Naslov
Gnojidba povrća u budućnosti
(Vegetable fertilization in the future)

Autori
Petek, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova 3. hrvatskog stručnog skupa o proizvodnji povrća 'Hrvatsko povrće' / Beinrauch, Goran - Sveti Martin na Muri : Gospodarski list, 2017, 41-41

Skup
3. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća 'Hrvatsko povrće'

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 29.11.2017. - 01.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
gnojidba, povrće
(fertilization, vegetable)

Sažetak
Gnojidba je danas vrlo značajna i neizostavna agrotehnička mjera kod svake poljoprivredne proizvodnje. Provodi se s ciljem povećavanja plodnosti tla dodavanjem u tlo različitih organskih i mineralnih tvari koje nazivamo gnojivima. Gnojidbom se u prošlosti prvenstveno željelo povećati prinos, povećati količinska proizvodnja hrane s ciljem smanjenja gladi u svijetu. Tek se u zadnjih nekoliko desetljeća značajnije počelo razmišljati i o kvaliteti poljoprivrednih proizvoda, te njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Kvalitetnim dizajnom gnojidbe, koji treba biti prilagođen pojedinoj biljnoj vrsti, može se znatno utjecati ne samo na mineralni sastav nego i na vizualnu privlačnost povrća. U pradavna su vremena ljudi shvatili da se uzgajanjem biljaka tlo iscrpi pa su mijenjali parcele. Kasnije se dokučilo da se spaljivanjem postojeće vegetacije uzgoj biljaka može poboljšati te da biljke bolje rastu. Tek se sredinom 20. stoljeća značajnije unaprijedila poljoprivredna proizvodnja otkrićem, a onda i masovnom proizvodnjom te primjenom mineralnih gnojiva. Gnojidbom se direktno utječe na količinu minerala u povrću (fosfora, kalija, kalcija, magnezija, sumpora, željeza, cinka, bakra, mangana, bora, molibdena), te indirektno na količinu primarnih i sekundarnih metabolita koji također imaju značajnu ulgou u kreiranju kvalitete konačnog poljiprivrednog proizvoda, kao i na antioksidativnu aktivnost. Naravno, treba imati na umu da nije samo gnojidba dovoljna za normalan rast i razvoj biljaka jer na pristupačnost i usvajanje hraniva utječe puno drugih čimbenika poput pH tla, vlage u tlu, temperature, tipa tla, količine organske tvari u tlu, itd. Osnova svake profitabilne proizvodnje je plodnost tla koju nije moguće definirati samo dovoljnom količinom hraniva u tlu. Koliko je plodnost bitna, dokazuju i zapisi još iz antičkog doba, a ostala je interesantna i danas jer se svakodnevno razvijaju novi oblici i kombinacije gnojiva. Često se pogrešno smatra kako je učinkovitost gnojiva najvažniji pokazatelj uspješnosti gnojidbe i pritom zaboravlja kako je gnojidba najprije u funkciji veće produktivnosti biljno- proizvodnog sustava. Učinkovitost hraniva samo je jedan aspekt produktivnosti tla jer je podjedanko važna i nadoknada svih oblika gubitaka te povećanje bioraspoloživosti hraniva, održavanje povoljnog omjera pojedinih hraniva, poboljšanje kemijskih i fizikalnih svojstava tla. Od početaka uzgoja poljoprivrednih kultura na istoj parceli koristili su se razni materijali za povećenje plodnosti tla poput sitnog kamenja, pepela, stajskog gnoja, a od 'zelene revolucije' i mineralnog gnoja. U današnje vrijeme postoji čitava paleta organskih, mineralnih i organsko-mineralnih gnojiva, a uz njih se još koriste i biostimulatori te poboljšivači tla. Gnojiva se mogu primijenjivati u tlo, ali i folijarno te putem fertirigacije. Obzirom na način primjene razvijeni su različiti tipovi mineralnih gnojiva, od klasičnih vodotopivih pa do sporootpuštajućih čija je prednost vremenski odgođeno otpuštanje hraniva u tlo pa gnojivo nije potrebno višekratno primjenjivati. Također, postoji i ideja o folijarnim sporootpuštajućim gnojivima koja bi se primjenjivala putem lista. Gnojiva slove kao jedni od glavnih onečišćivača okoliša, ali samo ako se primijenjuju na pamet i bez dovoljnog poznavanja problematike. Ukoliko se gnojidba temelji na zahtjevima biljaka koji su popraćeni kemijskom analizom tla, nema opasnosti od onečišćenja okoliša. Kao i u svakoj gospodarskoj grani, tako i u području gnojidbe poljoprivrednih kultura, uvijek se teži nečemu novom, boljem, praktičnijem, tako da ćemo zasigurno u budućnosti imati na raspolaganju neka nova gnojiva, a samim time i tehnike njihove primjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA