Pregled bibliografske jedinice broj: 909912
Kroz tajno ogledalo ili o smrti u tradicionalnome, modernom i postmodernom društvu
Kroz tajno ogledalo ili o smrti u tradicionalnome, modernom i postmodernom društvu // Čovjek i smrt: Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Markešić, Ivan (ur.).
Zagreb, 2017. str. 309-328 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 909912 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kroz tajno ogledalo ili o smrti u tradicionalnome, modernom i postmodernom društvu
(Through a glass, darkly, or abuot death in traditional, modern and postmodern society)
Autori
Brstilo, Ivana ; Mravunac, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Čovjek i smrt: Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup
/ Markešić, Ivan - Zagreb, 2017, 309-328
Skup
Znanstveno-stručni skup Čovjek i smrt
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2016. - 16.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
smrt ; zajednica ; tradicionalno društvo ; moderno društvo ; postmoderno društvo
(death ; traditional society ; modern society: postmodern society)
Sažetak
Polazeći od smrti kao drustvenog konstrukta, ovim radom ona se kontekstualizira (ideal)tipom tradicionalnog, modernog i postmodernog društva. Slijedom toga pretpostavlja se da je smrt u predindustrijskim druśtvima kvalitativno drugačija od smrti u suvremenom zapadnom društvu. Smrt u tradicionalnom društvu držimo funkcionalnom pretpostavkom zajednice. Smrt se u pravilu dogada u obitelji, te se może promatrati agregatom kolektivnih identiteta crpljenih iz mita i religije. U tradicionalnoj naraciji smrt je propisana i za umiruću osobu i za prisutnu zajednicu. Različitim tradicijama smrti poput otkrivanja tijela pokojnika, žalovanja ili naricanja na grobovima smrt se uprisutnjuje u zajednici. U modernom drustvu javljaju se teze o poricanju, tabuizaciji i odvajanju smrti uslijed porasta umiranja u bolnicama i pod paskom medicine. Smrt se odvija izvan domašaja zajednice, često kao samotan čin, a pokojnikovo tijelo vide i obraduju uglavnom stručne sluzbe. U postmodernom društvu smrt se razumijeva konceptima izbora ili prava na odabir. Dominacijom individualnog diskursa uočava se simultanost najrazličitijih razumijevanja i odnosa prema smrti. S time se javljaju izvedenice dobre smrti koje ciljaju njenom personaliziranju i kontroliranju. Na koncu zaključujemo kako smrt nije jednostran fizički dogadaj, već socio-historijski fenomen koji u suvremenom drustvu kroz postmoderni pastis nastoji doci do enigmatskog smisla smrti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb