u porastu inflacije, ako slijedi politiku pune zaposlenosti. Puna zaposlenost radne snage nije apsolutno dobro, jer se ono mora platiti gubitkom na drugoj strani i druatvo mora odlu iti do koje mjere mo~e slijediti jedan ili drugi cilj. U smislu poticanja gospodarskog rasta, oslanjajui se na koncepciju socijalne odgovornosti dr~ave za opi napredak druatva, cilj pune zaposlenosti ima prednost pred stabilnoau cijena, ukoliko se ignorira inflacija u pokuaajima odr~avanja pune zaposlenosti. Izgleda, da je postignut teorijski i politi ki konsenzus da zaposlenost i gospodarski rast moraju imati prednost pred stabilnoau cijena. Realni odnosi socijalnih snaga o ito e uvjetovati takav stav, ali i okolnost da su dublje razvojne snage gospodarstva osiguravale nisku nezaposlenost i relativno visoki rast, a da je inflacija i dalje ostajala na niskoj, podnoaljivoj razini. Sumnje u rjeaenje nezaposlenosti datiraju iz aezdesetih godina, kada se pokazalo da unato  globalnoj potra~nji nije mogue sniziti stopu nezaposlenosti ispod odreene razine. Podrobnija analiza je pokazala slabu mobilnost radne snage, koja je uvjetovana strukturnim zna ajkama radne snage i nove tehnologije, iji zahtjevi postaju sve specifi niji. Pokazalo se da nezaposlenost ne ovisi samo o globalnoj potra~nji, nego i o strukturnim faktorima, pa je uveden pojam "strukurne" nezaposlenosti, koja se rjeaava poticajnim mjerama profesionalne i prostorne mobilnosti, negativno koreliranim sa stabilnoau zaposlenja. Nezaposlenost se razumijeva kao makroekonomski problem, odnosno, to je briga dr~ave. U ovom radu je naglasak na pretvorbi i privatizaciji kao va~nom imbeniku visokog stupnja nezaposlenosti, ali koji nije jedini. Proces restrukturiranja je u tijeku, na ato upuuju mnogi indikatori, a prvenstveno rast proizvodnosti rada. Za ocjenu u inkovitosti ljudskog potencijala uzima se u analizu neto dobit ostvarena u promatranom razdoblju, iz razloga, jer se utvruje uspjeanost ljudi u poslovanju, a ne njegov ukupni kvantitativni rezultat. Kao pokazatelj slu~i odnos neto dobiti prema broju zaposlenih. Forsiranje zapoaljavanja nije faktor br~eg gospodarskog rasta, ako zapoaljavanje ne poatuje kriterije minimalne proizvodnosti. Neracionalno zapoaljavanje pokazalo se kao faktor usporavanja gospodarskog rasta i proizvodnosti, a time i rasta troakova i gubitka konkurentnosti. Tempo tehnoloake promjene ini postojeu tehnologiju i znanja zastarjelim, pa druatva koja ulaze u post-industrijsku eru imaju sve vei deficit ljudskog kvalitetnog kapitala, dok se veliki dio radnika degradira i marginalizira. Raskorak izmedu gospodarskog rasta i rasta zaposlenosti nikada nije bio tako velik. To ne zna i da i manje i slabije zemlje ne mogu biti uspjeane u novim uvjetima globalizacije. Nacionalni interesi u tim uvjetima ne mogu se braniti izolacijom i tvrdom unutarnjom regulacijom, nego se mogu unapreivati vjeatom uporabom tzv. meke sile, tj. znanjem, infomacijom i usmjerenim utjecajem. Fleksibilnost industrijske radne snage je u mogunosti brzog prilagoavanja zapoaljavanju u novim djelatnostima. Za to su potrebne nove investicije, ali i ostvarenje pretpostavki: uspjeano restrukturiranje uz vlasni ku transformaciju s rastom profitabilnosti, modernizacije i konkurentnosti, supstitucija izgubljenih novim tr~iatima koji bi uz rast domae pospjeaili rast izvozne potra~nje. Organizacija rada i industrijski odnosi takoer se nalaze u dubokoj transformaciji. U industrijskom sustavu radnik je obi no obavljao samo jedan posao, dok u postindustrijskom sustavu on je prisiljen raditi viae poslova i mora stalno usvajati nova tehnoloaka znanja. Radnik nije viae usko specijaliziran, nego on pokiriva cijelo jedno podru je rada, ije granice nisu to no definirane. Zato je njemu potrebna dugotrajna obuka, uz prethodna opa znanja, dok mu je ranije bila dovoljna kratka obuka, bez duljeg formalnog akolovanja. Trajno u enje na poslu sada je njegova obveza i uvjet zadr~avanja zaposlenja. Visoka sigurnost zaposlenja garantira se samo klju nim ljudima, dok je za ostale sigunost posla vrlo niska. Za razliku od ranijih ujedna enih plaa, utvrenih kolektivnim ugovorom, danas se plae odreuju individualno uz posebne uvjete i bonuse. Dok je u tvorni kom sustavu prevladavala vertikalna organizacija rada, s izrazitom hijerarhijom odluka, u postindustrijskom sustavu integracija rada provodi se horizontalnom koordinacijom klju nih ljudi u poslovnoj mre~i. Odr~avanje visoke zaposlenosti u post-industrijskoj eri je slo~ena zadaa. Visoka neizvjesnost rada i poslovanja tijekom ovako duboke transformacije tehnoloakih i gospodarskih odnosa u svijetu u naaem je slu aju joa i pogoraana teakim naslijedem propalog druatvenog sustava, ratnim razaranjima i potrebom brzog prijelaza na nove odnose vlasniatva i upravljanjanja. Visoka nezaposlenost koja prati ovaj proces, jedno je od najveih socijalnih i politi kih optereenja naae dr~ave. Bolje razumijevanje onog ato se u svijetu dogaa, mo~e ipak poslu~iti kao osnova za definiranje vlastitog strateakog pristupa ubzavanju rasta i sni~avanju nezaposlenosti. To je nacionalni prioritet, tim viae ato nam i iskustvo svijeta ukazuje, da rjeaenje nije ni lako niti jednostavno, niti e doi samo od sebe, bez osmialjenih trajnih napora. Mo~e se zaklju iti da e u narednom srednjoro nom razdoblju nezaposlenost ostati jedan od klju nih problema. Samo dobra makroekonomska politika koja e poticati ubrazniji rast dat e doprinos u vidu postupnog smanjivanja nezaposlenosti. 4.4.3. Preraiva ka industrija i dodana vrijednost Intervencionizam i komandno upravljanje gospodarstvom u cilju ubrzanja rasta i strukturnih promjena nisu se pokazali uspjeanim, ve su ostavili mnoge probleme nerazvijenosti, neefikasnosti i neravnote~e. Zato se danas odluke prepuataju akterima tr~ianih aktivnosti, koji ih donose i provode s viae znanja, fleksibilnosti i motivacije od dr~avnih funkcionara. U tom pogledu valja stvoriti poticajni institucionalni okvir, koji e biti transparentan i pouzdan za one koji donose razvojne odluke. Time se posti~e vea efikasnost uporabe proizvodnih faktora, vea sposobnost prilagoavanja i inovacije, kao i vei poticaj atednji i investicijama. Uva~avajui realna ograni enja, srediate pozornosti treba usmjeriti na relativne komparativne prednosti hrvatskog gospodarstva i preraiva ke industrije u njegovom sklopu. Rije  je o kvalificiranom radu, proizvodnoj infrastrukturi, zemlji i renti, kao temeljima u inkovite razmjene sa svijetom. Naglasak se stavlja na one gospodarske djelatnosti i industrijske grane, u kojima se ostvaruje najviai stupanj vlastite kontrole nad fazama poslovnog procesa, te se time u vezi isti e na elo maksimiziranja dodane vrijednosti u cjelini reprodukcijskog ciklusa. U tom se isti u one industrijske grane i proizvodnje, u kojima se mo~e identificirati najvei broj domaih komponenti. One su mogui nositelji razvoja i generator poveane dodane vrijednosti - temelj samostalnog i konkurentnog nastupa na tr~iatu. Rije  je npr. o prehrambenoj, drvnoj, farmaceutskoj i industriji nemetala. Smjernicama razvoja hrvatske preraiva ke industrije treba druatveno-ekonomska prihvatljivost, racionalno vrednovanje i upotreba domaih resursa. Druatveno-ekonomska prihvatljivost hrvatske preraiva ke industrije uva~ava niz pragmati kih ciljeva, koji ne moraju biti izravno mjerljivi. Rije  je o vremenskom horizontu, fazama razvoja, te optimiranju ambicije sukladno trenutnim mogunostima i sposobnostima. Neupitno je opredjeljenje za one grane i proizvodnje preraiva ke industrije, kod kojih su evidentni elementi komparativnih prednosti. Druatveno-ekonomska opravdanost se mo~e utvrditi i za one smjernice, koje se temelje na suradnji i racionalnim ulazno-izlaznim vezama sa stranim partnerima, pa se istie preferiranje zajedni kih ulaganja i izravnog uvoza kapitala. Na prvom mjestu treba istaknuti slo~enije oblike suradnje kao kupovinu prodajnog i nabavnog tr~iata, transfer tehnologije, te menagerska i organizacijska znanja. Ne treba podcijeniti ni mogunost jednostavnih poslova, koji ne moraju zna iti razvoj, ali su za odreenu fazu utvrenog vremenskog horizonta prihvatljivi, npr. reeksport i lohn poslovi. Ono ato se zbiva u samoj proizvodnji, tek je mali dodatak domaeg rada, energije i usluga. U pravilu su to proizvodnje s visokim stupnjem uvozne ovisnosti i na strani tehnologije i tehni ke opremljenosti. Multiplikativni u inak je mali, ali racionalne ulazno-izlazne veze mogu generirati poveanje zaposlenosti kapaciteta i ljudi, te vremenom tehnoloako-tehni ku prilagodbu i osamostaljenje. U procesu globalizacije va~no je postupno otvaranje prema meunarodnom okru~enju i otvorenost industrijskog sektora s formiranom ponudom. Smjernice obnove i novog razvoja hrvatske preraiva ke industrije zna e produktivno zapoaljavanje i izvoenje programa razvojnog saniranja. Odabrana industrijska politika je na in ostvarivanja smjernica. U tome pogledu je va~no istaknuti da nema politike, koja bi odgovorila na sva pitanja, pa se zbog toga treba usredoto iti na izbor kombinacije razli itih politika. Pritom treba imati u vidu va~nost povezivanja ulazno-izlaznih veza u reprodukcijskom lancu hrvatske preraiva ke industrije, te mikroekonomske i makroekonomske razine u analizi i pripremi odgovarajueg skupa politika. Meu politikama valja istaknuti kreditno monetarnu politiku, poreznu, carinsku, politiku uvoza i izvoza, preferencijalnu, politiku cijena, rente, plaa, privatizacije, politiku tehnoloakog i politiku odr~ivog razvoja. Meusobno povezne i u meuutjecaju, navedene politike se deklariraju kao organizirani na in aktivnosti i temelj pravila ponaaanja u vremenu, prostoru i u odreenim granama. Radi se o ilustraciji politika koje u prostornom i vremenskom horizontu pojaanjavaju sadr~aj aktivnosti s ciljem optimiranja poslovanja i razvoja ne samo hrvatske preraiva ke industrije, ve i gospodarstva u cjelini. Politike nisu trajne, ve se mijenjaju, nadograuju i prilagoavaju potrebama. Pritom je va~no razlikovati kratkoro nu od dugoro ne politike. Osobit se naglasak stavlja na izbor kombinacije dugoro nih politika, jer je to jedan od preduvjeta pozitivnih o ekivanja gospodarskih subjekata, tj. postizanja atributa stabilnosti uvjeta gospodarskog ~ivota, ato se ocjenjuje bitnim za njihovu dugoro niju orijentaciju i stvaranje tr~iatem usmjerenog, proizvodno razvojnog, a ne kratkoro nog, trgova kog mentaliteta. Mjere su izuzetno va~ni istrumenti industrijskih politika, ali uvijek u meusobnoj kombinaciji. Naj eai istrumenti su kamatna stopa, te aj stranih valuta, porez na dobit, stopa amortizacije, troaarine, carinske stope, stope doprinosa, porez na dividendu, porez na dobit na kapitalu, uvozni prelevmani. Jedna mjera se mo~e zamijeniti drugom, a da se postignu identi ni u inci. U tom pogledu treba se usredoto iti na analizu ponude i elemente koji je ine, a to je struktura poslovnih rashoda,tj. materijalni i nematerijalni troakovi, usluge, plae, amortizacija, financijski rashodi. Potankom analizom svake od temeljnih stavaka u sklopu poslovnih rashoda identificiraju se domai i uvozni udjeli, te sukladno temeljnim tr~ianim pravilima ponaaanja utvruju mogunosti uvoenja odreenih mjera. 5. ZAKLJU AK U ovoj fazi Hrvatske tranzicije, promjene su korjenite i sveobuhvatne, bez precizno definiranog i cjelovitog provedenog modela. Potrebno je utemeljenje sistema koji obuhvaa opa vlasni ka prava kao i sve ato to zna i u ekonomskom i pravnom pogledu. Vlasniatvo je u Hrvatskoj u promatranih pet godina, u velikom dijelu postalo spekulativni, a u manjem dijelu proizvodni faktor. Poduzetnitvo kao funkcija prikupljanja i kombiniranja proizvodnih resursa,u Hrvatskoj je krivo usmjereno. Umjesto u proizvodne i razvojne projekte, poduzetnici su mjerama ekonomske politike poticani prete~ito na lakae i br~e zarade, a to je prije svega trgovina. U sadaanjoj fazi tranzicije postoje ostaci starog mentaliteta centralnog planiranja, kao i nepromijenjene gospodarske strukture, koja je podr~avljena ili je pretvorena u javni sektor. Obilje~je starog je i nepromijenjen mentalitet, osobito menagementa koji navedeni sektor nije uspio komercijalzirati. Komercijalizacija tog dijela mo~e omoguiti povoljnije efekte privatizacije, osobito velikih dr~avnih poduzea. `to je privatizacija tekla br~e i transparentnije, to se u veoj mjeri ostvarivala u inkovitost (realokacija i bolje iskoriatavanje resursa). Stvarna dobit biti e izvjesnija ukoliko taj proces slijedi i privatizacija koja daje stimulans u inkovitom restruktiriranju poduzea. Suvremeni procesi globalizacije, liberalizacije i normizacije procesa proizvodnje, razmjene i informiranja znatno pooatravaju kriterije uspjeanog industrijskog razvoja, pa granice poduzea i nacionalnih proizvodnih sustava postaju sve neodreenije, a prostorna i sektorska mobilnost sve vea, te su tradicionalni pojmovi poduzea, grane, sektora sve manje pogodni kako za analiti ke tako i za prakti no politi ke svrhe. Odgovor na izazove globalizacije mora se usmjeriti na stvaranje kulture inovacija, komunikacija i formiranje socio-kulturnog kapitala, ato omoguava potrebnu lokalnu akumulaciju i specijalizaciju znanja, pa se i politika razvoja pomi e prema globalnim procesima valorizacije, a lokalne poslovne strukture se transformiraju u otvorene mre~e suradnje, u enja i informiranja. Da stvar bude kompleksnija, procesi globalizacije koji nameu dodatnu potrebu restrukturiranja ekonomija u pravcu vee racionalizacije koriatenja raspolo~ivih proizvodnih resursa zaoatravaju probleme zaposlenosti. S nestankom klasi nih djelatnosti ili njihovom redukcijom otvara se problem strukturalne nezaposlenosti. Repozicioniranje i restrukturiranje postavlja nova pitanja pred sustav obrazovanja i druatvene nadgradnje, a koje tr~iate na kratki rok ne mo~e rijeaiti. Utjecaj privatizacije na stabilizaciju i restrukturiranje ekonomije mora biti jedan od najbitnijih kriterija za na in privatizacije. To se podjednako odnosi na metode, brzinu i klju ne oblike vlasniatva. Sa socijalno politi kog glediata, koje uvijek mora biti prisutno bez obzira na rizik kompromitiranja cijelog procesa, projekt privatizacije bi trebao uzeti u obzir utjecaj na zaposlenost i airoki spektar socijalnih usluga, uklju ujui stanovanje, koje je tradicionalno bilo rjeaavano od strane dr~avnih poduzea. Prostor za tr~iano repozicioniranje,tj cjelovitu strukturnu prilagodbu i poveanje stupnja konkurentnosti, nalazi se na strani ponude hrvatske industrije, osobito preraiva ke, a to zna i kontinuiranu prilagodbu promjenjivim uvjetima u okru~enju. Aktualnost privatizacije u nastavku tranzicijskog procesa u Hrvatskoj je razvidna ne samo kao metodoloako, normativno, ve i prije svega prakti no pitanje. U tome pogledu se joa uvijek nedovoljna pozornost posveuje provjerljivoj kvantitativnoj analizi stanja i procjeni o ekivanja glede u inkovitosti poslovanja temeljnih gospodarstvenih subjekata kao osnovici izvedbenih aktivnosti u procesu privatizacije. Ukoliko kod nas plebiscitarno doe do revizije privatizacije treba poativati: odr~ava/poveava li poduzee zate enu razinu zaposlenosti, jeli o uvan proizvodni potencijal, izvozna orijentiranost, redovito plaanje svih obveza prema zaposlenicima, dobavlja ima i dr~avi, transparentnost i otvorenost poduzea prema javnosti, dioni arima i tr~iatu. Problemi privatizacije su osobito izra~eni u hrvatskoj preraiva koj industriji, premda je ona joa uvijek potencijalni nositelj razvitka,tj. podru je potencijalnog novog zapoaljavanja i stvaranja dodane vrijednosti. Zanemarivanje raspolo~ivog industrijskog znanja, tj. rada kao vrlo vrijednog resursa, te za dio preraiva ke industrije i raspolo~ivih prirodnih resursa teako je razumjeti i prihvatiti. Osobita pozornost se posveuje, kako metodoloako, tako isto i empiri ki mjerljivom utvrivanju uske ovisnosti izmeu u inkovitosti poslovanja, tr~iane vrijednosti i privatizacije. Varijantni na ini privatizacije se ne analiziraju kao alternativa ve kao kombinacija koja ovisi o poslovnim i razvojnim zna ajkama. Privatizacija je proces koji se ne smije razumijevati kao deklaracija i kratkoro na akcija, ve kontinuirani proces formiranja disperzirane vlasni ke strukture u funkciji minimiziranja poslovnih i razvojnih rizika. Ono ato Hrvatskoj joa uvijek nedostaje je tr~iana infrastruktura. Tr~iata nisu samo informacijski tokovi koji povezuju gospodarske subjekte, ve i razli ite razine zadovoljavanja potreba, tradicije, zakonodavstva, povjerenja, reputacije i institucija koji djeluju. Posebno se negativna situacija na tr~iatu proizvodnih faktora. Najviae zabrinjava financijsko tr~iate koje nema odgovarajuu dubinu, okrenuto je kratkom vremenskom horizontu, ato ne pospjeauje razvoj. Znanstvenim doprinosom se u ovom radu dr~i metodoloaki utvrenih, a empiri ki i kvantitativno provjerljivih neizbje~nih zakonitosti koje se pojavljuju u tranzicijskim procesima usmjerenim na izgradnju suvremenog tr~ianog makroekonosmkog okru~enja, temeljenog na privatnom vlasniatvu i viaestrana kom sustavu. U tome se osobito isti e injenica da privatizacija sama po sebi nije dostatna za uspjeano prevladavanje tranzicijskog procesa, ve da se ona treba povezivati s realno raspolo~ivim resursima i njihovoj optimalnoj alokaciji ne samo na vlasnike ve i u takve uporabe koje generiraju tr~iano, financijski i ekonomski prihvatljive u inke. S temeljnom tezom da bez disperzije vlasniatva nema niti disperzije rizika, osobito za mala gospodarstva kakvo je hrvatsko nastoji se ukazati na nu~nost povezivanja mikroekonomskog i makroekonomskog glediata na kontinuirane procese tranzicije i privatizacije. Dubina i narav razvojne krize tranzicijskih zemalja je ozna en krizom industrijskog razvoja, a brzina njezina prevladavanja ovisit e o brzini primjene alternativnih pristupa razvoju, koji nu~no impliciraju druk ije mjesto industrije i nove metode industrijskog preustroja. Da li e se neka zemlja specijalizirati za neku gospodarsku djelatnost ovisi o njezinim prirodnim izvorima, geoekonomskom polo~aju, tradiciji i sl., pa nema opeg pravila da li je neka zemlja previae ili premalo industrijalizirana i kada treba mijenjati svoju strukturnu politiku razvoja. Industrijska politika se poistovjeivala s pojmom intervencionizma, pa je zanimanje za nju nestalo, u o ekivanju da e se sudbina industrije ve nekako rijeaiti bilo njezinom automatskom transformacijom poslije privatizacije, bilo njezinim postupnim nastajanjem u skladu s opim svjetskim trendovima. Industrijska politika mora se okrenuti stvaranju konkuretskih prednosti na razini industrijskih prostora {urbanih aglomeracija, regija), te na poveanje sposobnosti u enja na razini poduzea i drugih nositelja tehnoloake i organizacijske inovacije (sustava obrazovanja, znanstvenih i razvojnih istra~ivanja, inovacijskih centara, poslovnog informiranja). Hrvatska mora tra~iti razvojnu priliku u revitalizaciji i modernizaciji industrije na ato ukazuju razvijene zemalje u kojima je polovica uslu~nog sektora u funkciji proizvodnje materijalnih dobara i u uskoj vezi s industrijskim aktivnostima. Na ela, smjernice, pojedine politike i mjere treba razumijevati kao sastavnice jednog usklaenog modela cjelovite industrijske politike, usmjerenog na razradu skupa aktivnosti koje su temelj prakti nog djelovanja na u inkovite promjene u strukturi i smjeru industrijskog razvoja. Segmentiranje i analiti ka podjela smjernica polaziate je za izgradnju primjerenog informacijskog sustava, tj. organizacija prikupljanja i obrade podataka kao osnovice za donoaenje odgovarajuih mjera gospodarske politike, ato podrazumijeva mikroekonomski pristup u pripremi odluka, a makroekonomski pristup pri donoaenju odluka, da bi se identificirale one industrijske proizvodnje koje vremenom treba napustiti kao nekonkurentne i realne balaste razvoja u konkurentnom okru~enju, a koje treba poticati i to na temelju utvrenih kriterija za nositelje i pratitelje razvoja. Kada je rije  o temeljnom strateakom usmjerenju hrvatske preraiva ke industrije mo~e se tvrditi da je to izvozno orijentirana preraiva ka industrija. Ustrajanje na izvoznoj orijentaciji hrvatske preraiva ke industrije zna i svjesno djelovanje na gospodarske tijekove i procese, a u kona nici primjenu opeg na ela-optimalne preraspodjele dodane vrijednosti u gospodarstvu kao cjelini. Treba postaviti kriterij raspodjele dodane vrijednosti izmeu dr~ave i gospodarskih subjekata, a da se pritom vodi briga o strukturi i smjerovima alokacije dijelova dodane vrijednosti. Kriterij dodane vrijednosti i njene preraspodjele u korist gospodarskih subjekata trebao bi biti kvantitativna mjera liberalizacije i izvozne stimulacije, tj. poveanja atednje i investicija. Kada je rije  o relativnim komparativnim prednostima, naglasak se stavlja na one gospodarske djelatnosti i industrijske grane, u kojima se ostvaruje najviai stupanj vlastite kontrole nad fazama poslovnog procesa, te se isti e na elo maksimiziranja dodane vrijednosti u cjelini reprodukcijskog ciklusa. Hrvatskoj je bitno je privui strane investitore, da u razvoj zemlje uu s direktnim investicijama, poveavajui tako realni kapital i gospodarski potencijal, s novim znanjem, tehnologijama i poslovnim vezama koji poti u suradnju i integraciju u meunarodne proizvodne i poslovne sustave, ali naglasak na direktnim stranim investicijama ne umanjuje potrebu cjelovitog i konsistentnog restrukturiranja bankarskog sektora, kao glavnog mehanizma alokacije raspolo~ivih sredstava atednje. Smjernicama treba utvrditi prostorni i vremenski horizont i to kao opredjeljenje, jer one pomou neizravnih mjera pospjeauju razvojne procese. Naglasak treba staviti na izbor dugoro nih politika, jer je to preduvjet o ekivanja gospodarskih subjekata, tj. postizanja stabilnosti gospodarskog ~ivota, ato se ocjenjuje bitnim za njihovu dugoro niju orijentaciju i stvaranje tr~iatem razvojnog, a ne trgova kog mentaliteta. Meuovisnost na ela, smjernica, politika i mjera je uvjetna i orijentacijska. Njihovo usklaivanje treba ostaviti elasti nim, jer je prilagodba prilikama u okru~enju pravilo ponaaanja. Kontinuirano praenje u inaka industrijske politike omoguit e ocjenu njene primjerenosti i potrebu prilagodbi,koje su sukladne potrebama preraiva ke industrije i gospodarstva u cjelini. Pitanje da li je transfer vlasniatva dovoljan sam po sebi. Radi se o pitanjima promjene mentaliteta, na ina mialjenja, instrumenata i institucija, na ina upravljanja na svim razinama, ato je opet povezano s pitanjima dinamike unutar koje je dopustivo odvijanje ovog slo~enog procesa. Uzme li se samo pitanje menagementa, treba naglasiti da se on mora podvri kriterijima tr~iane discipline i kontrole vanjskih vlasnika, a to zna i kriterijima u inkovitog upravljanja. Pravi promotori promjena su nova poduzea, bilo da su nastala direktnim stranim ulaganjima na ledini, bilo novim ulaganjima domaih poduzetnika. Na isti na in treba interpretirati i zajedni ka ulaganja. Postoje dva krajnja scenarija hrvatske ekonomske budunosti. Prvi polazi od ekonomskog suvereniteta dr~ave, a podrazumijeva ograni enu mobilnost proizvodnih imbenika i kapitala na europskom tr~iatu,nacionalno orijentiranu monetarno-kreditnu politiku i razvojnu strategiju koja se temelji na na elu komparativnih prednosti. Drugi scenarij zasniva se na ekonomskom sustavu koji bi bio otvoren prema svijetu i u ijem je temelju slobodno kretanje radnika, kapitala, roba i usluga. Prema ovom modelu nacionalno je gospodarstvo samo regionalno gospodarstvo airokog, europskog, jedinstvenog tr~iata. LITERATURA I IZVORI PODATAKA: Horvat,B.,Privatization vs.Deetatization, Ist. International Conference on Enterprise in Transition, University of Split, Faculty of Economics, Split, 1995. Kalogjera,D.,"Zna enje privatizacije u stabilizaciji i razvoju hrvatskog gospodarstva", Aktualni problemi privrednih kretanja i ekonomske politike Hrvatske, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 09/93, svezak 7, str. Kalogjera,D.,"Hrvatsko gospodarstvo i poduzee u 21. stoljeu - dvojbe i stvarnost", Hrvatska gospodarska revija, br.6, lipanj 1996. str.35-51. Kornai,J. The Road to a Free Economy: Shifting from a Socialist System, The Example of Hungary, New York i London: W. W. Norton, 1990., str.57-80. Nuti,D.M.,"Post-Comunist Mutations", Journal of Transforming Economies and Societies, vol.3, no.l, 1996, str. 7- 16. Orsag,S.,"Procjena vrijednosti poduzea",Ekonomija, br.6-7, travanj, 1995. Ostovi,D.,"Privatizacija na raskri~ju", Poduzetniatvo 04/94, br.9, Zagreb. Rohatinski,}.,Santini,G., Pretvorba - Odakle dolazimo ... kamo idemo? Rifin, Zagreb, 1994. Sachs,J.,Poland's Jump to the Market Economy, Cambridge, Massachusetts, MIT Press, 1993, p.12. Stiglitz,E.J.,"The Role of the State in Financial Markets", rad za Annual Bank Conference on Development Ecoomics, World Bank, Washington, D.C., 1993. Teodorovi,I.,"The Role of Foreign Direct Investment in Transition Economies", u 1st International Conference on Enterprise in Transition, University of Split, Faculty of Economics, Split, 1995. Teodorovi,I. i Vlaai,J.,"Problemi privatizacije u procesu tranzicije", Ekonomski pregled, br.l 1-12, godina 47, Zagreb 1996., str.624-648. Vojni,D.,Economics and Politics of Transition, u 1st International Conference on Enterprise in Transition, University of Split, Faculty of Economics, Split, 1995. Vojni,D.,Zemlje u tranziciji, Ekonomski pregled, br.5-6, 1996, str. 264-272. Zduni,S.,Baleti,Z.,Bendekovi,J.,urednici, "Privatizacija u politici gospodarskog razvoja", Zagreb, o~ujak 1991. Ostovi,D.,Country privatization report, Central & Eastern European Network, Sixth Annual Conference on Privatization in Central and Eastern Europe, Slovenia, Portoro~, 12/95. Privatizacija (investicije u Hrvatskoj), Hrvatski fond za privatizaciju, posebna naklada, srpanj 1996. From Plan to Market, The World Development Report 1996, Oxford University press,for The World Bank, 1996. Zakon o pretvorbi druatvenih poduzea, Infromator, Zagreb, 1991.Narodne novine br. 83/92, 04/93; 02/94, 09/95. Countries in Transition 1995, Handbook of Statistics, The Vienna Institute for Comparative Economic Studies, Vienna, 1995. Countries in Transition 1996, Handbook of Statistics, The Vienna Institute for Comparative Economic Studies, Vienna, 1996. Dragi evi,M.:"Ekonomija i novi razvoj,Alinea,Zagreb,1996. European Economy Reports and Studies,No.4,European Commission, Luxembourg, 1996. Hill C.T.:New Manufacturing Paradigmes and New Manufacturing Policies,Technological Forecasting and Social Change, 1992., 41. Industrial Restructuring in Selected Countries in Transition, A Review, Economic Commission for Europe, UN, New York and Geneva, 1995. Karaman-Aksentijevi,N. i Kopal.M.: Izvozna usmjerenost Hrvatske i Europska unija, Ekonomski pregled,7-8,1997., Zagreb. Kopal,M.:Neka obilje~ja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, 1-2, 1996., Zagreb. Kopal,M. i Afri,K.: Investicije - ograni avajui imbenik gospodarskog razvitka RH, Znanstveni skup: Susreti na dragom kamenu, XX, Pula, 1996. Kopal,M. i Afri,K.: The Investment and Export 'Endeavour' in the Economy of the Republic of Croatia - An Imperativ for the Approach to the Developed European Environment, International Conference: Economic System of the European Union and Adjustment of the Republic of Croatia, Faculty of Economics Rijeka, Rijeka, 1997. Lange,S. and varc,D.: "Conceptual Approaches for an Industry-Related Promotion of Research and Development in Croatia, Workshop Proceedings, Zagreb, 1994. Niki,G.: Prilog definiranju industrijske politike u Hrvatskoj,: Stvaranje stabilnog,prilagodljivog i ~ivotno sposobnog hrvatskog gospodarstva, Hrvatsko druatvo za sustave i HATZ, Zagreb, 1995. Niholi,N. i Pe ari,M.: Nova industrijska politika i mediteranska komponenta industrijskog razvoja Hrvatske, Znanstveni skup: Mediteranski koncept gospodarskog razvitka Hrvatske, II, Split, 1995, Pehota-Kopal,M.:Gospodarstvo Hrvatske u brojkama, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovi, Pula, 1996. Primorac,}.: Zaato nas zaobilaze, Hrvatsko gospodarstvo, HGK, 92, Zagreb, 1997. World Commission on Environment and Development: "Our Common Future, Oxford University Press, Oxford, 1987. Mihaljek,D.(1993): "Utjecaj porezne politike na razvoj - Iskustvo azijskih zemalja". Financijska praksa. God. 17, Br. 6., str. 51 1-533 Musgrave, Richard i Musgrave, Peggy (1993), Javne financije u teoriji i praksi. Zagreb: Institut za javne financije OECD (1991),The Role of Tax Reform in Central and East European Countries. OECD Working Papers. OECD (1997),Taxation and Economic Performance. OECD Working Papers. Paris Barbari,K.,lipanj 1996. Privatizacija u Republici Hrvatskoj, In~enjerski biro, d.d. Beveridge, William H., ( 1909), Unemployment, a Problem of Industry, Minority Beveridge, William H., ( 1944), Full Employment in a Free Society, London Butt, Roger, ( 1997), Teclinology and the Knowledge - Based Society, Department of Canadian Heritage, SRA - 264 e, Hull, Kanada Coale A., Watkins Coots,S.,S., (edited), Fertillity Dedline in Europe, Princeton Universe Press Princeton, 1986. Commander, Simon i Tolstopiatenko,Andrei (1996), Unemployment, Restructuring and the Pace of the Transition, lanak pripremljen za OECD kolokvij na temu "Economic Transformation and Development of Central and Eastern Europe: What Lessons from the 1990.? Pariz, svibanj 1996. Izvjeae o pretvorbi i privatizaciji, Hrvatski fond za privatizaciju, Zagreb, 10. listopada 1996. godine; Keynes,John M., (orig. 1936; hrv. pr. 1985.),Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, CKD, Zagreb Levine,R, "Stock Markets: A Spur to Economic Growth", Finance & Development, Washington, D.C., IIvVIF and The World bank, March 1996, str. 7-12; Lindbeck, Assar (1993); Unemployment and Macroeconomics, the MIT Press Cambridge, Massachusetts, London, England Meier,Gerald C., (1977), Employment, Trade and Development, Narodne novine br. 83/92., 04/93., 02/94., 09/95. Phelps, Edmund S.,(1972), Inflation Policy and Unemployment Theory, Nortlion, Phillips,A.W.,(1958), The Relation Between Unemployment and the Rate of Change of Money Wage Rate in the United Kingdom 1861-1957, Economica,London Radoaevi,D.,"Liberalizacija kretanja kapitala - Opcije za liberalizaciju kapitalnog ra una Hrvatske" u Privredna kretanja i ekonomska politika, Ministarstvo financija i Ekonomski institut, Zagreb, br.58, lipanj-srpanj 1997. str. 49-95; Zduni,S. i Grgi,M., "Elementi za politiku oporavka hrvatskog gospodarstva", Ekonomija, godina 3, broj 2, studeni 1996, str. 219-247; KAZALO: Strana0. UVOD11.PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ KAO SASTAVNICE TRANZICIJSKOG RAZDOBLJA 21.1.Normativni pristup pretvorbi i privatizaciji21.1.1. Polazita21.1.2. Ciljevi51.1.3. Zakonski okviri i prilagodbe 71.2.Pozitivni i negativni u inci dosadaanjeg procesa privatizacije  101.2.1. Pozitivni 101.2.2. Negativni111.3.Ocjena stupnja privatizacije u hrvatskom gospodarstvu141.3.1. Struktura vlasniatva i disperzija rizika 151.3.2. Koncentracija i centralizacija 181.3.3. Realni i financijski sektor 191.4.Specifi nosti privatizacije u preraiva koj industriji221.4.1. Struktura privatiziranih dijelova 241.4.2. Struktura neprivatiziranih dijelova 272. TEMELJNA POLAZI`TA I UVJETI U INKOVITE PRIVATIZACIJE U MIRNODOPSKOM RAZDOBLJU - Metodoloaki pristup   312.1.Analiza potencijala i knjigovodstvene vrijednosti322.1.1. Analiza bilance342.1.2. Ocjena opremljenosti372.1.3. Ocjena zadu~enosti i  financial leverage 382.1.4. Knjigovodstvena vrijednost402.2.Analiza u inkovitosti412.2.1. Ra un dobiti i gubitka 422.2.2. Nov ani tokovi 442.2.3. Pokazatelji u inkovitosti472.3.Tr~iana vrijednost kao osnovica privatizacije492.3.1. Knjigovodstvena, stati na i dinami na vrijednost502.3.2. Tr~iana vrijednost522.3.3. Metodoloake i zakonske prilagodbe532.3.4. Problemi formiranja financijskog tr~iata552.3.5. Objektiviziranje razmjenske vrijednosti603. ANALIZA GOSPODARSKIH ZNA AJKI PRERAIVA KE INDUSTRIJE I OCJENA MOGUNOSTI PRIVATIZACIJE - Empiri ki nalazi -  643.1.Analiza potencijala i knjigovodstvena vrijednost preraiva ke industrije 643.1.1. Analiza bilance653.1.2. Ocjena opremljenosti673.1.3. Struktura financiranja683.1.4. Stupanj zadu~enosti i  financial leverage 693.1.4. Knjigovodstvena vrijednost713.2.Analiza u inkovitosti i dinami na vrijednost preraiva ke industrije 723.2.1. Ra un dobiti i gubitka733.2.2. Nov ani tokovi753.2.3. Pokazatelji u inkovitosti763.2.4. Dinami na vrijednost793.3. imbenici recesije preraiva ke industrije i zastoj procesa privatizacije 813.3.1. Objektivni mikroekonomski imbenici813.3.1.1. Nemotiviranost za privatizaciju813.3.1.2. Visoka zadu~enost833.3.1.3. Insolventnost 843.3.1.4. Tehnoloaki viaak zaposlenih863.3.1.5. Gubitak tr~iata883.3.1.6. Dezinvestiranje913.3.2. Makroekonomsko okru~enje943.3.2.1. Liberalizacija kao prilika i ograni enje 973.3.2.2. Prilagodba mjera gospodarstvene politike 993.3.2.3. Monopol na bitnim resursima energije i sirovina1013.3.2.4. Porezna presija i distributivna uloga dr~avnog prora una1024. ZNA AJ PRERAIVA KE INDUSTRIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU, PREUDVJETI OPORAVKA I VARIJANTNI MODELI PRIVATIZACIJE1104.1. Formiranje ponude1114.1.1. Odabir strukture na temelju raspolo~ivih resursa i racionalizacija portfelja1154.1.2. Utvrivanje vremenskog i prostornog horizonta1214.1.3. Procjena tr~iane vrijednosti1254.2. Specifi na uloga dr~ave1294.2.1. Planski a ne intervencionisti ki pristup1314.2.2. Financijska sanacija i poveanje vrijednosti1344.2.3. Selektivni knjigovodstveni otpis potra~ivanja i obveza1374.3. Varijantni modeli privatizacije neprivatiziranih trgova kih druatava1394.3.1. Dokapitalizacija dr~ave i poveanje vrijednosti trgova kog druatva prije privatizacije1404.3.2. Dokapitalizacija kupca na smanjenoj vrijednosti trgova kog druatva i izravna privatizacija1414.3.2. Leasing trgova kog druatva s prelaskom vlasniatva na zakupoprimatelja1424.3.3. Odabir strateakog partnera i privatizacija bez izravne nov ane naknade1434.4. O ekivani u inci i zna aj preraiva ke industrije u hrvatskom gospodarstvu1454.4.1. Potencijalni doprinos druatvenom proizvodu1464.4.2. Poveanje zaposlenosti1504.4.3. Preraiva ka industrija i dodana vrijednost1535. ZAKLJU AK1566. LITERATURA I IZVORI PODATAKA161 PRILOZI164  Problemi s kojima se suo avaju zemlje isto ne Evrope nisu problemi privatizacije dr~avnih (druatvenih) poduzea, nego itave ekonomije koja je bila pod utjecajem politi kih odluka. Stoga, ne samo da zahtijeva brzu i efikasnu promjenu ukupne vlasni ke strukture, nego i itavog ekonomskog sistema. Takve promjene dovode do sukoba raznih interesa, jer pitanje vlasniatva, odnosno distribucija bogatstva ima svoje implikacije i te~inu. Tek postojanje zadanih ciljeva, te uspostavljanje odreenih kriterija, u ovisnosti od usvojene strategije privatizacije moi e rezultirati ukupnim pomacima u gospodarskim procesima tih zemalja.  Glede tipova poduzea, pretvorba je zahvatila potpuno i djelomi no nevlasni ke tipove. Potpuno nevlasni ki tip je bilo druatveno poduzee. Djelomi no nevlasni ki tip je bilo trgova ko druatvo u kojem meu trajnim kapitalom postoji i druatveni kapital, temeljem kojega se ne stjeu vlasni ka prava na poduzee. Takva trgova ka druatva nastala su ulaganjem druatvenog ili privatnog kapitala u postojea druatvena poduzea koja su se pretvorila u neko od trgova kih druatava, pri emu je dotadaanji druatveni kapital tog poduzea ostao bez ovlaatenika i javljao se kao apsurd udjela druatva u samom sebi.  Ako je pretvorbom nastalo dioni ko druatvo, ono je u pretvorbi izdalo samo redovne dionice. Time se spre avalo da se kombiniranjem rodova dionica pri izdavanju na temelju izdanih dionica ne steknu i prava koja ne bi bila u razmjeru s onim ato se za to daje. Ako se dionice stjeu uz popust ili se plaaju u obrocima, mogle su se izdati samo dionice na ime, ato zna i da se prenose indosamentom.  Posljedica francuskog korporativnog pravnog okvira je i da poduzea ne mogu dovoljno osigurati svoja potra~ivanja pa vlasnici i menad~eri izbjegavaju poslovati s nepoznatim partnerima i oslanjaju se na roake u koje imaju povjerenja. A ak i kad, radi dodatnog prikupljanja kapitala, svoje dionice iznose na svjetske burze, latinskoameri ke obiteljske tvrtke naj eae prodaju manjinske vlasni ke pakete ili dionice bez prava glasa. I premda bi, nakon uvratenja na burzu, i obiteljske tvrtke morale poativati na ela otvorenosti i izvjeaivanja, one i dalje ljubomorno uvaju informacije i na strance gledaju s nepovjerenjem. Zapadni portfeljni ulaga i nemaju razumijevanja za poduzea u kojima nema jasne granice izmeu osobnih i poslovnih interesa, u kojima su svi direktori roaci, a novac se troai na privatni luksuz i osobni presti~. Malo je kojem zapadnom investitoru prihvatljivo gomilanja raznorodnih djelatnosti koje viae slu~e dugoro noj sigurnosti obitelji na ekonomski i politi ki trusnom podru ju i glatkom prenoaenju imovine s generacije na generaciju, nego izoatravanju meunarodne konkurentnosti. Hrvati su tu u posebno nezavidnom polo~aju, jer je joa zakonom zabranjeno trgovanje na inozemnim burzama.  U tom kontekstu zanimljivo je navesti da je u ehoslova koj prvobitni odziv na vau ersku privatizaciju bio mlak, dok jedan od investicijskih fondova nije obeao desetorostruki povrat na upisani iznos. Treba napomenuti da privatizacija u postsocijalisti kim zemljama nudi vau ere po nominalnoj cijeni, koji se smatraju kao nepredviena blagodet koja se mo~e koristiti i potroaiti odmah.  Taj je fenomen u svijetu poznat. Dvije treine krupnih privatnih poduzea u Brazilu, Meksiku, Argentini, Kolumbiji su pod obiteljskom su kontrolom. U ileu, dvije obitelji upravljaju s dva najvea poslovna konglomerata. Ta obiteljska carstva su konglomerati neprilagoeni modernom poslovanju. Obiteljski holdinzi nastali su pod utjecajem nekoliko sna~nih silnica. U dijelu svijeta u kojem obitelj ima i posebno druatveno zna enje, 30-ih godina odabrane obitelji su ekonomski oja ale oslonjene na protekcionisti ke dr~ave koje su im odobravale povlaatene zajmove i prepuatale upravljanje krupnim dr~avnim kapitalom. Fenomen je poznat kao latinskoameri ki sindrom.  Primjerice, Kongres u Americi je prije viae desetaka godina odredio da sredianja banka mora osigurati stabilne cijene, visoku zaposlenost i niske kamatne stope. O ito je da se stabilnost cijena mo~e postii visokim kamatnim stopama. Takve e stope ograni iti spremnost poduzea i stanovniatva da uzmu kredite, a ujedno e ih potaknuti na veu atednju. Smanjit e se potroanja pa proizvoda i nee moi nametnuti poveanje cijena. Meutim, smanjena potroanja izazvat e smanjenje proizvodnje i investicija, dakle i smanjenje zaposlenosti u gospodarstvu, a to sredianja banka mora nastojati izbjei. Posao sredianje banke u sreenom gospodarstvu svodi se na to da se reguliranjem kamatne stope postigne povoljni omjer izmedu rasta cijena i ostvarene zaposlenosti gospodarstva. Sredianja banka suodgovorna je za ukupno stanje u gospodarstvu.  *Zavod za platni promet od 1993. priprema statisti ke upitnike za pojedine vrste poduzetnika prema minimalnim pozicijama temeljnih financijskih izvjeataja. Naime, prema lanku 16. Zakona o ra unovodstvu poduzetnici se sami klasificiraju na male, srednje velike i velike prema kriteriju vrijednosti aktive umanjene za gubitak, visini ostvarenog prihoda u prethodnih dvanaest mjeseci i godianjem prosjeku zaposlenih. Tako su za srednje velike i velike poduzetnike u Zavodu za platni promet kreirani obrasci GI-POD-V, a za male poduzetnike obrasci GI-POD-M.  U mnogim zemljama poduzea moraju odr~avati propisani odnos izmeu osnovnog kapitala i duga kako bi mogla investirati, a taj se odnos ne smije poremetiti ni zbog poreznih razloga. Podaci Europske banke za rekonstrukciju i razvoj(EBRD) i Svjetske banke(WB). Posljedica je da graani, poduzea i dr~ava ne raspola~u s dovoljno novaca, manje troae, proizvoda i se trude nai kupce, a radnici osigurati posao. U takvoj situaciji proizvoa i ne poveavaju cijene, a radnici ne zahtjevaju vee plae. U posljednjih pet godina inflacija je u Hrvatskoj niska, s boljim rezultatima od veine tranzicijskih zemalja, a zaostatak za razvijenim zemljama Europe nije velik. Teako je nai posve iste industrijske proizvode i usluge, jer na maloprodajnu cijenu znatno utje u carine i porezi. Neato je lakae kad je rije  o proizvodima airoke potroanje jer njihovu je relativno ni~u cijenu u inozemstvu vrlo lako dokazati redovima hrvatskih kupaca na slovenskoj ili maarskoj granici. Roba airoke potroanje je preko granice jeftinija 20 do 30%, a to zna i da je relativna kupovna mo njema ke marake po sadaanjem te aju u Hrvatskoj manja nego u Sloveniji, ato je definicija precijenjenosti te aja kune. Fondovi su financijske institucije koje prikupljaju slobodna financijska sredstva fizi kih i pravnih osoba, te investiraju sredstva u diverzificirani portfolio vrijednosnica. Na taj na in fondovi slu~e kao prijenosnici rizika investirajui u diverzificirani portfolio imovine. S druge strane emitiraju obveze koje glase na razli ite iznose te ostvaruju utr~ivost istih tako da ih otkupljuju po tr~ianim cijenama ili emitiraju one obveze za koje ve postoji tr~iana potra~nja. Investicijski fondovi su specijalizirani za dugoro na ulaganja i uspostavljaju ravote~u izmeu raspraenosti i koncentracije dioni arskog vlasniatva.  Sve su prisutniji stavovi o stupnjevanom procesu privatizacije uzimajui u obzir poduzee po poduzee, u kojima veina dionica ostaje u vlasniatvu dr~ave, ali bez prava glasa. U tim poduzeima isklju iva je nadle~nost privatnih vlasnika makar bili u manjini, oni biraju i kontroliraju menagement na konzistentan na in. Udio privatnog vlasniatva e se s vremenom poveati na uatrb dr~ave. Takvi oblici mjeaanog vlasniatva koji se postupno razvijaju prema privatnom sektoru, mogli bi kombinirati prednosti kontrole vlasniatva nad menagementom sa najboljim fiskalnim interesom dr~ave, te zna ajnim koristima raspodjele.  Otklanjajui nerentabilni dio restrukturiranjem se zapravo smanjuje vrijednost INE. Dr~ava kao vlasnik, zbog subjektivnih, ali i objektivnih okolnosti, vodila je politiku izvla enja kapitala. Dio kapitala je izvu en kroz ni~e cijene ime je uvan socijalni mir, a dio kroz subvencioniranje razli itih akcija kao ato je financiranje rata 1991. godine ili izgradnja zgrada hrvatskih veleposlanstava 1995. i 1997. godine. U europskim zemljama politika cijene naftnih derivata uvijek je mjera ekonomske politike dr~ave, a naftna je kompanija, ako je ta kompanija u prete~nom dr~avnom vlasniatvu, rezervni fond dr~avnog prora una. Stoga ne udi da je INA u svom razvoju opasno zastala i naala se u ranjivoj poziciji na tr~iatu.  Od 1994. do 1998. godine u grupi je znatno opao broj tvrtki u prete~itom dr~avnom vlasniatvu. U 1994. godini bilo ih je 48%, a u 1998. godini 22,5%. Jedina kategorija prete~ito dr~avnog vlasniatva koja dr~i svoje pozicije jesu javna i komunalna poduzea. U spomenutom je razdoblju broj zaposlenih u 400 najveih poduzea opao sa 355.489 na 275.578 djelatnika, odnosno 22%. U istom razdoblju broj zaposlenih u ukupnom gospodarstvu pao je sa 794.879 djelatnika na 735.921 ili 7,4%. Zna i, meu 400 najveih poduzea izgubljeno je u spomenutom razdoblju blizu 80.000 radnih mjesta, dok je ostatak gospodarstva poveao broj zaposlenih za oko 21.000. Primjer Slovenije pokazuje kako poveanje dostupnih tr~iata npr. putem zaklju ivanja ugovora o zoni slobodne trgovine (zemlje CEFTA-e su ovdje najbli~i i najpo~eljniji partner) pozitivno utje e na poticanje izvoza, odnosno, rast izvoznih mogunosti. Jedna od negativosti i postizanje malog udjala gotovinskog pla anja. U takvim slu ajevima uloga je dr~avnih tijela, da onemogui menaere u vraenju negativnih manipulacija ili u prodaji poduzea ispod vrijednosti.  U etiri godine, 1994.-1998., zastupljenost njema ke marke porasla je u izvozu Hrvatske s 38,3% na 49,9%, a u uvozu s 40,4% na 47,7%. Istovremeno, udio ameri kog dolara smanjio se u izvozu s 28,1% na 26,7%, a u uvozu s 26,5% na 22,1%. Takve promjene u valutnoj strukturi imale su, zbog aprecijacije dolara u odnosu i na kunu i na DEM, te aprecijacije kune u odnosu na DEM, nepovoljne i statisti ke i stvarne posljedice To je posebno slu aj u 1997. godine kad je dolar aprecirao u odnosu na kunu za itavih 13,4%, a kuna u odnosu na marku za 1,7%.  Da je dolar zadr~ao razinu iz 1996. godine, dolarska vrijednost izvoza bi bila vea ali bi znatno vea bila i dolarska vrijednost uvoza. U saldu, uvjeti razmjene su se u 1995. godini, u odnosu na prethodnu godinu pogorali, a u 1996. godini i posebno 1997. poboljali.  BDP Hrvatske smanjio se je u razdoblju 1990-1993. godine za vie od 30% da bi 1994. godine dolo do zaokreta i o~ivljavanja, stopa realnog rasta BDP iznosila je u 1994. 0,6%, u 1995. 1,7%, u 1996. 4,2%, a prema prethodnim podacima stopa rasta u 1997. iznosi 6,5%.  U tome je najzna ajniji doprinos uvoza koji je od USD 3,5 milijarde u 1989. godini porastao na USD 7,5 miljarde u 1995. godini, dok se je izvoz kretao od USD 2,8 u 1989. godini na USD 4,6 milijarde u 1995. godini. Treba napomenuti da je izvoz u 1990. godini naglo porastao na razinu od USD 4 milijarde te da je od tada u vrlo blagom porastu. Izra~eno vrijednosno, izvoz je u 1995. godini jedva za 15% povean vrijednost ostvarenog izvoza iz 1990. godine. Slabljenje trenda rasta izvoza bio je prenijet i u 1996. godinu.  Obzirom na otvorenost meunarodnoj trgovini koja je mjerena omjerom meunarodne trgovine u odnosu na dvostruku vrijednost proizvodnje koeficijent se poveao od 19% u 1990. na 35% u 1992. godini i ostao je skoro nepromijenjen od tada (34% podjednako u 1994. i 1995. godini). Procjenjuje se da je pao na 31% u 1996. godini uslijed ocijenjene stope rasta izvoza i uvoza koje su slabije od prethodnih godina kao i pozitivnog rasta BDP tijekom 1996. godine. Mjera otvorenosti meunarodnoj razmjeni mjerena istim koeficijentom u 1995. godini bila je 38,5% za naprednije ekonomije u tranziciji, dok je za naglo rastue gospodarstvo taj koeficijent iznad 57%.  Bilanca tekuih plaanja iskazala je deficit u 1990. i 1991. godini. Konflikt koji je uslijedio uspostavom nezavisnoti eliminirao je prvenstveno priljev od turizma u 1991. godini. Od 1992. do 1994. godine slijedi spori oporavak turizma koji zajedno s privatnim transferima utje e na ostvarivanje pozitivne bilance tekuih plaanja. Deficit u tekuoj bilanci plaanja od 1,7 milijarde USD zabilje~en je 1995. godine uslijed naglog porasta uvoza i pada priljeva od turizma.  U 1992. godini one su bile oko USD 0,2 milijarde da bi dosegle USD 1,9 milijardi krajem 1995. Daljnji rast bilje~i se u 1996. godini na oko USD 2,5 milijarde, dok su se do rujna 1997. iste popele na oko USD 3.5 milijarde.  Krajem 1995. godine vanjski dug zemlje je bio USD 3,34 milijarde a u 1996. godini on iznosi USD 4,1 milijarde s tendencijom daljnjeg porasta tijekom 1997. godine. Iznos ukupnog hrvatskog duga ne uklju uje 29,5% procijenjenog duga bivae Jugoslavije prema zemljama Londonskg kluba, a ato za Hrvastku iznosi USD 1,45 milijarde dodatnog duga po rijeaavanju pitanja sukcesije. U o~ujku 1995. godine Hrvatska je postigla sprazum s Pariakim klubom o reprogramiranju USD 1,45 milijardi tijekom narednih 14 godina. Sli an je sporazum postignut krajem 1996. godine s Londonskim klubom. Istovremeno do sredine 1996. godine unutamji javui dug iznosio je oko USD 2,6 milijarde.  Raspolo~iva nov ana akumulacija (gotov novac, depoziti kunski i devizni) u vremenu do 1998. godine u izrazitom je rastu: 94/93 indeks 172, 95/94 - 141, 96/95 - 148, 97/96 - 137. Evidentno, baza za emisiju novca u etiri je godine gotovo upeterostru ena. Istodobno, plasmani su bankovnog sustava rasli za svega 2,3 puta ato zna i da je voena restriktivna monetarna politika s izrazitim naglaskom na nov anu pri uvu. Kao posljedica takve politike, bazni je novac (gotov novac i depoziti po vienju) povean za 4,3 puta s izrazitim naglaskom na rast gotovog novca (potroanja) koji se, zbog naglaaenih doznaka iz inozemstva (dijaspora), formira pod sna~nim autonomnim utjecajem. Niska ponuda kredita, poglavito gospodarstvu, dr~ala je visoku kamatnu stopu, istodobno uslijed niske pasivne stope (prosjek 4-5%) omoguavala bankama visoki kamatni spreed od prosje no 10 poena. Na taj na in novac je izvla en iz gospodarstva i izvraena je njegova sna~na koncentracija u bankovnu sferu. Kamatna stopa u takvim uvjetima, nasuprot svim pravilima (niska kreditna masa gospodarstvu, visoka aktivna i niska pasivna kamata) ostala je neprimjereno visoka, ato je potvrdilo da ona nije bitnije utjecala na koriatenje kredita.  Iskustvo mnogih zemalja (npr. SAD) pokazuje da te aj mo~e biti ravnote~an, a da je domaa valuta pri tom precijenjena ili podcijenjena. Po etkom 80-ih SAD su poveale kamatne stope (da bi stiaale rast cijena) ato je rezultiralo poveanom potra~njom za dolarima i ja anjem dolara u odnosu na ostale valute. Dolar je postao znatno precijenjen pa su se mnogi po eli plaaiti "tvrdog prizemljenja" dolara. Po etkom 90-ih, kad je du~ni ka kriza ve bila zaboravljena, doalo je ponovno do znatnog priliva kapitala u zemlje Ju~ne Amerike, pa i u dobar dio europskih postsocijalisti kih zemalja. To je utjecalo na rast precijenjenosti domaih valuta i produbilo probleme izvozne konkurentnosti. Male zemlje su pri tom mnogo podlo~nije nepovoljnim utjecajima kretanja kapitala nego velike zemlje. Priliv kapitala, koji u veoj privredi mo~e biti sasvim nezamjetljiv, u maloj privredi mo~e izazvati kaos na deviznom tr~iatu i u monetarnoj politici. Zbog toga su potrebni obrambeni mehanizmi. Oni se mogu konstruirati i na makroekonomskoj i na mikroekonomskoj razini. Na makroekonomskoj razini u obliku kontrole priliva i upotrebe kapitala iz inozemstva, a na mikroekonomskoj, u tra~enju uateda i smanjivanju troakova. I na makroekonomskoj razini se mo~e utjecati na smanjivanje troakova privrede smanjenjem porezne presije, industrijskom politikom (obrazovanje, financiranje prekvalifikacije, istra~ivanja i sl.)  Izravne poticaje u praksi uglavnom susreemo kao razne oblike subvencija, a neizravne kao razne porezne olakaice, oslobaanja i druge oblike poreznih pogodnosti (plaanje u ratama, ubrzana amortizacija, porezni kredit i sli no). Na makroekonomskoj razini u inci tih poticaja su razli iti. Dok se subvencije prakticiraju uglavnom u socijalnoj sferi kao fiskalni transferi i to kao poticaji izvozu ili zapoaljavanju, dotle se neizravni poticaji prakticiraju u funkciji razvitka.  Opi poticaji se odnose na investicije i politiku ulaganja. Najva~niji oblici ovih poticaja su investicijski krediti, ubrzana amortizacija, mirovanje poreza i oslobaanje plaanja poreza na profite novih poduzea u po etnom razdoblju poslovanja (u razdoblju od pet do sedam godina). Selektivni poticaji imaju kao osnovni cilj potaknuti ulaganja u odreene gospodarske grane ili potaknuti razvoj odabranih regija skretanjam kapitala u odreene grane ili regije. Kod selektivnih poticaja namee se velik problem izbora grana kojima treba dati prednost. Druga vrsta selektivnih poticaja su regionalni poticaji razvoju kroz podupiranje ulaganja ili zaposlenosti u odreenim regijama. Naj eai oblici selektivnih poticaja su dotacije plaama, ako je svrha poboljaanje ~ivotnog standarda stanovniatva regije, i razli iti porezni odbici kako bi se privuklo ulaganje kapitala u odreenu regiju. Kao podvrsta selektivnih poticaja mogu se navesti porezni poticaji za izvoz, kojima je osnovna namjena da se pomogne pri osvajanju inozemnih tr~iata i popravi bilanca plaanja. Poticaji za privla enje stranog kapitala podrazumijevaju odobrenu poreznu potporu stranim ulaga ima, za razliku od poticaja domaem kapitalu koja ozna ava transfere izmedu dr~ave, koja gubi prihod, i ulaga a, koji dobiva prihod). Ta odobrena potpora smanjuje udio zemlje u ukupnom profitu koji ostvaruje strani kapital u zemlji. Da bi se isplatilo odobravati porezne poticaje "gubitak" odobrenih potpora treba se nadoknaditi dobicima od dodatnog priljeva kapitala. Program poticaja treba biti takav da se strani kapital usmjeri na onu upotrebu koja e koristiti zemlji u cjelini ili nekoj njenoj regiji, jer bi se dobici od stranog kapitala trebali nai u poraslim profitima domaih faktora proizvodnje, na iji rast utje e strani kapital. Stoga porezni poticaji moraju biti takvi da poti u ponovno ulaganje, te airenje proizvodnje koja poti e rast regije i zemlje. Najbolje rezultate daje odgoda plaanja poreza, jer tako ne samo da dolazi do privla enja kapitala u zemlju i regiju koja nudi porezni poticaj ve se neoporezovane zarade ponovo investiraju u zemlju i regiju. Prema tome, porezni poticaji stranom kapitalu trebaju biti usmjereni na stvaranje najvee mogue dodatne vrijednosti u zemlji.  Mogue je izdvojiti dva ekstremna slu aja. Prvi je slu aj kompliciran sustav razmjerno visokih poreznih stopa u kojem postoji niz selektivnih i administrativno odreenih poreznih mirovanja, poreznih izuzea i osloboenja, ato sni~ava stvarnu razinu oporezivanja dohotka i kapitala za povlaatene porezne obveznike. Drugi je slu aj neutralni porezni sustav sa airokom osnovicom, niskim poreznim stopama i malobrojnim poreznim olakaicama.  U Hrvatskoj je reforma poreznog sistema zapo ela po etkom 1994. godine. Racionalizacija poreznog sistema provedena je na na in da je nekoliko razli itih oblika poreza na plae zamijenjeno progresivnim porezom na dohodak. Takoer je uveden porez na dobit poduzea, koji je neutralan u odnosu na zadu~ivanje ili poveanje dioni kog kapitala, a veina poreznih izuzetaka i olakaica eliminiranaje s ciljem da se pojednostavi obra unavanje poreza. Takoer je unaprijeen na in ubiranja poreza. Kao djelomi na zamjena za porez na promet uvedene su troaarine na alkohol, duhan, naftu, bezalkoholna pia, pivo i uvozna motorna vozila. S obzirom na postojea ograni enja, joa uvijek nije uveden porez na dodanu vrijednost, nego se postepeno stvaraju preduvjeti (pojednostavljenje i smanjenje stopa poreza na promet) za njegovo uvoenje po etkom 1998. godine.  U sistemu oporezivanja dohotka fizi kih osoba doalo je do smanjenja donje stope poreza na dohodak (20%), poveanja osnovnog odbitka odnosno sredstava (odbijanje mo~e trajati do pet godina) mo~e se odbiti kao troaak poslovanja, odbitak radi reinvestiranja 40% vrijednosti odredenih osnovnih sredstava mo~e se odbiti povrh amortizacije. Takoer postoje ni~e porezne stope za investiranje u posebnim gospodarskim zonama, porezno mirovanje ili povrat poreza za reinvestirani profit u isto ili novo poduzee, izuzimanje velikog dijela profita ostvarenog izvozom od poreza na dohodak u razdoblju od 3-5 godina, a izvoznici mogu uz amortizaciju odbiti i do 50% rashoda na zgrade i opremu. Uz to, postoje poticaji za razvoj i istra~ivanje koji uklju uju umanjenje porezne osnovice za dvostruki iznos izdataka za razvoj i istra~ivanje.  Za razvitak tih podru ja predlo~ene su dvije grupe poticaja: osobni i opi. U ope spadaju poticanje razvitka socijalne, komunalne, gospodarske i lokalne infrastrukture, a u osobne poticaje treba ubrojati: porezne olakaice, dodjelu nekretnina, ustupanje nekretnina, posebne mjere pri zapoaljavanju, posebne kreditne mjere, posebne mjere u odnosu na najam, carinske povlastice itd. Zakonom o podru jima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku predviene su etiri skupine podru ja koja e dobivati stupnjevane porezne i druge fiskalne olakaice. Zakonom o obnovi ureuju se podru ja obnove i kreditiranje obnove. U Zakonu o poreznim povlasticama na podru jima od posebnog interesa porezni su poticaji predvieni u okviru poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na promet nekretnina i poreza na nasljedstva i darivanja. Cilj poreznih povlastica je br~i gospodarski razvoj, stimuliranje ulaganja kapitala, povratka prognanika i naseljavanja podru ja, razvoj poduzetniatva i sigurnosti ulaganja kapitala u gospodarske aktivnosti na tim podru jima, utjecanje na zapoaljavanje i povratak graana. Navedenim zakonom su smanjene porezne obveze graana i poduzetnika na tim podru jima. Povlastice za oporezivanje dohotka sastoje se u primjeni veeg osnovnog odbitka i osobnog odbitka za djecu i druge uzdr~avane lanove u~e obitelji. Pored ove povlastice za fizi ke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti (obrt), postoje olakaice u vidu poveanja zaatitne kamate na kapital ulo~en u dugotrajnu imovinu. Poreznim obveznicima od poljoprivrede i aumarstva kojima se porez utvruje na osnovi katastarskog prihoda, a prebivaliate im je na podru ju od posebnog interesa, u cijelosti su oslobodeni od plaanja poreza na dohodak od poljoprivrede i aumarstva. Smanjenje poreznih obveza kod obveznika poreza na dobit, poduzetnicima sa sjediatem na podru ju od posebnog interesa, zna i da se umanjuje porezna osnovica za zaatitnu kamatu u visini ostvarene dobiti od 6%, 9%, 12% do 15% ovisno od podru ja na kojem se nalazi. Takoer se porez na promet nekretnina kao i porez na nasljedstva i darovanja ne plaa na podru jima od posebnog interesa.  Kriteriji na kojima se temelji reforma poreznog sistema - kriteriji efikasnosti, pravednosti i jednostavnosti - imaju brojna zna enja. Efikasnost zna i da bi se ekonomsko ponaaanje trebalo odrediti na temelju ekonomskih na ela, a ne strukturom poreznog sistema. U praksi bi to zna ilo da bi se porezna osnovica trebala odrediti na najairoj moguoj osnovici, porezne olakaice i poticaji bi trebali biti minimalni, dok bi porezne stope trebale biti ato ni~e. Efikasnost zna i i odgovarajuu alokaciju porezne snage izmeu razli itih razina dr~avne vlasti. "Pravednost" zna i da bi obveze trebale odra~avati sposobnost plaanja poreza, te da bi sistemom oporezivanja trebalo udovoljiti zahtjevima za horizontalnom i vertikalnom ravnote~om. Jednostavnost je zahtjev prema kojem bi porezni obveznici trebali lako shvatiti i razumjeti porezni sistem, ato bi gotovo onemoguilo izbjegavanje podmirivanja poreznih obveza od strane poreznih obveznika, a istovremeno potaklo poreznu upravu za efikasnije prikupljanje prihoda od poreza. Iskustva azijskih zemalja, koje se esto spominju kao uspjeani modeli gospodarskog razvitka, pokazuju da su porezne mjere, a naro ito porezni poticaji, bili va~ni faktori poticanja investicija, jer porez kojim se optereuje dobit destimulira investicije odnosno uveava troakovnu strukturu. Pitanje je da li je bolje poticati gospodarski razvitak, a osobito pojedinih podru ja, poreznim povlasticama ili namjenskim dotacijama iz dr~avnog prora una ili poveati udio lokalnih zajednica pri podjeli prihoda s dr~avom i tako poveati odgovornost lokalnih i ~upanijskih organa za vlastiti razvitak. Uz to, ekonomska znanost govori o potrebi provoenja tzv. horizontalnih mjera industrijske politike kojima se poti e izgradnja lokalne infrastrukture koja e dalje potaknuti razvitak pojedinih podru ja, a prikupljnim sredstvima od poreza i odgovarajuom raspodjelom u skladu s politikom gospodarskog razvitka usmjeravati i troaiti fiskalna sredstva. Tu se prvenstveno misli na relativno visoke prora unske izdatke za vojsku i policiju, izbjeglice, uniatene kapitalne fondove, kolaps proizvodnje, rastuu nezaposlenost, visoke izdatke za mirovinsku reformu, zavraetak procesa privatizacije poduzea i reformu bankarskog sektora.  Ukoliko je sklonost potroanji u takvim okolnostima neprimjereno velika, atednja e biti joa ni~a, a stagnantnost proizvodnje naglaaenija.  Na prvih 10% po veli ini firmi u preraiva koj industriji otpadalo 1994. godine 75,5% ukupnog prihoda, 67,13% zaposlenosti i 76,81% dobiti, a 1996. godine 77,09% ukupnog prihoda, 69,56% zaposlenih i 80,39% dobiti. Joa viai su udjeli prvih 10, odnosno, 20 firmi u izvozu.  Deficit trgovinske bilance od godine 1994. do 1997. povean je za oko pet puta. Deficit tekueg ra una u 1994. godini iznosio je 5,4 mil.USD ili 12,6% bruto domaeg proizvoda. I premda su se ti odnosi u 1998. godini neato popravili, ipak je u 1999. godini vanjski dug narastao na viae od 8,6 milijardi USD. Prodaja dr~avnih poduzea odjednom pokuaalo se izvesti u Isto noj Njema koj. Iskustvo je pokazalo da je unato  priljevu sredstava, bilo potrebno na initi prilagodbe u pravcu spaaavanja onog ato se moglo spasiti od naslijeene dr~avne aktive. U drugim zemljama u kojima su nedostajali financijski i poduzetni ki resursi kao i Njema ka tr~iana infrastruktura, bio je izabran postupni pristup iz nu~de, a manje kao najbolji izbor. U Poljskoj je veliki dr~avni sektor u industriji omoguilo svladavanje spirale plae-cijene, uz vladinu odlu nost u provedbi financijske discipline. Opstanak dr~avnih poduzea, osobito u industriji, ubla~io je pad proizvodnje i zaposlenosti, a i doprinosio bud~etskim prihodima, dok je istovremeno tim prihodima privatni sektor doprinosio vrlo malo. Povrh toga je dr~avni sektor postao glavnim imbenikom zadr~avanja i poboljaavanja Poljske vanjsko trgovinske pozicije ostvarujui pozitivnu trgovinsku bilancu. Navedena poduzea su se pokazala sposobnim za utakmicu na slo~enijim tr~iatima budui da je vanjska trgovina do~ivjela pomak s Istoka na Zapad. Konsolidacija tih poduzea otvara bolja polaziata za kasniju fazu privatizacije, ije e ostvarivanje ovisiti o odnosu moi meu onima koji jesu i onima koji nisu za pomjene, te o spremnosti dr~ave da izvrai privatizaciju takvih poduzea uz osiguranje njihovog daljnjeg opstanka i razvoja. Iskustvo Poljske nije primjenjeno u Hrvatskoj.  Sektorska struktura bruto domaeg proizvoda (u %) Godina 1990. 1995. Poljoprivreda, aumarstvo i ribarstvo 9,3 10,0 Industrija i rudarstvo 26,0 20,1 Graevinarstvo 5,4 2,6 Trgovina,turizam i ugostiteljstvo 19,7 19,2 Transport i komunikacije 6,8 6,2 Obrtniatvo i sli no 3,7 4,8 Ostalo 29,1 37,1 UKUPNO 100 100  Industrijska proizvodnja pala je za 11% u 1990. godini, nastavljajui taj negativan trend sa oko 29% u iduoj godini. 1992. godine pad proizvodnje je iznosio 15%, a u 1993. godini pad se nastavlja sa 3%. Istom 1995. dolazi do infleksije kada se bilje~i skroman pozitivan rast od 0,3%. Tek je 1996. godina zabilje~ila ozbiljniji povrat industrije s realnom stopom rasta od 3,1%, prete~ito zahvaljujui ozbiljnijim narud~bama temeljem obnove kao i o~ivljavanja brodogradnje. 1997. godina iskazuje porast od 6,8%, dok se polovinom 1998. godine pojavljuje recesijski trend opadanja industrije. Procjene ne pru~aju osnova za optimizam u pogledu kretanja industrijske proizvodnje, koja je u pogledu rasta preskromna obzirom na razinu do koje se spustila u fazi gotovo slobodnog pada.  Promatrano po industrijskim granama drasti an pad u odnosu na 1989. godinu bilje~e crna metalurgija, prerada nemetalnih minerala, strojogradnja, proizvodnja ko~e i krzna i proizvodnja ko~ne obue. Iznad prosjeka Hrvatske su proizvodnja baznih kemijskih proizvoda, proizvodnja kamena i aljunka, proizvodnja graevinskih materijala i grafi ka djelatnost. Ako se uzme kao polaziate razmatranja 1993. godina, tada su uz navedene grane iznad prosjeka joa i proizvodnja i prerada obojenih metala, proizvodnja prometnih sredstava, brodogradnja, proizvodnja elektri nih strojeva i aparata. O ito je doalo do strukturnih pomaka unutar industrije, iako niti jedna od industrijskih grana koje br~e o~ivljavaju i vrae repoziciniranje u pogledu svog strukturnog udjela joa nije u potpunosti dosegla svoju predtranzicijsku razinu.  Od 1990. do 1995. godine zna ajno se usporavaju industrijski rast i razvitak. U tom je razdoblju zabilje~ena stopa pada BDP industrije od 10,9%, a ukupnog hrvatskog gospodarstva od 6,3%, prosje no godianje. U industriji prosje an godianji pad BDP bio ak 73% vei nego u ukupnom gospodarstvu, pa se mo~e tvrditi da je upravo industrija, u uvjetima ratne agresije na Republiku Hrvatsku, presudno utjecala na gospodarsko zaostajanje u tom razdoblju.  Iskustvo zemalja EU pokazuje da se danas u veini grana preraiva ke industrije uvode inovacije koje se ne odnose izravno na nove proizvodne tehnike,ve na organizaciju i na poboljaanje dizajna, proizvodnje, marketinga i administrativnih funkcija primjenom sustava informati kih mre~a.U sektorima koji su podlo~ni brzim promjenama potra~nje (odjea,obua,automobili), u primjeni kompjutorski-integriranih fleksibilnih proizvodnih sustava i strategije poslovanja koje se zasniva na kompjutorskoj tehnologiji, zna ajno su skraeni proizvodni i inovacijski ciklus, ime je omoguena brza prilagodba proizvodnog asortimana promjenama preferencija potroaa a.  Stvaranje makroekonomskog okvira u kontekstu reindustrijalizacije, podrazumijeva i ulaganje u infrastrukturu i telekomunikacije, u zaatitu intelektualnog vlasniatva, u donoaenje standarda o kakvoi i u poticanje zaatite okoliaa. Za zemlje u tranziciji industrija ima zna ajnu ulogu, jer omoguuje diverzifikaciju strukture gospodarstva i njihovu tehnoloaku modernizaciju. Strukturne je promjene teako postizati u uvjetima zna ajnog tehni ko-tehnoloakog zaostajanja domae industrije.  Kretanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda po ~upanijama kod nas nije ujedna eno. U gradu Zagrebu i Zagreba koj ~upaniji je ostvareno 50,5% ukupnih prihoda i 49,4% rashoda. U devet je ~upanija iskazano smanjenje do 5%, u etiri ~upanije zabilje~eno je zadr~avanje razine prethodne godine, blagi se porast bilje~i u pet ~upanija, dok se jedino Istarska ~upanija izdvaja rastom ukupnih prihoda (indeks 110,4) i ukupnih rashoda (indeks 105,5).  Mogu se zamijetiti greaake ranijeg sustava kao izbjegavanje likvidacije poduzea, dr~avna intervencija, pokrie gubitaka odnosno swapovi, transformacija banaka u kojima su glavni vlasnici i njeni najvei du~nici, ato omoguava meka bud~etska ograni enja dok se banke ne saniraju i restrukturiraju i sl., a ato je rezultat dr~avnog vlasniatva. Posljedice se osjeaju i na makroekonomskoj razini.  Tranzicija od centralno planske ili razli itih oblika centralno planskih ekonomija prema tr~ianoj ekonomiji popraena je posvuda u Isto noj i Centralnoj Europi dubokom recesijom ili depresijom. Jedna od stalnih tema vezana uz analizu procesa tranzicije odnosi se na pitanje ubla~avanja takvih teakih posljedica voenjem boljih gospodarskih politika. U tom pogledu postoje razli iti stavovi i razli ite interpretacije.  Kako se proces odlu ivanja odvija najbolje je poslu~iti se primjerom EBRDa. Kad se EBRD odlu i za neko poduzee, po inje relativno dugotrajna procedura pripremanja revidiranih financijskih izvjeaa i izrada kratkoro nih i dugoro nih poslovnih planova uz nazo nost vanjskih konzultanata. Primjerice, prije kona nog potpisa EBRD i "Pliva" ispisivali su dvije godine razne studije i dokumente. Tajni posao urodio je plodom i ustupcima od kojih je klju an bio smanjenje temeljnog kapitala "Plive" za gotovo treinu (to govori ujedno o problemima vrednovanja poduzea u uvjetima tranzicije). Iz ovog primjera treba izvui zaklju ak, koliko je va~no da menagement napusti kratkoto nu viziju, uspostavi analitiku koja je meunarodno standardizirana, te izradi vlastite srednjoro ne i dugoro ne razvojne programe.  Mogue je da jedna firma u teakoama popravi svoje financijsko stanje zatvaranjem nekih svojih pogona s gubicima. Takvo prestrukturiranje mo~e dovesti do ozbiljnih problema u zapoaljavanju u itavoj regiji, a mo~e dovesti u pitanje i neku va~nu proizvodnju, pogotovo ako je poduzee veliko. Dr~avno preuzimanje takvog poduzea mo~e odgoditi ili sprije iti takvo drasti no prestrukturiranje.  Maarska vlada je na izborima 1990. godine u ostvarivanju procesa privatizacije istakla smanjenje dr~avnog vlasniatva s postojeih 90% na 30% u roku od 5 godina i to prihvaanjem tzv. "spontane privatizacije" kojoj je osnovni cilj iznala~enje najefikasnijeg mogueg na ina pretvorbe, iniciranih od strane samih poduzea. Tako se proces ne odvija putem reprivatizacije ili samo redistribucije dr~avnog vlasniatva. U Poljskoj je vladin cilj bio da u 2 godine privatizira odreen broj poduzea koje bi u strukturi ukupno ostvarenog prometa inila 10%, a to se posti~e tzv. "masovnom strategijom". Ciljevi koje je postavila poljska vlada, a koji se odnose kako na broj ~eljenih privatiziranih poduzea, pa tako i na vrijeme potrebno za tu pretvorbu djeluju preambiciozno. Ali injenica je da se u Poljskoj nalazi 8.419 poduzea u dr~avnom vlasniatvu, odnosno oko 4 puta viae nego u Maarskoj. U ehoslova koj osnovni cilj je pretvorbe vlasniatva smanjivanje dr~avnog vlasniatva na na in da se vlasni ka prava transferiraju na airoki krug individualnih vlasnika, te se shodno tome razvila specifi na strategija privatizacije tzv. "voucher" model. Bit ovog modela sastoji se u besplatnoj i ravnomjernoj podjeli tzv. "vouchera" - investicijskih kupona u visini vrijednosti poduzea. Takvi kuponi se izdaju na odreeni nominalni iznos svim graanima iznad navraenih 18 godina, koji s tim kuponima mogu kupiti dionice onog poduzea za kojeg su zainteresirani. Prihvaanje takvog specifi nog, nestandardiziranog na ina privatizacije vlada je obrazlo~ila injenicom da je atednja stanovniatva preniska da bi mogla odgovoriti zahtjevima novo nastalog tr~iata poduzea, odnosno da se u rukama stanovniatva nalazi samo oko l/10 ukupnih nov anih tokova. Osim toga, takav prijelaz s dr~avnog vlasniatva na privatno otvorio bi mogunost brzog uspostavljanja tr~iata kapitala. Osim disperzije vlasniatva kod ovog se na ina privatizacije ne dobivaju nova, dodatna sredstva potrebna za razvoj cjelokupnog gospodarstva.  Prema anketiranju multinacionalnih korporacija (The Economst, 1994.) etiri petine ispitivanih tvrtki imale su ulaganja u tr~iatima u razvoju i posebno meu naglo rastuim ekonomijama (rubno podru je Pacifika). Direktna strana ulaganja imala su zna ajnu ulogu u restrukturiranju gospodarstava onih zemalja u razvoju koja se danas ubrajaju u grupu novoindustrijaliziranih zemalja. To su bile zemlje koje su prilagodile svoje razvojne strategije i naro ito strategije industrijskog razvoja globalnim standardima konkurentnosti (The East Asian Miracle, 1993). Prije nego ato su po ele ostvarivati programe strukturnih prilagodbi mnoge od zemalja danaanjih malih zmajeva pristupile su izradi svojih strategija razvoja i razvojnih master planova, poput Ju~ne Koreje joa sredinom sedamdesetih, Malezije krajem osamdesetih, Indonezije po etkom devedesetih, itd. Potom su pristupale ostvarivanju svojih strategija. Jedan od na ina da to ostvare bio je i putem direktnih stranih ulaganja. Neke od lekcija nau ene u tim zemljama mogu biti korisne za izgradnju razvojne strategije i za proces restrukturiranja Hrvatskog gospodarstva.  Uklju uje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomou inozemnih faktora proizvodnje u zemlji, ali ne uklju uje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koja potje e od domaih proizvodnih faktora. Rije  bruto ozna ava da ovaj agregat uklju uje i amortizaciju osnovnih sredstava. BDP se ra una, jednostavno re eno, pomou tri procjene: proizvodnje, raspodjele i potroanje. Te se procjene usklauju i dolazi se do kona ne brojke, ali, nikada nije mogue dobiti potpuno to an iznos bruto druatvenog proizvoda.  Slu~bena i mjerodavna institucija za relevantne procjene je Dr~avni zavod za stalistiku. Veli ina nacionalnog dohotka je klju na brojka na temelju koje se ra unaju porezna optereenja i sva druga davanja.  Rashodna strana prora una obuhvaa 44 korisnika koji predstavljaju razli ita ministarstva i institucije koje se izravno financiraju iz prora una, ali samo njih 12 troai viae od 90% svih prora unskih izdataka. Kroz tri ministarstva izravno ili neizravno prolazi 37% sredstava: to su Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo prosvjete i porta, Ministarstvo zdravstva, te Ministarstvo hrvatskih braniteija zajedno troae oko 31% prora una. Viae od 50% prora una troai se na ope javne usluge (administrativne) i otplatu stranog duga i kamate. Zanimljivo je da su rashodi Ministarstva prometa i veza samo 10%, a joa su bezna ajniji troakovi Ministarstva gospodarstva, koji iznose 0,95% i ni~i su ak i od prora unskih rashoda za Ministarstvo kulture, koje dobiva 1,04%.  Meutim, proizvodnja pada, a stopa se rasta bitno smanjila i porezna su optereenja postala previsoka. Realni porast BDP iznosio je 2,7%, a industrijske proizvodnje 3,7%.  Glavni je uzrok nelikvidnosti u restriktivnoj monetarnoj politici u odnosu na nov anu masu, meutim, sama monetarna politika nee rijeaiti problem. Rjeaenje je u airenju aktivnosti na financijskom tr~iatu, na kojem bi se manje likvidni financijski oblici, uklju ivo i nedospjela potra~ivanja, mogli konvertirati u novac. Glavnu bi ulogu trebale imati komercijalne banke, uz podraku emisijske politike sredianje banke. Ukupna nelikvidnost je posljedica realne, odnosno strukturne inflacije. Nakon listopada 1993. godine i donoaenja antiinflacijskog programa, po inje njezin rast koji je danas dramati an. Realna inflacija je u Hrvatskoj prisutna i prije i poslije donoaenja antiinfiacijskog programa. Kada se uzme u obzir poveanje nov ane mase od listopada 1993., poveanje cijena usluga, nepodmirena potra~ivanja i obveze primjerice mirovinskog i zdravstvenog fonda, onda se vidi da je realna inflacija etiri posto mjese no ili 60% godianje.  Kombinacija fiskalne politike okrenute prema rastu i monetarne politike (kamatnjak i kreditni uvjeti) dala je kao rezultat najveu mirnodopsku ekspanziju SAD-u od 1982-1999.godine. Dr~ava upravlja cjelokupnim gospodarstvom preko programa oporezivanja, ope potroanje i monetarne regulacije, a tr~iate ima svoju ulogu u odreivanju pojedina nih cijena i koli ina. Po tom modelu i hrvatska gospodarska politika mo~e kontrolirati inflaciju, smanjiti probleme nezaposlenosti otvaranjem procesa ekonomskog prosperiteta, te se tako mogu razrijeaiti kumulirani socijalni problemi.  Dramati an primjer je prora un koji raste iz godine u godinu za 20% i viae, a istodobno BDP raste samo nekoliko postotaka. To je taj realni dio inflacije, jer dr~ava ~ivi realno izvan okvira svojih mogunosti. Velika subvencija toj troakovnoj inflaciji bio je i te aj nacionalne valute, jer se uvozei po niskom te aju odr~avaju cijene i smanjiva inflacija. U tom slu aju je opasno otvaranje hrvatskog bankarsko-financijskog tr~iata strancima, je se mo~e dogoditi da hrvatski graani svojom atednjom kreditiraju svijet, i to pod povoljnijim uvjetima nego ato su domai kreditni uvjeti za domae korisnike. Otvaranje financijskog tr~iata da se prethodno ne izjedna e uvjeti kreditiranja sa okru~enjem, mo~e zna iti diskriminaciju i uniatenje preostale konkurentske meunarodne tr~iane sposobnosti hrvatskog gopodarstva.  Poduzea u tr~ianom okoliau nakon privatizacije bolje posluju i kroz porez na dobit viae uplauju u dr~avnu riznicu, ili kao privatna poduzea barem toliko dobro posluju da ih dr~ava viae ne mora subvencionirati i tako smanjuje rashode dr~avnog prora una. Izvla enje dr~ave iz proizvodnog sektora je imperativ privatizacije, te se putem slobodnog poduzetniatva posti~e vea efikasnost privatiziranih poduzea.  Privatizacija se mo~e smatrati raspolaganjem javnom imovinom. Ako se prihodi od prodaje javnih sredstava upotrijebe za financiranje tekuih izdataka, tada e se dr~avna imovina smanjivati. Zato se sugerira da se prihodi od privatizacije upotrijebe za podmirenje dr~avnog duga, ime bi se oja ala fiskalna bilanca, u cilju olakaavanja novog financiranja.  Upotreba prihoda od privatizacije, ne samo da e odgoditi dan podvla enja crte ispod ra una, nego navodi nositelje politike na galantnost, viae nego gospodarstvo mo~e sebi dozvoliti. Prodaja imovine poboljaava likvidnost osiguravajui gotovinu i pru~ajui prostor za smanjenje poreza ili poveanje javnih rashoda, ali na teret buduih poteakoa u likvidnosti, kad se ne bude imalo ato prodavati.  Prema tom konceptu dr~ava je prilikom nacionalizacije poduzea dala tom poduzeu "posudbu" i ono je postalo dr~avno, pa u procesu privatizacije ono treba vratiti tu posudbu, odnosno primici od prodaje poduzea smatraju se otplatom pozajmljenog. Naravno, to je samo formalna statisti ka metodologija i nema veze sa druatvenim procesom nacionalizacije i privatizacije.  Ovo se mo~e vidjeti na primjeru potreba javnog sektora za kreditima: potrebe za kreditima se smanjuju (poveavaju) s prodajom (kupnjom) imovine. Transakcije s imovinom se znatno razlikuju od normalnih operacija s javnim prihodima ili rashodima, jer one imaju implikacije na budue deficite kroz gubitak prihoda. Obzirom na o ekivano intenziviranje procesa restrukturiranja biti e potrebno anaga~irati dodatna prora unska sredstva obzirom na narasle troakove otpremnine za graane pogoene zatvaranjem ili smanjivanjem opsega poslovanja poduzea u odreenim industrijskim granama. U tom kontekstu biti e potrebna koordinirana aktivna politika podrake malim i srednjim poduzeima u nastajanju, programima samostalnog zapoaljavanja, kojima bi se mogao djelomi no ubla~iti problem nezaposlenosti.  U tome pogledu naglaaen je problem izgraenosti tr~iata rada, kako u noramtivnom, tako i u pozitivnom pogledu. Nepodijeljena su mialjenja u pogledu potrebe ostvarivanja viaih stopa gospodarskog rasta koje jedino mogu ubrzanije rijeaiti postojee probleme, a to se posebno odnosi na pitanje smanjivanja sadaanje razine nezaposlenosti. Problem ini razina fiskalne presije u nedovraenom modelu reforme fiskalnog sustava, koja je airom otvorila prostor za bujanje sive ekonomije procjenjene na oko 25% BDP a koja absorbira znatan dio zaposlenih. Sa makroekonomskog stajaliata izlaz za probleme nezaposlenosti se nazire u sna~nijem gospodarskom rastu, smanjivanju prora unskih rashoda, racionalizaciji troaenja prora unskih sredstava, dakle smanjenju fiskalne presije uz reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a ato bi stvorilo povoljniju klimu za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta na legalan na in.  Naime, mogao bi se ostvarivati relativno veliki bruto promet iskazan ukupnim prihodom po zaposlenom, a da zbog prevelikih rashoda uope ne ostvaruje dobit. Time ne bi bio ostvaren glavni cilj poslovanja, a to je poveanje imovine.  Mnogo toga se svodi na naizgled jednostavno pitanje preraspodjele dodane vrijednosti na razini gospodarstva u cjelini, tj. postavljanja kriterija raspodjele izmeu dr~ave i gospodarskih subjekata, primjerice 40:60% ili 40:60%. Pritom treba voditi brigu o strukturi raspodijeljenih dijelova dodane vrijednosti - ato je dr~avno, a ato privatno i po vlasniatvu i po veli ini, te koji su smjerovi alokacije raspodijeljene dodane vrijednosti.  Pod nazivom "reeksporta" podrazumijevaju se one proizvodnje, kod kojih najvei dio inputa i outputa ima zna ajku uvoza, tj. izvoza.  Ustrajanje na izvoznoj orijentaciji hrvatske preraiva ke industrije zna i svjesno djelovanje na gospodarske tijekove i procese. To u kona nosti zna i primjenu opeg na ela, a to je optimalna preraspodjela dodane vrijednosti u gospodarstvu kao cjelini.  Ne razmatra se ozbiljno jaz izmeu pasivnih i aktivnih kamata (od 3 do 5% pasivne, 15 do 20% aktivne bankovne kamate) a jaz izmeu neto kamatne stope (10 do 15%, kada se izravna spomenuta razlika) i profitne stope se ni ne spominje.  Konkretno, udio industrije u bruto nacionalnom proizvodu smanjen je sa 26 na 18%, u korist trgovine.  Postoji uvjerenje da nije dovoljno niti samo privatno vlasnitvo, nego oblik privatnog vlasnitva koji osigurava pozitivno sudjelovanje vlasnika, koji bi motivirali i kontrolirali management. Aktivan i koopreativan odnos vlasnika i managementa doprinosi i tra~enju odgovoarajueg pristupa privatizaciji koja se nee oslanjati samo na model burzovnih apekulanata zastupljen u Anglo-Saksonskim zemljama, koji se najviae oslanja na burzovnu lutriju dionicama, prema Japanskom i Njema kom ekonomskom modelu koji su do sredine osamdesetih predstavljali varijante pravog kapitalizma.  Tako primjerice ne postoji zakonska regulativa vezana uz jamstva (kolateralno jamstvo) ato se iskazuje prebacivanjem nepodmirenih obveza na niz poduzea u poslovnom lancu, a bez neposredne opasnosti od likvidacije ili bankrota. I Vlada koristi tu metodu prema vlastitim uposlenicima, a i kao sredstvo prikrivanja bud~etskog deficita.Ra un plaa stanovniatvo i poduzea.  Zasluga je liberalne doktrine da naglaaava nu~nost uspostave stabilnosti uvjeta razvoja, uklju ujui i industrijski, potiskujui industrijski protekcionizam i koncept zatvorenih industrijskih sustava.  Ideologija dezindustrijalizacije, kakvu nudi neoliberalna doktrina postindustrijskog druatva, ima svoja ograni enja i mora se vrlo oprezno interpretirati i primjenjivati. Dr~avna zaatita se mo~e interpretirati ne kao neophodnost nego tek kao drugo rjeaenje, jer su razvijeno tr~iate kapitala, ureeni financijski sustav i niska fiskalna presija uvjeti pod kojima se industrija mo~e br~e razvijati i restrukturirati, nego pod dr~avnom zaatitom. Stabilnost je temelj industrijske politike, koja se mora koncipirati na dugi rok i pritom voditi brigu o zajedni kim pravilima, lojalnosti, meusobnom pomaganju, suradnji i razumijevanju socijalnih partnera, bez o ekivanja da ti odnosi suradnje moraju biti idili ni, jer oni uklju uju odnose snaga, asimetriju informacija i sl, ali i sposobnost za dinami ki proces inovacije, u enja i prilagoavanja, pa dr~avna politika industrijskog razvoja o zna ajkama industrije mora voditi ra una i onda kada se izla~e sna~nijem djelovanju tr~ianih snaga.  Izvozno usmjerenje odreuje industrijsku politiku i prakti ne aktivnosti u provoenju, implicira konkurentnost s mikroekonomskog glediata, naglaaava va~nost analize cijene koatanja, identificira podru ja primjene odgovarajuih politika i mjera gospodarske politike, te time postaje osnovica i za donoenje provedbenih mjera. PAGE 19 PAGE 115   | LNPJL,"\-^-*?,?XXdVXz|&$XZ P(`F##*+zMM(_*___`J`Ž5CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJOJQJmHsH5CJOJQJj0JOJQJUOJQJCJ 5OJQJ5CJ OJQJB  | PJL '`-D.$`a$$`a$$a$$ & F a$a EceD.0>14\5`9?@A8AnABLHOvQQ.RRUXXXXHY$ & F h88^8a$$h`ha$$ & Fa$$`a$$a$HYYYJZZZ,[*`@aelZpwy&Dxtd`$a$$`a$$ & FJa$Pz|&( x$a$$`a$$`a$x.L"$Z PV(X` & F & F & F & F$ & Fa$$ & Fa$$`a$$a$`*F##l*n*p*r*t*v*x*z*|*~****+++H1$a$ & F & F & F & F$`a$H1x9\AXDzM|MMMW^(_*_b_____ $$Ifa$ $$Ifa$$a$$`a$_``(`4`<`H`J`~`\SJJJJ\S $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 laJ`~````aaNajalaaaaaaBbDbbbbbbbvcu~Ƈڇ$%*+0168NORSWX\]`adfz{Èֈ׈ۈ܈CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJZ~````````aSJ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 la $$Ifa$a aaaNaTa\abajaSJ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 la $$Ifa$jalaaaaaaaa\SJJJJ\S $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 laaaaaaa$b*b2bSJ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 la $$Ifa$2b:bBbDbdbjbrbzbbSJ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 la $$Ifa$bbbbbbbbb\|SJJJJ\dS $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr  %; On04 labbbbbbvcxcSNN$a$$$Iflr  %; On04 la $$Ifa$xcftnsu~܇ $$Ifa$$If $$Ifa$$a$$`a$$`a$%+1WNEEEEE $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifljr l $  t04 lal178K*! $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lal $$Ifa$KOSX]ae $$Ifa$efv{3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lal{ $$Ifa$3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lalˆ $$Ifa$ˆÈ҈׈3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lal׈܈ $$Ifa$ 3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lal#$(*HIMNRSWX\]acuvyz~24<>FHPRZ\dhĊƊΊҊjJ6:<dflnCJ5CJ5j0JCJUCJOJQJ 5OJQJ CJOJQJ CJOJQJS$) $$Ifa$)*EI3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lalINSX]b $$Ifa$bcrv3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lalvz $$Ifa$*43*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lal4>HR\f $$Ifa$fh3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lalƊЊ $$Ifa$ЊҊbjH3..,$a$$$Ifl֞ ` H!$ == t04 lalHJL:^<f6 ln$a$$ & Fa$$`a$$a$nd$$Ifl\ +X"/ nf04 la $$Ifa$ ҹԹֹmdddd $$Ifa$$$Ifl\X"Q 04 la  mdddd $$Ifa$$$Ifl\ X"/ Rf04 laZ\h*^`lܻ޻  $JLNPRTp*XZB"'(+-z..x//0070^0a0k0p0w0z00000000000ǿǷǿǿǿǿǿǿǿǿ>*CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ >*OJQJ CJOJQJ CJOJQJ 5OJQJj0JCJUOJQJ5CJCJCJH.024Zjaaaaa $$Ifa$$$Ifl\ )Q 04 laZ\^`bdfZQQQQQ $$Ifa$$$Iflr IX"/ R7f04 lafh|~\SSSSS $$Ifa$$$Iflr)X"K 004 laZQQQQ $$Ifa$$$Iflr IX"/ R7f04 lamddddd $$Ifa$$$Ifl\X"N3 04 la "$&(ZQQQQQ $$Ifa$$$Iflr IX"J 77f04 la(*,.02^ZlQQQQQ $$Ifa$$$IflrIX"N37j 04 la^`bdfhjZQHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr IX"Qf04 lajlnprtZ`QQQQQ $$Ifa$$$IflrIX"N37j 04 laZQHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr IX"Qf04 laܻZlQHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$IflrIX"N37j 04 laܻ޻ZQQQQQ $$Ifa$$$Iflr IX"Qf04 laZ@QHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$IflrIX"N37j 04 la  ZQHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr IX"Qf04 laZQHHH $$Ifa$ $$Ifa$$$IflrIX"N37j 04 la "$Lj\aXa $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\I2j j 04 laLNPV\p*}xomoddddod$`a$$`a$$a$$$IflF yQ0    4 la XZD B"p&''((+-x/70024&$$d%d&d'dNOPQa$`$`a$$a$$a$$`a$0001 1111 1G1K1U1W1`1d1k1n111111111111111 22^2d2x22222222333&343:333333333444#4+4.4548494_4c4l4q4x4|44444444445 5555!5%56V77 CJOJQJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJZ44%5m5V777778 $$Ifa$`$a$&$$d%d&d'dNOPQa$ 77>8@8B88=\>CCD\>?=886$a$$$Iflֈ }y$ n t04 lal $$Ifa$?CCDDD:DHF(=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lal>HHHTH`HlHvH|HH $$Ifa$HHHHHHF0==44 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalHHHHHI III $$Ifa$IIIIIIFD=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalIIIIRJTJL=888$a$$$Iflֈ }y$ nn t04 lal $$Ifa$LMM&M(MPMRMMMMM\$$Iflj\ #$ ni t04 lal $$Ifa$$a$ MMMMMM=$$Iflֈ }y$ nn t04 lal $$Ifa$MNN NNNN N$N(N,N $$Ifa$ ,N-N=N?NKNSNF@==44 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalSNXN`NeNmNrNxN|N $$Ifa$|N}NNNNNF<==44 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalNNNNNNNN $$Ifa$NNNNNNF8==44 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalNNO OOOO $$Ifa$OO4O6OPHPTP`PlPvP|PP $$Ifa$PPPPPPF0==44 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalPPPPPQ QQQ $$Ifa$QQQQQQFH=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ }y$ nn t04 lalQQQQRRVW=886$a$$$Iflֈ }y$ nn t04 lal $$Ifa$WhXXXXXXX $$Ifa$ $$Ifa$$a$XXXXXXF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lalXY YY.Y8Y=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$8YBYLYVY`YbY=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$bYYYYYYY $$Ifa$ $$Ifa$YYYYYYF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lalYYZZ:ZDZ=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$DZNZXZbZlZnZ=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$nZZZZZZZ $$Ifa$ $$Ifa$ZZZZ[[F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal[[[ [J[T[=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$T[^[h[r[|[~[=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$~[[[[[[[ $$Ifa$ $$Ifa$[[[\ \\F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal\\\\/\3\=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$3\7\;\?\C\D\=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$D\T\Y\^\c\h\m\ $$Ifa$ $$Ifa$m\n\}\\\\F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal\\\\\\=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$\\\\\\=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$\\\\\\\ $$Ifa$ $$Ifa$\\]]]]F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal]#](])]8]=]=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$=]B]G]L]Q]R]=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$R]*^4^>^H^R^\^ $$Ifa$ $$Ifa$\^^^^^^^F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal^^^^^^=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$^^^ ___=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$_>_H_R_\_f_p_ $$Ifa$ $$Ifa$p_r_____F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal______=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$__` ```=$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$`6`@`J`T`^`h` $$Ifa$ $$Ifa$h`j`````F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal````aa=4 $$Ifa$$$Iflֈt" t04 lal $$Ifa$aa&a0a:aDFRT^`jlvx,.46<>HJTV`dz|  ,-0167<=B CJOJQJj0JOJQJUOJQJ 5OJQJYR$~>@BFT`lx $$Ifa$$`a$$a$I@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal.6>J@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$JVbd|@p7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$@|7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$ @$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$-17=CI $$Ifa$ $$Ifa$BCHJTU[\bcijpqwy   ./2389>?EFLNZ[abhiopvw}Jx5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJOJQJUIJU\cjqI@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lalqxy@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$  /@7 $$Ifa$$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$/39?FMN@$$Iflֈ4t4#804 lal $$Ifa$N[bipw~ $$Ifa$ $$Ifa$~^zIDBDDDD$a$$$Iflֈ4t4#804 lal'4GfJL0  x$If$a$(@X ~~~~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0 $  t04 lalXZ~fh NNln$& rt. HJ4prN "rNX:F˱˱˱˱˱CJhmH sH CJOJQJhhCJOJQJhCJ5CJOJQJ OJQJhOJQJ CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJFXZF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ ,8:=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$:br $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$&@L=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$LXdr~=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ .F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal.>LNhv=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$v=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ N\jvF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lalv=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ *<L $$Ifa$ $$Ifa$LNlFA888$`a$$a$$$Iflֈ $  t04 lalln $|s $$Ifa$n$$Iflj0 Z$ G t04 lal $$Ifa$$Ifd $&L\l|F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal|=4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$ =$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$ ,:HVdr $$Ifa$ $$Ifa$rtF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal=4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$&24=$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$4L\l| $$Ifa$ $$Ifa$.0 p FAA8/$`a$$`a$$a$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lalp  $0<H $$Ifa$$If$a$$`a$ HJD$>5555 $$Ifa$$If$$If3ֈ0&"x%rRRRR t04 a4@LX;,5$If$$If%ֈ0&"x%rRRRR t04 a $$Ifa$Xdpr;5$If$$If%ֈ0&"x%rRRRR t04 a $$Ifa$NZ;5$If$$If3ֈ0&"x%rRRRR t04 a $$Ifa$Zfr~;,5$If$$If%ֈ0&"x%rRRRR t04 a $$Ifa$ "; $$If%ֈ0&"x%rRRRR t04 a $$Ifa$"r~ $$Ifa$$Ifb!"D?:::$a$$a$$$If3ֈ0&"x%rRRRR t04 a  b n   ",#.###f$h$%%%%$&&&&&`'b'((!(X(Y({((())X)Y))***,+.+++j,l, -"-Q0b0o0p0000011-1_1"222,3<333ƾζίζζζ CJOJQJCJOJQJh5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJhhCJOJQJhCJhCJOJQJhCJhmH sH CJD"""## #,# $$Ifa$$If,#.#T#l####D@>5555 $$Ifa$$If$$If3ֈr Ft$  t04 a###$&$6$F$;45$If$$If3ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$F$V$f$h$$$$;P5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$$$$%%&%<%; 5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$<%R%h%~%%%%; 5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$%%%%&$&&&;<$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$&&V&j&&&&& $$Ifa$$If&&&'$'8'L'D<>5555 $$Ifa$$If$$If%ֈr Ft$  t04 aL'`'b''''';@5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$''((!(,(7(;`5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$7(B(M(X(Y({((;|5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$(((((((;45$If$$If3ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$((((());P$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$)!),)7)B)M)X) $$Ifa$$IfX)Y)d)o)z)))D >5555 $$Ifa$$If$$If%ֈr Ft$  t04 a)))**>*R*f*; 5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$f*z******;<5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$*++,+.+f+z+;<5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$z++++++,;@5$If$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$,,,,@,V,j,l,;l$$If%ֈr Ft$  t04 a $$Ifa$l,,,,,- - $$Ifa$$If -"-$-/P0Q0D?66?$`a$$a$$$If3ֈr Ft$  t04 aQ0b000000000x $$Ifa$n$$Iflj0rj >'  t04 la $$Ifa$$If 000000F@=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la0 111-171=$4 $$Ifa$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la $$Ifa$71A1K1U1_1`1=$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la $$Ifa$`1"282N2d2z22 $$Ifa$ $$Ifa$222222F8=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la23,3.3<3P3=4 $$Ifa$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la $$Ifa$P3d3x3333=$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la $$Ifa$33334424 $$Ifa$ $$Ifa$324444555556<6=6P6666666$7%797p788~88899,9999::':\:]:t::::::2;3;?;{;|;;<ŽͶͶͶͶͶͶͶͶͶͶ͗CJOJQJh6CJOJQJ6CJOJQJhB*CJOJQJhphCJOJQJh CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJOJQJCJ CJOJQJB*CJOJQJhph424444444FA<33$`a$$a$$a$$$Iflֈrj o 9!>' ) t04 la44 55555556 66$6|4sjjj $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0r %  t04 la$If$a$$`a$ $606<6=6P6=@4 $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$P6\6h6t6666=$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$6666666 $$Ifa$ $$Ifa$66667 7FD=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la 77$7%797D7=04 $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$D7O7Z7e7p7q7=$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$q78.8B8V8j8~8 $$Ifa$ $$Ifa$~888888F<=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la8999,9B9=4 $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$B9X9n9999=$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$99999:: $$Ifa$ $$Ifa$::':1:;:F:F(=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 laF:Q:\:]:t:~:=(4 $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$~::::::=$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$::::::: $$Ifa$ $$Ifa$::; ;;;(;FD@7777 $$Ifa$$If$$Iflֈr   %  t04 la(;2;3;?;K;W;=$4 $$Ifa$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$W;c;o;{;|;;<=88$a$$$Iflֈr   %  t04 la $$Ifa$<<<=J=.?Z?,ANBjBBBC,C.CCCEE^E`EJFLFFFFZG*HPWWWWWbcVcXccccddddee eeee e(e,eXebehejepereze|eeeeeeeeeeeeee fff5CJOJQJCJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJOJQJh CJOJQJB*CJOJQJhphM<<^?,ANBjBBBBBBBBtk $$Ifa$n$$Iflj0 $  t04 lal $$Ifa$$If`$a$ BCC.C8CBC=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$BCLCVC`CbCC=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$CCCCCCC=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$CCCCCDD $$Ifa$ $$Ifa$DD8DBDLDTDF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lalTD^DfDhDDD=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$DDDDDD=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$DDDDDE E $$Ifa$ $$Ifa$ EEE$E,E4EFp=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal4EFLFTF=t4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$TF\FdFnFvFxF=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$xFFFFFFF $$Ifa$ $$Ifa$FFZG*HRNPFA;22$`a$`$a$$$Iflֈ $  t04 lalPWWWWWW([^\abc6c $$Ifa$$If$`a$$a$` 6c8cXcpccccc4~~~~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0 $  t04 lalcccd dd dF=7777$If $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal d*d,dVd`djdtd@7 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$Iftddddddd@7 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$Ifdddddd@7 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$Ifde ee e*e,e=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$,eXebejere|ee $$Ifa$ $$Ifa$eeeeeeF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 laleeeee f=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ ff f,f6f8f=x$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ff f*f,f4f8fgjmmJ $$Ifa$ $$Ifa$JLtF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 laJLt$&Ƹ$Nln@BxT$&@|~BDv4fh$&]*0dhb5CJOJQJB*CJOJQJhph55B*CJOJQJhphOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJF=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$$&=8$a$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$Ƹ$NZfr~ $$Ifa$$If$a$ ʹڹF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 laڹ,=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$,<L\ln=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$n̺غ $$Ifa$ $$Ifa$(F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la(4@Bx=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$T=8$a$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$T@LXdp| $$Ifa$$If|~F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la =4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$ &4BD=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$Dv $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la4>=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$>HR\fh=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$h $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la$&=8/$`a$$a$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$ $$Ifa$!'F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la'-34EJ=4 $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$JOTY^_=$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$_tx| $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la=4 $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$=$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$  $$Ifa$ $$Ifa$   $(,F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la,045HL=4 $$Ifa$$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$LPTX\]=8$a$$$Iflֈ3  # jn t04 la $$Ifa$9*,.0dfhb $$Ifa$$If$a$$`a$ ".F@7777 $$Ifa$$If$$IflֈY!5&nnn t04 la.68R`n|=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$68~<> :<NO@AVH@RTVXvx  . 2 4 l    CJH*OJQJCJ5CJOJQJCJ 5OJQJOJQJ CJOJQJ CJOJQJB*CJOJQJhphM|=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$4D=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$DRbp~=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$>LZhv $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$IflֈY!5&nnn t04 la <L=4 $$Ifa$$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$LXft=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$%.6>FF$@7777 $$Ifa$$If$$IflֈY!5&nnn t04 laFNOov=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$%=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$%+/5;@A=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$AV*r.H$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$h`ha$$`a$$a$@&2>JV $$Ifa$$`a$$a$$a$$h`ha$$ & Fa$VX4 Y0PGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$IflryY9!% t04 lal4 B P ^ l n    PG $$Ifa$$$IflryY9!% t04 lal $$Ifa$    X!d!p!|!!PLG $$Ifa$$$IflryY9!% t04 lal $$Ifa$  R!V!X!!"#)+++++++,.....//P/R/////B0D00000d1f11122r222222233\3^33344T4V444$5&5v5x5552666?ӹññ5CJOJQJ56CJOJQJ5CJOJQJCJOJQJ CJOJQJCJ CJOJQJCJH*OJQJ CJOJQJB*CJOJQJhphF!!!!V""r##)YTTTTTTO$a$$a$$$IflryY9!% t04 lal)++++++++++,}tkkkkk $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0# t04 lal$If$If$a$ ,,,,,",F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal",&,*,+,;,@,=4 $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$@,E,J,O,T,U,=$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$U,d,i,n,s,x,}, $$Ifa$ $$Ifa$},~,,,,,F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal,,,,,,=4 $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$,,,,,,=$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$,,,,- -- $$Ifa$ $$Ifa$---#-(---F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal--2-7-8-(.2.=4 $$Ifa$$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$2.<.F.P.Z.\.=$$Iflֈ2a#/// t04 lal $$Ifa$\....... $$Ifa$ $$Ifa$.....FA8/ $$Ifa$ $$Ifa$$a$$$Iflֈ2a#/// t04 lal../ /,/8/D/P/~~~~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0p#| t04 lalP/R/t/|///F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal//////=4 $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$//////=$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$/00$0.080B0 $$Ifa$ $$Ifa$B0D0b0l0v00F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal000000=4 $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$000000=$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$021<1F1P1Z1d1 $$Ifa$ $$Ifa$d1f11111F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal111111=4 $$Ifa$$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$111222=$$Iflֈ! p#/P t04 lal $$Ifa$2@2J2T2^2h2r2 $$Ifa$ $$Ifa$r2t2222FA82$If $$Ifa$$a$$$Iflֈ! p#/P t04 lal22222223~~~~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0p# t04 lal33*343>3H3F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lalH3R3\3^3~33=4 $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$333333=$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$3333334 $$Ifa$ $$Ifa$44"4,464@4F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lal@4J4T4V444=4 $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$444444=$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$444555$5 $$Ifa$ $$Ifa$$5&5D5N5X5b5F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lalb5l5v5x555=4 $$Ifa$$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$555555=$$Iflֈp# t04 lal $$Ifa$56 666(626 $$Ifa$ $$Ifa$264666.:?zBFAA886$`a$$a$$$Iflֈp# t04 lal?zBBCTCVCXCZCCCCD DBDDDD$E&ETEEEEFFFFRGGG,H.H0HHPPLTTT`dxxJZ:`bdz|LN~68DprߺߺߴCJCJ5CJOJQJmHsHOJQJhmHsH 5OJQJ5CJOJQJCJ CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJCJOJQJGzBBC2C4CDCFCTCVC $$Ifa$$If $$Ifa$ $$Ifa$$If$a$VCXCZCfCrC6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞r $%y  04 larC~CCCCC-$$Ifl֞r 7!%y L04 la $$Ifa$CCCCCCDD $$Ifa$ $$Ifa$D DBDPD^D6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞r 7!%y L04 la^DjDvDDDD-$$$Ifl֞r 7!%y L04 la $$Ifa$DDDDDDDEE EEEE$E $$Ifa$ $$Ifa$ $E&ETEbEpE6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞r 7!%y L04 lapE|EEEEE-0$$Ifl֞r 7!%y L04 la $$Ifa$EEEE FF,FFFFF6`-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞r 7!%y L04 laFFFFFF-\$$Ifl֞r 7!%y L04 la $$Ifa$FRG^GjGvGGGG $$Ifa$ $$Ifa$GG,H.H0H61(1$`a$$a$$$Ifl֞r 7!%y L04 la0HHHHPPPPLTXh\`dvdeJffTgTihkkk$ & Fa$$`a$$h`ha$ & F$ & Fa$d`d$`a$$a$kk8lmno0q~tuvXvvvwLwxww x|x~xxxxxxxx}$`a$$a$$ & Fa$}~v̀HJldJLNNZ0^VX$a$$`a$XZ468:bdfhjl`$$IflF yQ0j     4 la $$Ifa$ $$Ifa$$h`ha$$a$ lnprtvxQHH $$Ifa$$$Iflr F]U"Q 04 la $$Ifa$xz|mDdddd $$Ifa$$$Ifl\ F]Q0 4 lamd[d[[ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\f 304 la\SJSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr ]"ni  04 laLN~\SJSJJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr ]"ni  04 la~I@7@77 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈj &]" 7 04 la 6\XSJSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr ]"ni  04 la68:<>@B\SJSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrj &]"7 7 04 laBDxz\HSSSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr ]"ni  04 la\SJSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrj &]"7 7 04 la>@BDp\SJSJJ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr ]"ni  04 laprt|f&\SJJJJJJ$`a$$h`ha$$$Iflrj &]"7 7 04 lar&(,$$$$%2\^q2s:s@xƠPҡ.NuۢƺƺƺƺƺƺƳγγγγγγγ CJOJQJ5CJOJQJmHsH5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJCJ CJOJQJOJQJ5CJOJQJmHsH5CJOJQJFJ# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lalJT^hr| $$Ifa$̙# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal̙ԙܙ $$Ifa$# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal!%)- $$Ifa$-.># $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal>BFJNRVZ $$Ifa$Z[l# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lallptx| $$Ifa$# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal $$Ifa$Ú# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lalÚȚ͚Қךܚ $$Ifa$# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal  $$Ifa$ .# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal.26:>BFJ $$Ifa$JKl# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lallpuz $$Ifa$# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lalě $$Ifa$ěśޛ# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lalޛ $$Ifa$,# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal,4<DLT\d $$Ifa$df# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lal $$Ifa$ڜ# $$Ifa$$$IflִPf(@!p$P00    4 lalڜ  $$Ifa$#!$$IflִPf(@!p$P00    4 lalLğޟ&2> $$Ifa$ $$Ifa$ >@ $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lal@xƠ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ƠȠ $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalȠ (2<FP $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ PR $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalRȡҡ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ҡԡ $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalԡ $). $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ./ $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lal/NRW\afkpu $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ uv $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalv $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalۢߢ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lal:BLV`jt~ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ :ƤPƥNƦTԧ"$:hlVXln T|~*T^lnΰа@|~$%MNִ,hjֵصƾααձձձձααձαααξξαB*CJOJQJhph5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJOJQJCJ 5OJQJ CJOJQJ CJOJQJF $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalƤΤؤ  $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalPXblv $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalƥΥإ  $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalNV`jt~ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalƦΦئ  $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalT\fpz $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lalԧܧ" $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ "$ $$Ifl x&f!6$  t0$$$$4 lal$68:hjl"VXj n$$Iflj0 $  t04 lal$If$`a$$`a$$a$$a$ Xnέ $$Ifa$ $$Ifa$*8F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal8FTV~=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$* $$Ifa$ $$Ifa$*,Tbp|F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal|=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ȯԯ=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$&4BP^ $$Ifa$ $$Ifa$^`n|F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lalаް=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ް=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$@LXdp| $$Ifa$ $$Ifa$|~ıбF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lalбܱ=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ =$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$%-5=EM $$Ifa$ $$Ifa$MNִFA?90 $$Ifa$$If$a$$$Iflֈ $  t04 lal,8DP\h~~~~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0 Z$ G t04 lalhjF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lalȵֵص =4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$ص<>`̶"^xȷʷZ\ z| 8:ľƾZ\"^HJhj8DFHpF PR`ըB*CJOJQJhph5CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ 5OJQJhCJOJQJhCJOJQJ CJOJQJB*CJOJQJhph CJOJQJB $0<>=$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$>`lz $$Ifa$ $$Ifa$̶ڶF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal".=4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$.:FR^`=$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$`xȷ $$Ifa$ $$Ifa$ȷʷZ\  FAA83$a$$`a$$a$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal >JVbnz $$Ifa$$Ifz|Ҽ޼D$>5555 $$Ifa$$If$$If3ֈYK=/!"%w t04 a nz;<5$If$$If%ֈYK=/!"%w t04 a $$Ifa$;5$If$$If%ֈYK=/!"%w t04 a $$Ifa$(48:;5$If$$If3ֈYK=/!"%w t04 a $$Ifa$ľƾ;,5$If$$If%ֈYK=/!"%w t04 a $$Ifa$*6BNZ\; $$If%ֈYK=/!"%w t04 a $$Ifa$\Ŀпܿ $$Ifa$$If"Z\^D?::::$a$d$$If3ֈYK=/!"%w t04 aHJj xxxxx $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0r/ %  t04 la$If *F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la*8FHp|=4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$|=$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$FTbnF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 lan|=4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$=$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$ &4BP $$Ifa$ $$Ifa$PR`n|F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la=4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$=$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$%+17 $$Ifa$ $$Ifa$78Omnv~Rz4XZ Jl 2LNr0HJ(9:Hijغغ 5OJQJCJOJQJh5CJOJQJ5CJOJQJOJQJB*CJOJQJhph CJOJQJCJOJQJh CJOJQJI78OU[aF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 laagmnvz=t4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$z~=7$If$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$=$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$~xzFAAA88$`a$$a$$$Iflֈr/ ' %  t04 laz2x $$Ifa$n$$Iflj0 $  t04 lal $$Ifa$$If 24ZbjrF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lalrz=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$  $$Ifa$ $$Ifa$ "JRZ`F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal`fln=t4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ "Fp=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal"*24NT=4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$TZbjrt=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$t $$Ifa$ $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal=\4 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$$*02=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$2JXfp~ $$Ifa$ $$Ifa$(*FAA888$`a$$a$$$Iflֈ $  t04 lalT9:HYZjm4d $$Ifa$n$$Iflj0 $  t04 lal $$Ifa$$If`$a$$`a$ jv=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$$If $$Ifa$';"JLrfxHJdnpz|~24>@\^^`bd*,dh04²OJQJCJOJQJmHsHCJ CJOJQJCJOJQJmHsHCJOJQJmHsHCJ CJOJQJB*CJOJQJhph CJOJQJEF=7777$If $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal @p7 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$If '+/@777 $$Ifa$$$Iflֈ $  t04 lal$If/37;<"*=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$*2:BJLr=$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$rz=\$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$fhXxFA???:$a$$a$$$Iflֈ $  t04 lal,.HJdp|mh$$IflFHdH t0    4 lal $$Ifa$ $$Ifa$|~"24ftvmmvmmvmm $$Ifa$ $$Ifa$$$IflFH_H t0    4 lal .>@~vmmvmmvmm $$Ifa$ $$Ifa$$$IflFH_H t0    4 lal <L\^vmmvmmvmm $$Ifa$ $$Ifa$$$IflFH_H t0    4 lal >N^`vmmvmmvmm $$Ifa$ $$Ifa$$$IflFH_H t0    4 lal BRbdvmmvmmvmm $$Ifa$ $$Ifa$$$IflFH_H t0    4 lal z(*,dzqzh_h_h_ $$Ifa$ $$Ifa$$`a$$a$$$IflFH_H t0    4 lal dfh*$$Ifl֞ %s,#$ qN h t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal(8DT $$Ifa$TV3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal$.8B $$Ifa$BD~3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal(4@ $$Ifa$@B3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$3 *! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal*6BN $$Ifa$NP3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$3 *! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal(4@LX $$Ifa$XZ3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$ 3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal (4@ $$Ifa$@Bz3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal $$Ifa$3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal  , $$Ifa$,.lv3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lalv $$Ifa$3 *! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal. $$Ifa$.0463.))$a$$a$$$Ifl֞ G%$ ooo t04 lal68 @bfhH$`a$ $dh`a$`$`a$$a$4    BDbdfHL8:"""`#b###2$4$|& 'd'f'''((*),)))2*4***`+b++,W,X,,,,,I-hCJCJOJQJhCJOJQJh5CJ H*OJQJ H*OJQJOJQJ 5OJQJQHJL l!"""""""" $$Ifa$$If$`a$$a$ "",#8#D#P#\#D>5555 $$Ifa$$If$$If3ֈrD: s${{ t04 a\#`#b#####;5$If$$If%ֈrD: s${{ t04 a $$Ifa$##### $$;5$If$$If%ֈrD: s${{ t04 a $$Ifa$$"$.$2$4$6$;2$`a$$$If%ֈrD: s${{ t04 a $$Ifa$6$p&r&t&v&x&z&|& '('4'@'L'X'd' $$Ifa$$If$a$$`a$d'f''''''D,>5555 $$Ifa$$If$$If3ֈr(!5& t04 a'''D(T(b(p(;$5$If$$If3ֈr(!5& t04 a $$Ifa$p(~((((((;<5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$())*),)B)V);5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$V)j)~)))));5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$))) **2*4*;,$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$4*d*x***** $$Ifa$$If**++*+>+L+D0>5555 $$Ifa$$If$$If%ֈr(!5& t04 aL+`+b+++++;<5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$+++, ,+,6,;`5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$6,A,L,W,X,z,,;h5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$,,,,,,,;$5$If$$If3ֈr(!5& t04 a $$Ifa$,,,,,,,;<$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$,-!-+-5-?-I- $$Ifa$$IfI-J-U-_-i-s-}-D>5555 $$Ifa$$If$$If%ֈr(!5& t04 aI-J--... /"///V0X0111B4S44444444456"6h6j66666$7>777*884969994:P:::::<;>;d;;;;;;<<0<X<Z<ƿƿƿƿƿۿB*CJOJQJhphB*CJOJQJhphCJOJQJh CJOJQJB*CJOJQJhph5CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJCJ CJOJQJCJOJQJhh>}---*.>.R.b.;5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$b.v......;,5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$.. / /"/Z/n/;05$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$n///////;<5$If$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$/00.0B0V0X0;X$$If%ֈr(!5& t04 a $$Ifa$X0000001 $$Ifa$$If1111B4D?:1$`a$$a$$a$$$If3ֈr(!5& t04 aB4S444444444x $$Ifa$n$$Iflj0 Z$ G t04 lal $$Ifa$$If 444444F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal444444=4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$455 555=$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$5"606>6L6Z6h6 $$Ifa$ $$Ifa$h6j66666F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal666666=4 $$Ifa$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$67 77$7&7=$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lal $$Ifa$&7>7N7^7n7~77 $$Ifa$ $$Ifa$77*8694:P:FAA<6$If$a$$a$$$Iflֈ  c_Z$ X t04 lalP::::::;&;<; ~ $$Ifa$n$$Iflj0r/ %  t04 la $$Ifa$<;>;d;r;;;F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la;;;;;;=4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$;;<<<<=x$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$<0<8<@<H<P<X< $$Ifa$ $$Ifa$X<Z<<<<<<F@7777 $$Ifa$$If$$Iflֈr/ ' %  t04 laZ<<<<<<<<<<<<<<,=.==>>>??CCEEF>FOFrFFFFFF G(HhHHHHlIK$L9LWLXLgLLLLLLLLLMMN㡓㡓㡓5B*CJOJQJhph5CJOJQJ6B*CJOJQJhphB*CJOJQJhph5 5OJQJCJ5CJOJQJOJQJ CJOJQJ CJOJQJB*CJOJQJhphCJOJQJh:<<<<<<=4 $$Ifa$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$< ==,=.==>=88$a$$$Iflֈr/ ' %  t04 la $$Ifa$>>R????CCCCCCJEEEEEEF F $$Ifa$$If`$`a$$a$$a$ F FF"F)F0FF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la0F7F>F?FOFVF=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$VF]FdFkFrFsF=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$sFFFFFFF $$Ifa$ $$Ifa$FFFFFFF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 laFFFFFF=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$FGGG G G=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$ G(H6HDHRH^HhH $$Ifa$ $$Ifa$hHjHHHHHF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 laHHHHlIK=83$a$$a$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$K$L9L?LELKLQLWL $$Ifa$$If$a$WLXLgLnLuL|LF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la|LLLLLL=4 $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$LLLLLLL=7$If$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$LLLLLLL=$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$LM MMMMM $$Ifa$ $$Ifa$MM6NDNRN`NF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 laN6NxNzNOPQS8TTTTTTTT2UrUUUV)VBVaV}VVVVW\X^XXXRYTYYY Z"ZZZ [ [<[L[[[[\~eeeeeeeeeeeee̴̡̩̩ CJOJQJ5CJOJQJCJOJQJmHsHB*CJOJQJhphCJOJQJmHsH CJOJQJOJQJCJ CJOJQJ CJOJQJ5B*CJOJQJhph5CJOJQJ<`NjNxNzNOPQ=86$a$$$Iflֈ-Bc $n^^ t04 la $$Ifa$PQS8TTTTTT $$Ifa$$a$$`a$TTTUU"U0U2UrUYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lalrUUUUUUUUUPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$UVVV)V/V5V;VAVPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$AVBVaVhVoVvV|V}VVYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lalVVVVVVVVVPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$VVVW,X8XDXNX\XPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$\X^XXXXXXXYYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lalY(Y6YDYRYTYzYYYPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$YYYYYYZZ ZPG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$ Z"ZJZ\ZnZ|ZZZZYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lalZZZZ [ [<[N[`[PG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$`[n[[[[[[[[PG $$Ifa$$$Iflrto$t t04 lal $$Ifa$[[\e~eeeYTTTKB $$Ifa$ $$Ifa$$a$$$Iflrto$t t04 laleeeeee $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$eeee3*! $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞ +_}%!% S4S t04 laleeef ff $$Ifa$eef f fffRffff2g4gfgggg h!h@hhhihhhhhhh*jzj|jjk kDkkkk llFllll mmLmmmm$n&nyzzzz|zzzz8{h{j{{{{|D|F||||N}ȃ tЇf`b&46hvx4Z\̐ΐ(CJ5CJCJ5OJQJhOJQJ CJOJQJB*CJOJQJhph CJOJQJB*CJOJQJhphLxxxxx.x5x=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$5x9x@xGxKxLxkx=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$kxrxxx}xxxx=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$xxxxxxx $$Ifa$ $$Ifa$xxxxxxF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$IflֈY!5&nnn t04 laxyyy!y(y=4 $$Ifa$$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$(y+y1y8y>y?y=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$?y>zLzTz`znzzz $$Ifa$ $$Ifa$zz|zzzzzzF@7777 $$Ifa$$If$$IflֈY!5&nnn t04 lazzz8{@{H{T{=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$T{\{h{j{{{{=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa${{{{{||=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$| |,|8|D|F||=7$If$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$|||||||=$$IflֈY!5&nnn t04 la $$Ifa$|N}ȃ  tʅDrtЇ2fht $$Ifa$ $$Ifa$$ & Fa$$`a$$a$d$`a$$a$ފ>JT`lcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\B> %n t04 la `b &lcZZZlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\B> %n t04 la &46p|ҌcZQQQcZQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\B> %n t04 la $$Ifa$ LZhvxZQZ $$Ifa$$$Ifl\B> %n t04 la $$Ifa$ $$Ifa$x 46BNZ $$Ifa$ $$Ifa$$ & Fa$$`a$$a$ Z\̐ΐ (lcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\T| $Lt(\ t04 la (*Zfpz|ґlcZZZlcQQ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\T| $Lt(\ t04 la (*z|ґXZ(*@RT8?@lm˘јҘ2t.0ޟ6Z\x>dfԤ֤24jlȦʦ2@Bj0JCJU CJOJQJ5CJCJ CJOJQJCJX4@LXZcZQQQcZQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\T| $Lt(\ t04 la $$Ifa$ (*cZQc $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\T| $Lt(\ t04 la $$Ifa$*,>@̖ؖ $$Ifa$ $$Ifa$$ & Fa$$`a$$a$ 4>HRTlcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\> $<nn t04 la +28lcZZZlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\> $<nn t04 la 8?@]bglaXOOO $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\> $<nn t04 la $$Ifa$lmآlcZZQlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\> $<nn t04 la ˘јҘӘ02tc^UUM@ $^`a$$ & Fa$$`a$$a$$$Ifl\> $<nn t04 la $$Ifa$ ".ZQQQ $$Ifa$$$Ifl\9 $m8P8 t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ .0lvȟҟޟlcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\9 $m8P8 t04 la ޟ6BNZ\lcZZZlcQQ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\9 $m8P8 t04 la `lcZQQcZQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\9 $m8P8 t04 la $$Ifa$ lxZULLD$ & Fa$$`a$$a$$$Ifl\9 $m8P8 t04 la $$Ifa$ $$Ifa$>@LXdfM$$Ifl\+ %l t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ $p^p`a$ʤԤ֤&24dcZcZ $$Ifa$$$Ifl\+ %l t04 la $$Ifa$ dnzԥcZQc $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\+ %l t04 la $$Ifa$ BR^jlȦZQ $$Ifa$$$Ifl\+ %l t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ Ȧʦ$2@BJlcZZQlLL$a$ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\+ %l t04 la̫ثM$$Ifl\Jk $2!V t04 la $$Ifa$ $$Ifa$$ & Fa$$a$+,Z[ìĬ"#W^_Ү"BDnpޱJLNxzʷ̷&'VW}"f<"ƾCJOJQJhCJOJQJhOJQJB*OJQJhph 5OJQJ>*CJ5CJCJ CJOJQJ CJOJQJCJI!&+,JPUZ[ZZ$$Ifl\Jk $2!V t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ [sy~ìZQ $$Ifa$$$Ifl\Jk $2!V t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ ìĬlcZZZlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\Jk $2!V t04 la "#IPW^_acZQQcL$a$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\Jk $2!V t04 la $$Ifa$aЮҮ"*6B $$Ifa$ $$Ifa$ $^`a$$ & Fa$$`a$ BD lcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\pX H$tt t04 la JVbnpƱұޱlcZZZlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\pX H$tt t04 la ޱ&2>JLcZQQQcZQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\pX H$tt t04 la $$Ifa$ ZQZ $$Ifa$$$Ifl\pX H$tt t04 la $$Ifa$ $$Ifa$  N $$Ifa$ $$Ifa$$a$ & F$`a$ $^`a$ XbnxlcZZZlcZZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\ $n t04 la xzʷ̷ lcZZZlcZZ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\ $n t04 la &'DJPVWsxcZQQQcZQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\ $n t04 la $$Ifa$ x}ZQZ $$Ifa$$$Ifl\ $n t04 la $$Ifa$ $$Ifa$ "bdf&0: $$Ifa$$a$$a$$`a$$a$:<`n|D>5555 $$Ifa$$If$$IfPֈ t$  t04 a;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$  "$&;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$&(*23EM;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$"(Ei*B`tx$&^`XZTVJLj RѼѴߩߣߣ 5OJQJj0JOJQJU5CJOJQJj0JCJUCJ5 B*hphCJB*OJQJhphOJQJ CJOJQJCJOJQJhB*CJOJQJhph@MT[bij;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$;$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$ $$Ifa$$IfD>5555 $$Ifa$$If$$If%ֈ t$  t04 a;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$#*+BHN;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$NTZ`atx;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$x|;5$If$$If%ֈ t$  t04 a $$Ifa$;$$If3ֈ t$  t04 a $$Ifa$x"$ $$Ifa$$^a$$`a$`$a$ $&4@R^`otf]f]of]f] $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\!%004 la 2>LXof]f]o|f]f] $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\!%004 la XZof]f]of]f] $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\!%004 la *6JTVr~of]f]of]f] $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\!%004 la @Jof]f]of]f] $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\!%004 la JLhjoje\jjjjZ$`a$$a$$a$$$Ifl\!%004 la j  PRd.\. P$`a$`$a$$`a$(*Pdhj\`b$\',,:,.4j9IPMTT>UhUvUUUUUUUU$V&V^Vزث CJOJQJ5CJOJQJOJQJmHsHB*CJOJQJhphCJH*OJQJ CJOJQJ CJOJQJCJj0JOJQJUOJQJ 5OJQJAPhr| $$Ifa$F=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal jt= 4 $$Ifa$$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal $$Ifa$t~=$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$blvF=444 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal=4 $$Ifa$$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal $$Ifa$=8$a$$$Iflֈ2R !$x @xx t04 lal $$Ifa$^$\',,8,:,.>0.4j9.AC,FGIPMTTTT$^a$$a$$`a$$`a$$a$T>UhUtUvUUUUUUU $$Ifa$ $$Ifa$$a$ UU $$Ifl F $5& nn t0$$$$4 lalUUUUUUU VV$V $$Ifa$ $$Ifa$ $V&V <$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal&V^VlVtVVVVVVV $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ VV 4$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal^VVV^WWWXFXeXXXX%YVY8ZZZ0[j[[[P\\\]r]]^@^^^czc|cccccdPdRd\d^dfdhd~ddddddddddeHeJeVeXereteeeeeeeeee*f,fvfxff56CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJCJCJ5CJ CJOJQJ CJOJQJLVV WW"W,W:WDWRW\W $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ \W^W ($$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal^WWWWWWWWWW $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ WW 4$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalWXX!X(X-X4X9X@XEX $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ EXFX @$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalFXeXlXpXwX}XXXXX $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ XX t$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalXXXXXXXXXX $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ XX $$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalX%Y,Y0Y7Y=YDYIYPYUY $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ UYVY ,$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalVY8ZDZLZXZbZnZzZZZ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ZZ 8$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalZZZZZZ [[$[.[ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ .[0[ 4$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal0[j[x[[[[[[[[ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ [[ $$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal[[[\\\,\6\D\N\ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ N\P\ 4$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalP\\\\\\\\\\ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ \\ $$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal\] ](]6]@]N]X]f]p] $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ p]r] <$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lalr]]]]]]]]^^ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ^^ 0$$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal^@^P^X^h^r^^^^^ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ ^^ $$Ifl +BY p#5& SSRR t0$$$$4 lal^^czc|cccccccdvmdddd $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0$ t04 lal$If$If$`a$$a$ ddRd^dhdtd~dddYPGGPPYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr$ t04 laldddddd>eJeXeG$$Iflr$ t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$XefereteeeeeePGG $$Ifa$$$Iflr$ t04 lal $$Ifa$eee*fYtPG $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr$ t04 lal*f,fxfffff~~ $$Ifa$ $$Ifa$n$$Iflj0$ t04 lalffffffffffffgglgngxgzggggggghhhh*h.hPhRhhhhhhhhhhhi iii:iHJPR\^fhrtz|~ȵʵеҵܵ޵$.068BDJLVX^`jlrtvȶʶжҶܶ޶(24:<FHNPZ\bdnCJCJc $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la *6>JR^ht| $$Ifa$ $$Ifa$ |~$$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la~ʵҵ޵ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la$08DLX`lt $$Ifa$ $$Ifa$ tv $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 lavʶҶ޶ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la(4<HP\dpx $$Ifa$ $$Ifa$ npvxzȷʷܷ޷",.46@BHJTV\^hjprt¸ĸʸ̸Ըָܸ޸",.46@BHJTV\^hjprtƹȹйҹعڹh̺CJCJ`xz$$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 lazʷҷ޷ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la".6BJV^jr $$Ifa$ $$Ifa$ rt$$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 latĸ̸ָ޸ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la".6BJV^jr $$Ifa$ $$Ifa$ rt$$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 latȹҹڹ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 la&4<JR`h $$Ifa$ $$Ifa$ hj$$Ifl QF\#5&k R0$$$$4 laj̺Fn  *4>LP $$Ifa$ $$Ifa$$a$$`a$$`a$$a$nRFbj`br fn"jzBMr{   &(02:<DFPRZ^CJ5CJ55CJCJCJOJQJ 5OJQJYPR$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPR $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP &.:D $$Ifa$ $$Ifa$ DF$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPF $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP (0:B $$Ifa$ $$Ifa$ BD$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPDz~ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP $(.2 $$Ifa$ $$Ifa$ 24$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP4VZdlvz~ $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPDJRZ^fnx $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP8<@DHR\fn $$Ifa$ $$Ifa$ np$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPp $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP&.6>HLV^ $$Ifa$ $$Ifa$ ^`$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP` $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laP$.:D $$Ifa$ $$Ifa$ DF$$Ifl b&U"%0v0$$$$4 laPFbj&&0:DN\` $$Ifa$ $$Ifa$$a$$`a$$`a$$a$`b$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lalbrz $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal $.6@HP\d $$Ifa$ $$Ifa$ df$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lalfpx $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal  $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal$,4>FNXbh $$Ifa$ $$Ifa$ hj$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lalj| $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal   $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal $(,049>A $$Ifa$ $$Ifa$ AB$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lalBNRW[`einq $$Ifa$ $$Ifa$ qr$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lalr| $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal  (2<FR\ $$Ifa$ $$Ifa$ \^$$Ifl P @p!$P 000000 0$$$$4 lal^xNP@l $$Ifa$$a$$`a$$`a$$a$^xNPl0Z:n0RL$P~T 4 ^    @ x     ( R    P    : n   NP$ $0044X5Z5&6(68BBBBC&DlDDDDCJj0JOJQJUCJ5CJ5 5OJQJOJQJCJV08@HPI@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 laPZ\@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$:F@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$FPZbnp@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$@$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$ &0 $$Ifa$ $$Ifa$02R\fpxI@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 lax@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$&0@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$0:BLN@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$ $&@$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$&P\dlv~ $$Ifa$ $$Ifa$~I@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la ,@7777 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$,8FTV@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$ @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$    * 4 6 @$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$6 ^ h r |    $$Ifa$ $$Ifa$       I@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la   @ L V b @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$b n x z    @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$     R ^ @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$^ h r |    @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$       @$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$ P \ h r z   $$Ifa$ $$Ifa$       I@7777 $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la   : F P Z @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$Z d n p    @7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$     &@7 $$Ifa$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$&0:DNPR@;$a$$$Iflֈ&!q%04 la $$Ifa$R$$*248H=pBBBBBBBB$If$`a$$`a$BBBBBBBF@7777 $$Ifa$$If$$Iflֈ $  t04 lalBCC&D4DBDPD=7$If$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$PD^DlDnDDDD=7$If$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$DDDDDE=8$a$$$Iflֈ $  t04 lal $$Ifa$DElFzFFFGG^HKm nwwzzPRʛp@p|~ʰҰ԰ܰް*,46>dlnvx±ʱ̱Աֱޱ$&.08:BFv̲޲:\5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJj0JCJU 5OJQJOJQJ OJQJhCJNEGGGZH\H^HKXdFimmmn n nq wPRTƛ`$`a$$`a$$a$d`ƛțʛp&2> $$Ifa$ $$Ifa$$a$`$`a$$^a$ >@fp~YPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lalʰ԰ް,PG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$,6@BdnxPG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$±ֱ̱YPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal&0:DFlvPG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$²ֲ̲PG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$$.8YPGGGG $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal8:\fpzYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal\ֳ.^rt~ȴʴҴԴִ(JtƵ  R@rҹb|rx|  R T     ! ! X( <) >) @) 0 0 X1 n1 ׿Զj0JCJU55CJ OJQJj0JOJQJUCJ 5OJQJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJHʳԳֳPG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$",.T^jtPG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$ʴԴִYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal&(JT^PG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$^hrtĵPG $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal $$Ifa$ĵƵ  YPGGGGY $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr{wso" t04 lal ʷڷ $$Ifa$ $$Ifa$$a$ ,8DPRYPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrr jbZR!r  t04 lalPG $$Ifa$$$Iflrr jbZR!r  t04 lal $$Ifa$@LXdpPG $$Ifa$$$Iflrr jbZR!r  t04 lal $$Ifa$prĹйҹYPGGGGY $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflrr jbZR!r  t04 lalҹbh|rx|~L|F$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$`a$$a$$`a$`$a$$ X  v  V  n 0  ! $ & $ & Fa$`$ & Fa$$h`ha$$`a$$ & Fa$& d& & R' ' X( <) >) 0 n1 r1 t1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ͤFf $$Ifa$ $$Ifa$$a$$`a$$a$$ & Fa$n1 1 :2 ;2 4 4 4 x6 z6 = = > B lI I I I I I "J \J J J J K DK K K K L PL L L L "M JM M M M N B H lI I I $$Ifa$ $$Ifa$$`a$$`a$$a$Ff $$Ifa$ $$Ifa$FfI I I I I I I I G>> $$Ifa$$$Iflr l!  t04 lal $$Ifa$ $$Ifa$I J "J $J \J fJ pJ zJ J PG $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lal $$Ifa$J J J J J J J J K YPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lalK &K 0K :K DK FK K K K PG $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lal $$Ifa$K K K K K K K L L PG $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lal $$Ifa$L L PL \L hL tL L L L YPGGGGYP $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lalL L L L L L "M ,M 6M PG $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lal $$Ifa$6M @M JM LM M M M M M PG $$Ifa$$$Iflr \l!  t04 lal $$Ifa$M M M M N N N N *CJ>* j0JUj0JOJQJU 5OJQJOJQJCJR{ { { { { { { ZQQQQQ $$Ifa$$$Iflr &]$K  7/ 044 la{ { { { | | | WHNENEE $$Ifa$ $$Ifa$$$IflrFb07N0h 4 la| | "| 2| T| f| || ~| | ZQQQQQHQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr &]$K  7/ 044 la| | | | } } } } } } Q$$Iflr&]$K 07/ 044 la $$Ifa$ } } } } } } } H} fl]] $$Ifa$$$Ifl\$h   04 la $$Ifa$H} J} L} N} P} R} T} ZQHQHH $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr&]$h 7/ 044 laT} V} `} b} x} z} } ZdQHQHQ $$Ifa$ $$Ifa$$$Iflr&$h 044 la} } } Z B D F ZULC>>$a$$`a$$`a$$a$$$Iflr &]$K  7/ 044 laF L N R  | H  ( @ $$Ifa$$a$$`a$$`a$@ B | oi```oi```o  $$Ifa$$If$$Ifl\>9!%n04 laP     v x `[[[R$`a$$a$$$Ifl\>9!%n04 laP $$Ifa$$If x R (  $$Ifa$ $$Ifa$$a$$`a$     $ 6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞/  $,nn04 lal$ . 8 B L N -$$Ifl֞/  $,nn04 lal $$Ifa$N ` d n x $$Ifa$ $$Ifa$ 6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞/  $,nn04 lal   n p 1  2 $ & V X $ & l V & ( z | 5 6 ` a p r @ J "D J N N 0\ |\ Fx  r ƀ CJOJQJh6CJOJQJh CJOJQJ 5OJQJOJQJj0JCJUCJCJCJO -$$Ifl֞/  $,nn04 lal $$Ifa$    $$Ifa$ $$Ifa$  2 < F 6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞/  $,nn04 lalF P Z d n p -$$Ifl֞/  $,nn04 lal $$Ifa$p $$Ifa$ $$Ifa$ 6-$$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl֞/  $,nn04 lal  -$$Ifl֞/  $,nn04 lal $$Ifa$    " ' , 1 $$Ifa$ $$Ifa$1 2   61(1$`a$$a$$$Ifl֞/  $,nn04 lal  n | a$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$$a$ > D ` f h ]]$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$ $$Ifa$    > ]]t$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$ $$Ifa$ > D F H J ]]$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$ $$Ifa$      ( ]d]4$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$ $$Ifa$ ( . 0 2 4 ]XS$a$$a$$$Ifl\} !%{n 04 la $$Ifa$ $$Ifa$  $ & N V X T`ddX $$Ifa$ $$Ifa$i$$Ifl0Q04 la  $ & d l n ,X\~$a$ $$Ifa$ $$Ifa$i$$Ifl0Q04 la $ V < J V b n z $$Ifa$$a$$`a$ 6|---- $$Ifa$$$Ifl֞> v; x8888UU04 la -$$Ifl֞> v; x8888UU04 la $$Ifa$    & $$Ifa$& ( 8 D P \ 6---- $$Ifa$$$Ifl֞> v; x8888UU04 la\ f p z | -$$Ifl֞> v; x8888UU04 la $$Ifa$ $$Ifa$ 6---- $$Ifa$$$Ifl֞> v; x8888UU04 la    -$$Ifl֞> v; x8888UU04 la $$Ifa$  & + 0 5 $$Ifa$5 6 @ F K P 6---- $$Ifa$$$Ifl֞> v; x8888UU04 laP V [ ` a j -$$Ifl֞> v; x8888UU04 la $$Ifa$j p v | $$Ifa$  t 61(($`a$$a$$$Ifl֞> v; x8888UU04 la > @ B     >% . >1 5 B9 ; ? A "D E lF F hG G 2H $`a$$a$$a$$`a$2H H 2I I 0J J N R XY ,\ .\ 0\ x\ z\ |\ .b |f i j j @k zk k k Xl l m zm $`a$$`a$$a$zm m 8n n n lo o s Fx  r ƀ $$Ifa$$`a$$a$ƀ Ȁ   " D>5555 $$Ifa$$If$$If?ֈ 4Sr$  t04 aƀ Ȁ 0 2 d f Ă Ƃ , .  ^ ` ڄ ܄  X D F ę ƚ Ʊ ʱ  . f h j   2 t  ľľijijľľľĕĕĕCJ j0JU5CJOJQJ5B*OJQJhphB*OJQJhph 5OJQJOJQJB*CJOJQJhphB*CJOJQJhphCJOJQJh OJQJhCJOJQJh OJQJh9" 0 2 V d r ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$ ā ҁ ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$ ( 4 ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$4 @ L X d f ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$ Ă Ƃ ;$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$Ƃ   , $$Ifa$$If, . V b n z D>5555 $$Ifa$$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a ̃ ؃ ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$؃  , : ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$: H P ^ ` ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$ ܄ ;5$If$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$܄    ;$$If1ֈ 4Sr$  t04 a $$Ifa$  ` Ț  h $ Ʊ ȱ ʱ   . j  V dd`$a$$`a$    * t   2 t $ J 2 $ & Fa$$`a$$a$$`a$ t   ! ! ! T" V" X" ,( >- 9 G `P S j\ *b ,b .b b b b vd ff h i $a$$`a$d`$`a$    ! X" ,( 9 9 S S j\ *b .b b u <    j N l t  D  P   X Z ! ! P# R# ' ' ' . . 5 5 7 > > A A C C F K K NL L ٽִִִִִִִִִִ߽j0JCJU5CJOJQJ OJQJhj0JOJQJUCJ 5OJQJOJQJ j0JOJQJUhmHsHOJQJhmHsHGi ,j jj j j k ,k Nk 0m u <   x V  R @  d$`a$$a$  D , N T ¡  l ާ ~  h j $ & Fa$$`a$$a$j j N P t l 4 t  " D  $`a$$a$`$a$$`a$ L   N P  ' . 4 7 V8 8 8 b9 9 .: b: : X; ; $< BF NL PL $h`ha$$ & Fa$$`a$`$a$$`a$PL L L hN Y ^ e l n bp p Nq q "r z  ܂ ނ D F N N j  l  & F$a$$ & Fa$$`a$$`a$$a$L bT dT e e g g n Nq ܂ D F H J З җ | ~ t v Ĵ ƴ 0 b  > @  " $ N P ` b x " b  _5 6 @ tB uB B B B B B nH H BM JM M M &N CJOJQJ 6OJQJ CJOJQJ CJOJQJ5CJ CJOJQJ j0JU5CJ OJQJj0JCJU 5OJQJCJj0JOJQJUOJQJ@l ¯ į 0 b  X b " D  * t "  & F$`a$$a$$`a$"  z D b  x " b d f h j l n p r t v x z |   $a$$`a$$`a$h`h$h`ha$      h    |  0 J  .  t! B" # # $ % /& & & ' $ & Fa$$a$$ & Fa$$ & F a$' ( ) * , S- / 1 1 2 l3 ?4 4 5 `5 6 H7 7 n8 8 `; 4< < > > > > @? ? $ & Fa$? A tB uB vB wB xB yB zB {B |B }B ~B B B B B B B B B B B $$Ifa$$If$a$$a$$ & Fa$B B B B B B B B B B )C +C ,C =C ?C @C OC QC RC xC zC 0XPH $$Ifa$$IfD$$Ifl40r"d&q#4 lazC {C jD D D D D D D D D D D jE pE rE E E E 0F 6F 4dT $$Ifa$$IfD$$Ifl40r"d&q#4 la6F 8F F F F G G G `G fG hG G G G 4 6 j " 6 fn%&'>)@)++`$a$$a$X Z l n p > @ 4 6 8 j l " $ 6 8 : fhnp%&&''''@)B)D)+++/ /666667z799:::,@.@0@FFFJJ:O*CJOJQJCJj0JCJU j0JUj0JCJOJQJU CJOJQJCJL+/6667z77@888L999::,@FFJ:OSS~VVYY\\$a$` $a$YYYY\\\\c@cPfRfTfggijj"o0ouuu~~~‚ĂbdnpғԓRTž¤ĤƪȪʪ8:< .0vx~*+,5CJOJQJCJOJQJ66CJOJQJj0JCJUj0JCJOJQJU CJOJQJ j0JUG\cPfRfiHmuuu~~‚bnғR¤Īƪ:$a$$a$:.v+,2CDEQRS`a&`#$$a$$a$,-24EFLMOPQSTZ[^_`efǼCJ0JOJQJmHnHu 0JOJQJj0JOJQJU0JmHnHu0J j0JU j0JU CJOJQJj0JCJOJQJU5CJOJQJj0J5CJOJQJUabcdef$`a$& 00&P . A!"#$%$$Ifl  "%17m0((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la$$Ifl  e4!%10((((4 la i@@@ Normal CJOJQJ_HkHmH sH tH 6@6 Heading 1$$@&a$5BB Heading 2$@&5OJQJmHsHuHH Heading 3$$@&a$6OJQJmHsHu>@> Heading 4$$@&a$ 5OJQJB@B Heading 5$$@&a$5CJOJQJD@D Heading 6$$@&a$56CJOJQJB@B Heading 7$$@&a$5CJOJQJB@B Heading 8$$@&a$5CJOJQJ> @> Heading 9 $$@&a$ >*OJQJ<A@< Default Paragraph Font,@, Header  9r &)@& Page Number,B@, Body Text$a$.P". Body Text 254Q@24 Body Text 3$a$58OB8 p21$dha$OJQJhtH u4>R4 Title$a$5CJ OJQJ@Z@b@ Plain TextCJOJQJmHsHu8r8 p3d^OJQJhtH ubCb Body Text Indent$^`a$CJOJQJmHsHuNR@N Body Text Indent 2$`a$OJQJ, , Footer  9r RS@R Body Text Indent 3$`a$ CJOJQJ2@2 Footnote TextCJ8&@8 Footnote ReferenceH*8Y8 Document Map-D OJQJ YO_8To[DwwB'^{y{~̇|}$&''GIVs]ldl8< j 47s~y)Xz,_!$j(,.j/0 37@GAQlYB^bg#ylz+{  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPvb& EtXgF!#$$y%'()+V.0013i8=?HXJMPDYH]bbcdfxjl'o[rtvxQz{}: srBH:qrt(̭RQ=_* UX{{> q r s p q r "A_H&"%&&'C'(Q*R*a*b****%+N+z++..0T4-69:="@QBRBvBwBFgkklllm?@Ap,k٭$%?ELRYZy}ϮҮծخۮܮ!"259=ABQTX\`ampsvyzt:\ھ%+178KOSX]aefv{ $)*EINSX]bcrvz@D345[\,>-B R_dEFTUVijklmnoxyz !"#$%&'(>?@ABCDEFGHI\]^_`abcdefg}~:PG$;<w  qrwKf%.8ABSU\`dhotz~ $%46BIN\chnrs $&,037=CGLNRShjptx}%,3:>?3 "V"["b"c"w"x"""""""""""""""""""""####!#)#.#6#;#A#E#F#U#W#_#c#j#o#}###################$$$!$'$-$2$5$9$:$S$U$\$`$d$h$n$t$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%%(%*%1%5%9%=%C%I%O%T%X%\%]%%%%%%%%%%'U'Z'a'b'v'w''''''''''''''''''''' ( ((!(&(.(3(;(@(F(J(K(Z(\(d(h(o(t(((((((((((((((((()) )))) )&),)1)4)8)9)R)T)[)_)c)g)m)s)y)~)))))))))))))))))))))))))* * ***(***1*5*9*=*C*I*O*T*X*\*]*********,-.... .&.,.-.@.D.H.L.P.T.U.e.j.o.t.y.~.....................// /%/*///3/8/9/H/M/Q/U/Y/]/^/s/x/}////////////////////00 0 000"0'0,01060;0<0K0P0U0Z0_0d0e0t0y0~00000000000000000001 11111 151:1?1D1I1N1O1f1k1p1u1z111111111111111111111122222!2&2+2,2;2@2E2J2O2T2U2o2t2y2~222222222222222222233 3333-32373<3A3F3G333 444$4,44454G4M4S4Y4_4`4w4}444444444444444445 5555 5h5k56}8~888g>>>>>>>>>>>>??? ?$?%?:???D?I?M?N?`?e?j?o?s?t????????????????????@ @@ @!@5@:@?@D@H@I@^@c@h@m@q@r@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAA A(A1A;ADAEAYA^AcAhAlAmAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB B B%B*B/B3B4BDBLBUB_BhBiB}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCC#C(C,C-CDCICNCSCWCXCCCFLHGJ[NQRT|UY]]]]]]]^^^^acd`dddfgh?huhhhhh4ijjjkkkWorssssssssssssssss tttt t&t't3t6t9tDJLMbqw}ǔӔߔ $,-IT_juÕĕٕ  $.9DOZ[wƖЖږ%0;FQRt՗ݗ%0;FQR]hs~ȘҘܘݘ  +,HR\fpz{ʙ˙ %&'p)*=CIOU[\o{œ̜֜'2=>Q\gsŝƝҝޝ[\]^_{|}ʞ %12EQ]iuȟɟݟ .9DOZefs}ƠѠܠ(34ALWbmxy¡áڡ  )3=GHfpzɢբ.æϦۦܦ !%)-12FKPUZ_`ty~ħɧΧӧ٧ާߧ "#7;?CHLMaeimrvw~mOPQԶ(4@ATY^chmnӷطݷ  ,048>CDW^chnst{ڸvp :@FGmquv.?@jkl,I]jklq{|}!"2:BJRZ[tz$+12IOU\cjk -5=EMUVfnv~").56ax~"',-HMRW\abrw|3$:AHOV]^msy  %+178INSX]bcx|N!&,01>ELSZabtz4;BIPWXx :CKS[cd :@DJPUVeZ 0[d~Vc t    "#RY`gno#)/5;<=v0IR:;NO]ciou{| 7<AFKPQlqv{  *+9?EKQWXimquy}~"',-HMRW\abqv{     & , 2 3 D I N S X ] ^ n s x }                     !! ! !(!-!2!7!>G?@AAAAB8BUBkBBBBBBBBB C CCEF3FjFFGSGTGHJ|KPPPPPPVR\X0[bej(n)n*nZn[n\nIrJrKrLr`rarbrcrdrerfrgrhrirjrkrlrmrurvr|r}r~rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrss5s6sJsKsLsMsNsOsPsQskslssssssssssssssssssvwym{|€X-fE)tE*+,-.mno ɰȴ5oлrHs8VnX4 %*/49:TY^chmrwx  #'+/378IMQUY]aefrw|$).38=>W[_cgkost  $(,0489U 049>CHMRWXquz $%DHMRW\afkl#(-27<=Z^chmrw|#(-27<=\`ejoty~MNOfgh5C]^iu $+29@GH\cjpw~  !(/6=>RX^djpqH6Hijsy !(/0CJQX_fgntz  mFLRX^cd!'-39?@lrx~n(3>IJ]dkry"#04:@FLMbipw~,28>DJKSW[_cgh+;<=IUamyz  $'*-034IMQUY]^eimquyz &'tu!(9:JVbnz -159=ABUY]aeijqtwz}23@ANTZ[w  +3;<[emn'(;CKLhpxy012NOP]ciou{$).38=>[`ejpuz{%+17=CDagmsy !&+06<=Y_ekqw}~ #+34_ d+,O-bc6rs .4:@FHIJghijklm !,-QY`gnuv",4>HIaku$./OZep{ ")*FPZdnxy  ) 3 = G H d n x            ! !!"!-!8!9!!!" #8#9#B#H#N#T#Z#`#a#t#{###################$$$!$($/$6$7$?$E$K$Q$W$]$^$j$r$z$$$$$$f%%%!&"&2&=&H&S&^&i&j&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' '&','-'9'A'I'Q'Y'a'b''A(B(t((((******p+++++++++++++, , ,,!,(,/,6,=,>,W,],c,i,o,u,v,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - -$-+-2-8->-E-F--..///#/)///0/?/F/M/T/[/b/c/s/z////////////////////000%0*01020~012363<3B3H3N3O3q3x333333333333333334$4*4046474V4]4d4k4q4r444444444444455%5*51525W5]5d5k5r5s5555555555555566 666(616:6A6J6K6j6q6x6666666666666666 7;;;;;;;;;;;;;;< <<<,<5<9<B<H<Q<W<X<u<}<<<<<<<<<<<<<<<<=====#=$=C=K=O=W=]=e=k=l=================> >$>,>2>:>@>A>_>g>k>s>y>>>>>>>>>>>>>>>>>? ? ?&?.?2?:?@?H?N?O?c?k?o?w?|???????????????@@@@@!@AAAAAA!DPDkDqDwD}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE EEEE1E8EDEKLMZagnt{öʶж׶ݶ޶ %*+DKOV[bhotu· >EIPU\ahnoŸ̸ѸҸ ;BFMRY^ejk˹ҹֹݹ").5:AGH\cgnszºɺκպںۺ !&'2Sʽսֽ ,4<DLMrxž˾̾; !:BJRZ[ҿֿܿ"',167PX`hpq5%&',2BLWX`hmty fgDE^_IQ*028:@BHJKcinty /59?CIMSWXhnrx|  (.28<BFLPQgmqw{  %+/59>BGKLdjntx~9<v ITY^chmry{|!&+06;<PTY^bgkptu ;=?DHJLQUVux|  )+-15:<ACDbfjnrwy~fjklmn '+/37;?EIJNRV[_dhnrs| "#,15:>CHMPQbfjnrw{  $(-27:;CHLPTX\adety~                6:>BFKL^cglpuv!&*01KPUZ^cd| $)-.CHMRW[\rx~ "',167W\afkpq"',12X^chmrs  %&BHMRW\]{C!%&(+-..".+.4.=.F.G.U.[.a.g.m.s.t.............../g0h0i0000B28>A>C?C@CxCyCzCEGQSYZZZWZXZYZH_b7dpd{ddddddddddddddddddde eeee&e+e0e5e:e;eNeUeZe_edeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff fff"f'f,f1f6f7fJfOfTfYf^f_fvf{ffffffffffffffffffffggggg#g(g-g.gAgFgLgQgVgWgogtgyg~gggggHhQhYhahihqhrhhhhhhhhhhhhhhhhhhhii i&i,i-iDiJiPiVi\i]iiijmn0povpvqvvvvxt|[Ѕ|ڋu MiyĒX+ `gܞu5+-.456<=>DEFQ_jp~ť˥ѥץݥ $%)/5;AGMSY_`djpv|æɦϦզ֦ڦ !'-39?EKLPV\bhntz§ǧ˧ϧӧקۧߧĬű*?@GHSTajs|Բٲ޲ 49>CHIhmrw|}ӳسݳ 8=BGLMjoty~ôȴʹҴ״ش %*/45o˵)*+DEF &*+,>?@ABCDEFGHIJKRS]^hijklmnopq~$%01789K@QnoILRTUJcAJQW]ciouv| !&+,5:?DINST^chmrx}~*:ry$'(<?SVWhkx{|   E 489JNOUYZkopEDg"',12;=?EKPUV`fkpuz> m \       sEqD# $#&(%*+V-p./y00081r1112^222460:;;;;;;>@mBBB$CAC^CrCCCDADsDDDD:EyEGIvMMMMMMMMMMNNNNNN/N6N=NDNKNRNSNfNmNtN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOO/O5O;OAOGOMONO^OdOjOpOvO|O}OOOOOOOOOOOOOOOOOPP PPPQUWZ][[[[[\]agfhfiffffmnp9sptwy{~SۆYMƈ>\qˋcq>exyz#Q{ھ۾ܾi +n @YZ[/-I$T`ab.EeGsCMN9>UVf,>uT *xy[b!$(S))))5*i****0+\++033334H:<@CEEE+FeFFJNNN&O'OQU9W[:bVeWedeeefejmqrstttt5uuw&yz}~>V5Ja•~Tw8wBٚ)͜>v }\Ur`*|>ӯGHIJKLMNOPQRSTUVW_`ahirtuDZȱʱ˱"$%KMNŲȲɲ8;<fijγѳҳ.12l QTUwz{ٵܵݵ478pst"%&aܷ367UXY%()?BCdghڹ۹޹߹  7:;VYZruvպغٺ589lop:swxμ)-.RVWtxy%)*`y}~QUV B^bc'+,7;<=bcYZ#mM"#  &'M#N##$$#&$&'+++ ,E,n,,,,-7-W-X-d033Z5799;;==>>AAvCwCEFHKIKJKOOQQRUV7Zw\___Kab?deefhhelOmPm oopyqzqq'tugvw(xIzJz{{{{{{{{{{{{ !    J J J J J J 00 8 { {{8 8 C CC CC8 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000       0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 !0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000!!!! 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000!00000000000000000000000000000000000000!00000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000!0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000        !!!!!!00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000    00!!!!!!!!!! !!0!!!!! ! ! ! ! !            !!!!!0!!!!0! ! ! ! ! !!!!!!!!!0!!!!!0!!0!!! !!!"!#!0$!%0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k@0k @0@0@0@0@0@0 00 J`07dFB3<fJ ?rΘص4I-Z<New("^Vfv̴n^D\n1 { ƀ  L &N X Y,f2MVa # O n s  6 L d y   4 C N Y h  2 B H T _ a d D.HYx`H1_~`ajaa2bbbxc1Ke{ˆ׈)Ibv4fЊHnZf(^jܻL48889b999(:M:v::::;4;V;4<~<<==?tDD6EEE F:F_FFFFG-GIGlG>HHHIILMM,NSN|NNNNOAOjOOOOO2PPPQQWXX8YbYYYDZnZZ[T[~[[\3\D\m\\\\\]=]R]\^^^_p___`h``ah'J_ ,L.|DLF%AV4  !),",@,U,},,,,---2.\...P////B0000d1112r223H3334@444$5b55526zBVCrCCD^DD$EpEEZlÚ.Jlěޛ,dڜ>@ƠȠPRҡԡ./uv"$X8*|^ް|бMh >.`ȷ z\*|nP7azz2r `"Tt2j /*r|dTB@NX @,v.6H"\##$6$d''p((V))4**L++6,,,,I-}-b..n//X01B44445h666&77P:<;;;<X<<<> F0FVFsFFFF GhHHKWL|LLLLM`NPQTrUUAVVV\XYY ZZ`[[eeefdfff2gvggh hHhhhhhhh:jzjjkTkkk lVlll m\mmm$nq wfwwx5xkxxxx(y?yzzzT{{|||`&xZ(*8l˘.ޟldȦ[ìaBޱxx:&MNx$XJjPtTUU$V&VVV\W^WWWEXFXXXXXUYVYZZ.[0[[[N\P\\\p]r]^^^^ddXee*ffnghPhhij,8^ĵ pҹ$& 1 2 +3 3 4 I I J K K L L 6M M ( & \  5 P j 2H zm ƀ " 4 Ƃ , ؃ : ܄ i j  PL l "  ' ? B zC 6F H J BM O Q S \U X ([ ^ Na (x +\:af      !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTUWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                          ! " $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m o p q r t u v w x y z { | } ~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x z { | } ~                          ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B D E F G H I J K L M O P Q R S T U V W X Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A C D E F G I J K L M N O P Q R S U V W X Y Z [ \ ] ^ ` b c e e  !!l,2$t!KKqXc'@0(  B S  ?{<>]]]]qqqqqqqqrrNrQrXrYrZrZrrrTsTsUsVsttxuzu~~~~llεε22пѿEEimgi<=  ',^c{{{{{{{{pentium-C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Priv.asdpentium?C:\My documents\WORD\Magistarski rad\Priv. za magistarski 1.docpentium-C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Priv.asdpentium-C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Priv.asdpentium?C:\My documents\WORD\Magistarski rad\Priv. za magistarski 1.docpentiumA:\Priv. za magistarski 1.doc"Sektor za informati ku tehnologiju4C:\My Documents\Word\Magistarski\Magistarski rad.docMiroslav GregurekaD:\Documents and Settings\mgregurek\My Documents\Word\Analize\Magistarski rad\Magistarski rad.docMiroslav GregureklD:\Documents and Settings\mgregurek\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Magistarski rad.asdMiroslav GregureklD:\Documents and Settings\mgregurek\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Magistarski rad.asdtI]L v*\m=HKH@ n !HX{[ D/2{}&`i` b,u <f*< 6=(a  f  NW  {o  }[J.](,3"N 8 ? 2  '~ QFA`6e>  z y  J.]3wJ.] $BF")#,1# `6% ` & ,m' 4( [+ + ]+ , 4- fn. / .B$2i~U=2 s4 |5 3}7 q>8 Q{,9DgK96baxd6#:EdҲCEf Ef GQh 'yh qh Mk (Ql l >X]m KMm qnxxnoy*x1o "Io T q Pr0 LIu E x SvlyQW!  ^`OJQJo(* hh^h`OJQJo(0^`0o(()0^`0o(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( k^`kOJQJo(- hh^h`OJQJo(@^`. ^` o(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`5CJo(.@^`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(- hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(0^`0o(.@^`.0^`0o(.@^`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(- ^`OJQJo(-M^`Mo(.M^`Mo(. hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`.M^`Mo(.^`o(..^`o(... ` ^ ``o(.... 0 `0 ^0 ``o( .....   ^ `o( ...... HH^H`o(....... (^`(o(........ ``^``o(......... hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(@^`.f hh^h`OJQJo(-@^`.M0^`0o(.@^`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(0^`0o(.0^`0o(..^`o(...$ `$ ^$ ``o(.... P `P ^P ``o( .....   ^ `o( ...... xx^x`o(.......  ( ^ `(o(........ ^`o(......... hh^h`OJQJo(M^`Mo(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(pp^p`o(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(M^`Mo(. hh^h`OJQJo(pp^p`o(.M^`Mo(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(M^`Mo() hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(0^`0o(. hh^h`OJQJo(0^`0o(() hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(@^`.M^`Mo(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`o() hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(@^`.M^`Mo(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(@^`. hh^h`OJQJo(hh^h`o() hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo(>> >\ > >  >d>dd >d >d >dl >d >d >dt >d >d$ QQ| Q PrPr, Pr Pr Pr4 Pr Pr Pr4 >5 >\5 >5 >d 6 >dd6 >d6 >d7 >dl7 >d7 >d8 >dt8 >d8 Q$9 Q|9 Pr9 Pr,: Pr: Pr: Pr4; Pr; Pr; GB<< GB< GB< GBD= GB= qn= qnL> qn> qn> T? D/? D/- D/8. D/. ax<. ax<, *< X, *< , Q{,9- Q{,90 Q{,9 Q{,9 8 > > >L > >d >dT >d >d >d\ >d >d  >dd >d Q Ql Pr<* Pr Pr Prp Pr Pr Prx GB GB( GB GB GB0 qn qn qn8 qn0 1 D/l1 D/1 D/2 D/t2 ax<2 ax<$3 *< |3 *< 3 Q{,9,4 Q{,94 Q{,94 Q{,945 5 >5 >H6 >6 >6 >dP7 >d7 >d8 >dX8 >d8 >d9 >d`9 >d9 >d: Qh: Q: Pr; Prp; Pr; Pr < Prx< Pr< Pr(= GB= GB= GB0> GB> GB> qn8? qn? qn? qn) * D/h* D/* D/+ D/d ax< ax< *<  *< D Q{,9 Q{,9 Q{,9L Q{,9  `6%fn. zf ;QC{o 3w1#NW (a ?n]+3"Nc#E!IMkW!8'yhT q+saHL =QZ_GSLl,!{}&T[K9:tV=S2 GQhEfSZTCEf1o<I.B$2nofPKMm}[y"Io+cC{[s4]VtiP~] LIu[+?_:Ed|5/>` > > >h >d >d >dp >d >d  >dx >d >d( >d Q Q0 Pr Pr Pr8 Pr Pr Pr@ Pr GB GBH GB GB GBP qn qn qnX qn  D/l D/ D/ D/t ax< ax<$  *< |  *<  Q{,9,! Q{,9! Q{,9! Q{,94" " >" >H# ># ># >dP$ >d$ >d% >dX% >d% >d& >d`& >d& >d' Qh' Q' Pr( Prp( Pr Prh Pr Pr Prp GB GB  GBx GB GB( qn\qnqn qndD/ D/xD/D/(ax<ax<*< 0*< Q{,9Q{,98Q{,9Q{,9@>>>T>>d >d\ >d >d >dd >d >d >dl >d Q Qt Pr Pr$ Pr| Pr Pr,PrPrGB4GBGBGBHGBqnkqn kqnl kqn k!kD/!kD/!kD/0"kD/"kax<"kax<8#k*< #k*< #kQ{,9@$kQ{,9kQ{,9kQ{,9kk>9>9>49>9>d9>d<9>d9>d9>dD9>d9>d9>dL9>d9Q9QT9Pr9Pr9Pr\9Pr9Pr 9Prd9Pr9GB9GBl9GB9GB9GBt9qn9qn$9qn|9qn9,9D/9D/9D/@9D/9ax<9ax<9*< H9*< d*Q{,9*Q{,9+Q{,9l+Q{,9+,,v`:J7{`q>8_J!RF7_,m' )\,3}7H-dG@Am=[C(QlQR.^U=24->X]mb,u 3@^`.h @^`. @^`. %@^`.p @^`. @^`.  @^`.x @^`. @^`.( @^`. @^`. @^`.0 @^`. @^`. @^`.8 @^`. @^`. b@^`.@ @^`. b@^`. @^`.H! b@^`.! @^`.! @^`.P" (@^`." @^`.# @^`.X# `c@^`.# @^`.$ `1@^`.`$ @^`.$ @ ^`OJQJo(% @^`.t% @^`.% @^`.$& <@^`.|& `T@^`.& @^`.,' @^`.' @^`.' @^`.4( @^`.( @^`.( @^`.T4 `u@h h^h`OJQJo(4 3@^`.5 @^`.h5 @^`.5 %@^`.6 @^`.p6 @^`.6 @^`. 7 @^`.x7 @^`.7 @^`.(8 @^`.8 @^`.8 @^`.09 @^`.9 @^`.9 @^`.8: @^`.: b@^`.: @^`.@; b@^`.; @^`.; b@^`.H< @^`.< @^`.< (@^`.P= @^`.= @^`.> `c@^`.X> @^`.> `1@^`.? @^`.`? @ ^`OJQJo(? @^`.- @^`.D. @^`.. <@^`.. `T@^`. , @^`.d, @^`., @^`.- @^`.< @^`. @^`. @^`.D `u@h h^h`OJQJo( 3@^`. @^`.X @^`. %@^`. @^`.` @^`. @^`. @^`.h @^`. @^`. @^`.p @^`. @^`.  @^`.* @^`. @^`. @^`.$ b@^`.| @^`. b@^`., @^`. b@^`. @^`.4 @^`. (@^`. @^`.< @^`. `c@^`. @^`.D `1@^`.0 @^`.1 @ ^`OJQJo(x1 @^`.1 @^`.(2 @^`.2 <@^`.2 `T@^`.03 @^`.3 @^`.3 @^`.84 @^`.4 @^`.4 @^`.@5 @^`.5 `u@h h^h`OJQJo(5 3@^`.T6 @^`.6 @^`.7 %@^`.\7 @^`.7 @^`. 8 @^`.d8 @^`.8 @^`.9 @^`.l9 @^`.9 @^`.: @^`.t: @^`.: @^`.$; @^`.|; @^`.; b@^`.,< @^`.< b@^`.< @^`.4= b@^`.= @^`.= @^`.<> (@^`.> @^`.> @^`.D? `c@^`.? @^`.l) `1@^`.) @^`.* @ ^`OJQJo(t* @^`.* @^`.$+ @^`.p <@^`.H `T@^`. @^`. @^`.P @^`. @^`. @^`.X @^`. @^`. `u@h h^h`OJQJo(l 3@^`. @^`. @^`.t %@^`. @^`.$ @^`.| @^`. @^`., @^`. @^`. @^`.4 @^`. @^`. @^`.< @^`. @^`. @^`.D b@^`. @^`. b@^`.L @^`. b@^`. @^`.T @^`. (@^`. @^`.\ @^`. `c@^`.  @^`.d `1@^`. @^`. @ ^`OJQJo(x @^`. @^`.( @^`. <@^`. `T@^`.0  @^`.  @^`.  @^`.8! @^`.! @^`.! @^`.@" @^`." `u@h h^h`OJQJo(" 3@^`.T# @^`.# @^`.$ %@^`.\$ @^`.$ @^`. % @^`.d% @^`.% @^`.& @^`.l& @^`.& @^`.' @^`.t' @^`.' @^`.$( @^`.|( @^`. b@^`.t @^`. b@^`.$ @^`.| b@^`. @^`., @^`. (@^`. @^`.4 @^`.h`c@^`. @^`.`1@^`.p @^`.@ ^`OJQJo(, @^`. @^`.@^`.4 <@^`.`T@^`.@^`.< @^`. @^`. @^`.D @^`. @^`. @^`.L`u@h h^h`OJQJo( 3@^`. @^`.` @^`.%@^`. @^`.h @^`.  @^`.  @^`.p  @^`.  @^`.  @^`.x  @^`.  @^`.(  @^`.  @^`.  @^`.0  @^`.  b@^`.  @^`.8 b@^`. @^`. b@^`.@ @^`. @^`.(@^`.l @^`. @^`.k`c@^`. k @^`.x k`1@^`. k @^`.(!k@ ^`OJQJo(!k @^`.!k @^`.<"k@^`."k <@^`."k`T@^`.D#k@^`.#k @^`.#k @^`.L$k @^`.k @^`.Lk @^`.k @^`.k`u@h h^h`OJQJo(9 3@^`.9 @^`.@9 @^`.9%@^`.9@^`.H9@^`.9 @^`.9 @^`.P9 @^`.9 @^`.9 @^`.X9 @^`.9 @^`.9 @^`.`9 @^`.9 @^`.9 @^`.h9 b@^`.9 @^`.9 b@^`.p9 @^`.9 b@^`. 9 @^`.x9 @^`.9(@^`.(9 @^`.9 @^`.9`c@^`.09 @^`.9`1@^`.9 @^`.89@ ^`OJQJo(9 @^`.9 @^`.L9@^`.9 <@^`.9`T@^`.9@^`.* @^`.p* @^`.* @^`. + @^`.x+ @^`.+ @^`.(,`u@h h^h`OJQJo(,`@h ^`OJQJo(,`u@h h^h`OJQJo(T-@ ^`OJQJo(ttk٭$%?ELRYZy}ϮҮծخۮܮ!"259=ABQTX\`ampsvyz%+178KOSX]aefv{ $)*EINSX]bcrvzEFTUVijklmnoxyz !"#$%&'(>?@ABCDEFGHI\]^_`abcdefg}~%.8ABU`ht~$%6BN\hrs &07CLRSjt}%,3:>?"V"["b"c"w"x"""""""""""""""##!#.#;#E#F#W#c#o#}############$$'$2$9$:$U$`$h$t$$$$$$$$$$$$$$$ %%%*%5%=%I%T%\%]%%%%%%%%'U'Z'a'b'v'w''''''''''''''' ((&(3(@(J(K(\(h(t(((((((((((()))&)1)8)9)T)_)g)s)~)))))))))))))) *****5*=*I*T*\*]********-.... .&.,.-.@.D.H.L.P.T.U.e.j.o.t.y.~.....................// /%/*///3/8/9/H/M/Q/U/Y/]/^/s/x/}////////////////////00 0 000"0'0,01060;0<0K0P0U0Z0_0d0e0t0y0~00000000000000000001 11111 151:1?1D1I1N1O1f1k1p1u1z111111111111111111111122222!2&2+2,2;2@2E2J2O2T2U2o2t2y2~222222222222222222233 3333-32373<3A3F3G33 444$4,44454G4M4S4Y4_4`4w4}444444444444444445 5555 5g>>>>>>>>>>>>??? ?$?%?:???D?I?M?N?`?e?j?o?s?t????????????????????@ @@ @!@5@:@?@D@H@I@^@c@h@m@q@r@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAA A(A1A;ADAEAYA^AcAhAlAmAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB B B%B*B/B3B4BDBLBUB_BhBiB}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCC#C(C,C-CDCICNCSCWCXCssssssssssssssss tttt t&t't3t6t9tDJLMbqw}ǔӔߔ $,-IT_juÕĕٕ  $.9DOZ[wƖЖږ%0;FQRt՗ݗ%0;FQR]hs~ȘҘܘݘ  +,HR\fpz{ʙ˙ %&)*=CIOU[\o{œ̜֜'2=>Q\gsŝƝҝޝ}ʞ %12EQ]iuȟɟݟ .9DOZefs}ƠѠܠ(34ALWbmxy¡áڡ  )3=GHfpzɢբæϦۦܦ !%)-12FKPUZ_`ty~ħɧΧӧ٧ާߧ "#7;?CHLMaeimrvw~Զ(4@ATY^chmnӷطݷ  ,048>CDW^chnst{p :@FGmquv!"2:BJRZ[tz$+12IOU\cjk -5=EMUVfnv~").56ax~"',-HMRW\abrw|3$:AHOV]^msy  %+178INSX]bcx|!&,01>ELSZabtz4;BIPWXx :CKS[cd :@DJPUV "#RY`gno#)/5;<:;NO]ciou{| 7<AFKPQlqv{  *+9?EKQWXimquy}~"',-HMRW\abqv{     & , 2 3 D I N S X ] ^ n s x }                     !! ! !(!-!2!7!W[_cgkost  $(,0489U 049>CHMRWXquz $%DHMRW\afkl#(-27<=Z^chmrw|#(-27<=\`ejoty~5C]^iu $+29@GH\cjpw~  !(/6=>RX^djpqH6Hijsy !(/0CJQX_fgntzmFLRX^cd!'-39?@lrx~(3>IJ]dkry"#04:@FLMbipw~,28>DJKSW[_cgh+;<=IUamyz  $'*-034IMQUY]^eimquyz &'(9:JVbnz -159=ABUY]aeijqtwz}23@ANTZ[w  +3;<[emn'(;CKLhpxy012NOP]ciou{$).38=>[`ejpuz{%+17=CDagmsy !&+06<=Y_ekqw}~ #+34rs .4:@FHIm !,-QY`gnuv",4>HIaku$./OZep{ ")*FPZdnxy  ) 3 = G H d n x            ! !!"!-!8!9!!" #8#9#B#H#N#T#Z#`#a#t#{###################$$$!$($/$6$7$?$E$K$Q$W$]$^$j$r$z$$$$$f%%%!&"&2&=&H&S&^&i&j&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' '&','-'9'A'I'Q'Y'a'b'p+++++++++++++, , ,,!,(,/,6,=,>,W,],c,i,o,u,v,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - -$-+-2-8->-E-F-..///#/)///0/?/F/M/T/[/b/c/s/z////////////////////000%0*010202363<3B3H3N3O3q3x333333333333333334$4*4046474V4]4d4k4q4r444444444444455%5*51525W5]5d5k5r5s5555555555555566 666(616:6A6J6K6j6q6x6666666666666666;;;;;;;;;;;;;;< <<<,<5<9<B<H<Q<W<X<u<}<<<<<<<<<<<<<<<<=====#=$=C=K=O=W=]=e=k=l=================> >$>,>2>:>@>A>_>g>k>s>y>>>>>>>>>>>>>>>>>? ? ?&?.?2?:?@?H?N?O?c?k?o?w?|???????????????@@@@@!DPDkDqDwD}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE EEEE1E8EDEKLMZagnt{öʶж׶ݶ޶ %*+DKOV[bhotu· >EIPU\ahnoŸ̸ѸҸ ;BFMRY^ejk˹ҹֹݹ").5:AGH\cgnszºɺκպںۺ !&'Sʽսֽ ,4<DLMrxž˾̾; !:BJRZ[ҿֿܿ"',167PX`hpq%&',2BLWX`hmty *028:@BHJKcinty /59?CIMSWXhnrx|  (.28<BFLPQgmqw{  %+/59>BGKLdjntx~ ITY^chmry{|!&+06;<PTY^bgkptu ;=?DHJLQUVux|  )+-15:<ACDbfjnrwy~n '+/37;?EIJNRV[_dhnrs| "#,15:>CHMPQbfjnrw{  $(-27:;CHLPTX\adety~          6:>BFKL^cglpuv!&*01KPUZ^cd| $)-.CHMRW[\rx~ "',167W\afkpq"',12X^chmrs  %&BHMRW\]{-..".+.4.=.F.G.U.[.a.g.m.s.t...............7dpd{ddddddddddddddddddde eeee&e+e0e5e:e;eNeUeZe_edeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff fff"f'f,f1f6f7fJfOfTfYf^f_fvf{ffffffffffffffffffffggggg#g(g-g.gAgFgLgQgVgWgogtgyg~ggggHhQhYhahihqhrhhhhhhhhhhhhhhhhhhhii i&i,i-iDiJiPiVi\i]i+-.456<=>DEFQ_jp~ť˥ѥץݥ $%)/5;AGMSY_`djpv|æɦϦզ֦ڦ !'-39?EKLPV\bhntz§ǧ˧ϧӧקۧߧű*?@GHSTajs|Բٲ޲ 49>CHIhmrw|}ӳسݳ 8=BGLMjoty~ôȴʹҴ״ش %*/45*+,>?@ABCDEFGHIJKRS]^hijklmnopq~$%0178oILRTUJQW]ciouv| !&+,5:?DINST^chmrx}~:r$'(<?SVWhkx{|   E 489JNOUYZkopg"',12;=?EKPUV`fkpuzvMMMMMMMMMMNNNNNN/N6N=NDNKNRNSNfNmNtN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOO/O5O;OAOGOMONO^OdOjOpOvO|O}OOOOOOOOOOOOOOOOOPP PPPUV_hirtuDZʱ˱"$%KMNŲȲɲ8;<fijγѳҳ.12 QTUwz{ٵܵݵ478pst"%&367UXY%()?BCdghڹ޹߹  7:;VYZruvպغٺ589lopswx)-.RVWtxy%)*y}~QUV ^bc'+,7;<={{{{@\\Serega\Lexmark Optra E312Ne02:winspoolLexmark Optra E312\\Serega\Lexmark Optra E312 XX⤗Lexmark Optra E312Lexmark Optra E312+Lexmark Optra E312} } B    D A>⤗ X,X s⤗\\Serega\Lexmark Optra E312 XX⤗Lexmark Optra E312Lexmark Optra E312+Lexmark Optra E312} } B    D A>⤗ X,X s⤗T +>?S\bcmuv|ZZZ"Z#$%&')*,-./ 1 2 4 5u6u8u>u@uAuBuCuFuUuYu]uaucuguiujurusutuvwz{|}~ffXXXXXXXXXXXXXXXXXXXwwwwww !()*08<ABFPbjr|///////// "#$%&+,./23567<=>?@EBFBGBIBKBLBNBOBPbQbRbTbUcVcYc[c\c_cacccecfgl|n|v|w|y|~|||||||||||ӸӹӺӽӾӿnnnnnnn nnnnnnnnn!n$n%n'n-t.t/t>tCtbtdtetftgthtitmtnttttttttttttttttttttttttttttttttttt/02;>DNOUWXZ[f{"#+04<CE[fg~  \\\ӯӰNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN NN#N$N+N,N-N0N3N5N;NONSNTNVN\NmNpNqNrNvN{{pp ppp0p4pZp@pppp@ppppppppp*pbp@p|p@pp@ppppppp@pp p"p(p.p`@p2ph@p6p8pt@p<p>pDp@pHpJpLp@pPpRpVpXpZp@p^p`pdp@phplpxp|p~pppppppppp@pppp@pp@pppppppppppp p$p&pP@p*p,p`@p2p4pl@p8pt@p<pDpFpHpdpfpjp~ppppppppppp@pp@pppp@pppp p"pX@p.p0p2p4p6pDpFpHpTpdplpvpxpppppppp @pLpTpjpnptppp4 @pppD @ppppppd @pppppppp @pppp @ppppppppp p @pppp p$p&p(p*pX @p.p0ph @p6p8p:p<p @pHp @pNpTp @pXpZp\pfp @pjplpnp @pzp|pppppp @pppp0 @pppppX @ppppp @pp @pppppppppp,p0p4pFpTpVp@pZp\p^pdpfphpjptp@ppppppp@pppppp@ppp@pp@pppppp p pp0@pp*p0p2p6p@pDpFpdpnppppppppppppp p p p$ p& pd@p4 p6 pJ pL pN pr p| p p pT@p pp@p p p@p p p@p p p p p@p p p@p pD pF pJ p\ pb pn p p p p p p p p p p p( p\ pb p p p p p p p@p p p p p p" pT@p, p< pF pN p^ pl pp p pd@p p p p p p p p p p p p p p" p$ pL@p( pX@p. p0 ph@p6 pp@p: p< p|@p@ p@pD pF pJ pP pV pX pZ p\ p^ p` px p p p p pd@p pl@p p p p p p@p p pp&p(p6p8p:p@pFpJpVp~p @pppppp@ppp@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New71Courier5# Tahoma"hQ&A&ݑ q0dG2ZKao ato svaki vrtlar zna, nagrada eka one koji s jednakom pa~noau obrezuju i sade biljkeSektor informatikeMiroslav GregurekOh+'0$0D `l    [Kao to svaki vrtlar zna, nagrada eka one koji s jednakom panou obrezuju i sade biljkeao Sektor informatikerekt Normal.dotrMiroslav Gregurekr8roMicrosoft Word 9.0r@n@̂bh@Ӊ@ &ݑ՜.+,0\ hp  ;Privredna banka Zagreb d.d.  [Kao to svaki vrtlar zna, nagrada eka one koji s jednakom panou obrezuju i sade biljke Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f h i j k l m n o p q r s u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0nData g 1Tablet WordDocument(SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool0n0n  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q