Naslov
Artur Schneider i nastava povijesti umjetnosti na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu
(Artur Schneider and teaching of Art History at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb)

Autori
Alviž, Josipa ; Nestić, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti / Dulibić, Ljerka - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016, 31-53

ISBN
978-953-6089-37-6

Skup
Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Artur Schneider, nastava povijesti umjetnosti, Filozofski fakultet u Zagrebu
(Artur Schneider, teaching of Art History, Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb)

Sažetak
U radu je dan pregled do sada manje istraženih segmenata nastavnoga rada dr. Artura Schneidera na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu (danas Filozofski fakultet). Studij na Mudroslovnome fakultetu Schneider je upisao početkom akademske godine 1898./1899., pohađajući i kolegije iz povijesti umjetnosti kod Izidora Kršnjavog. Školovanje nakon prve godine studija nastavlja u Beču, gdje 1902. godine stječe naslov doktora znanosti, a zatim u travnju 1903. godine upisuje posljednji semestar studija na Mudroslovnome fakultetu. Na istom će fakultetu postati nasljednikom upravo svojega profesora I. Kršnjavoga, s kojim je 1878. godine i započela nastava povijesti umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu. Schneider je nastavu na Fakultetu izvodio od 1913. godine – kada je dobio dozvolu za predavanje (venia legendi) za povijesti talijanske umjetnosti u XV. i XVI. stoljeću – pa sve do 1946. godine, s nekoliko manjih i većih prekida. U ovome radu razmatrane su i stenografirane skripte predavanja profesora Schneidera te je dan pregled svih kolegija koje je u tijeku svojega rada na Fakultetu izvodio. U organizaciji ovih kolegija unutar studija prepoznaje se određena sistematičnost, vidljiva u usmjerenosti na sadržaje organizirane prema podjelama na stilska razdoblja, a koji su smisleno kronološki nizani kroz semestre. Metodičnost u organizaciji kolegija očituje se i u sadržajnom povezivanju teorijskih kolegija s istovremenim održavanjem vježbi ili seminara u istom semestru, a unutar kojih je Schneider studente usmjeravao na tumačenje i sagledavanje pisanih izvora i znanstvene literature, samostalno istraživanje i izlaganje referata. Također, bitno je naglasiti i da je kolegijima i predavanjima A. Schneidera domaća umjetnička baština zaposjela važno mjesto unutar cjelokupne nastave povijesti umjetnosti na Mudroslovnome fakultetu. Djelujući nakon utemeljitelja I. Kršnjavoga, i Schneider pripada donekle još uvijek pionirskom razdoblju ustanovljenja struke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, pokazujući potrebiti profil sveučilišnoga profesora kao osobe upletene u cjelokupnu umjetničku-kulturnu sferu tadašnjega društva. Kao temeljit i brižan profesor, sa svojim je studentima stvorio ozračje trajne bliske komunikacije i poštivanja, u kojem je od njih, s pravom, prepoznat kao »utemeljitelj u širokom rasponu naše discipline.«

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA