Pregled bibliografske jedinice broj: 910738
PRIVATIZACIJA HRVATSKE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U TRANZICIJSKIM UVJETIMA
PRIVATIZACIJA HRVATSKE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U TRANZICIJSKIM UVJETIMA, 2000., magistarski rad, EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 910738 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PRIVATIZACIJA HRVATSKE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U TRANZICIJSKIM UVJETIMA
(PRIVATIZATION OF CROATIAN MANUFACTURING INDUSTRIES IN TRANSITIONAL CONDITIONS)
Autori
Gregurek, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
02.05
Godina
2000
Stranica
164
Mentor
Veselica, Vladimir
Ključne riječi
tranzicija, privatizacija, pretvorba, prerađivačka industrija, vlasnička prava, proizvodni faktori
(transition, privatization, conversion, manufacturing, ownership, production factors)
Sažetak
U ovoj fazi Hrvatske u tranziciji, promjene su korjenite i sveobuhvatne, bez precizno definiranog i cjelovitog provedbenog modela. Potrebno je utemeljenje sistema koji obuhvaća opća vlasnička prava kao i sve što to znači u ekonomskom i pravnom pogledu. U sadašnjoj fazi tranzicije postoje ostaci starog mentaliteta centralnog planiranja, kao i nepromijenjene gospodarske strukture, koja je podržavljena ili je pretvorena u javni sektor. Obilježje starog je i nepromijenjen mentalitet, osobito menagementa koji navedeni sektor nije uspio komercijalzirati. Komercijalizacija tog dijela ekonomije može omogućiti najpovoljnije efekte privatizacije, osobito velikih državnih poduzeća. Uz ostatke starog, treba dodati populizam koji se ispoljava u vidu obećanih nagrada koje nisu ostvarive. Ono što Hrvatskoj još uvijek nedostaje je tržišna infrastruktura. Tržišta nisu samo informacijski tokovi koji povezuju gospodarske subjekte, već i različite razine zadovoljavanja potreba, tradicije, zakonodavstva, povjerenja, reputacije i institucija koji djeluju. Posebno se negativna situacija na tržištu proizvodnih faktora. Tako primjerice ne postoji zakonska regulativa vezana uz jamstva (kolateralno jamstvo) što se iskazuje prebacivanjem nepodmirenih obveza na niz poduzeća u poslovnom lancu, a bez neposredne opasnosti od likvidacije ili bankrota. I Vlada koristi tu metodu prema vlastitim uposlenicima, a i kao sredstvo prikrivanja budžetskog deficita. Račun plaća stanovništvo i uspješna poduzeća. Ono što najviše zabrinjava je financijsko tržište koje nema odgovarajuću dubinu, ranjivo je i okrenuto kratkom vremenskom horizontu, što ne pospješuje razvoj. Potrebna je korjenita promjena u mentalitetu državne administracije, koja se birokratizirala zbog izostanka tržišnih institucija i mehanizama, ili nepostojanja organizacije državnih službi primjerenih tržišnom okruženju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić