Pregled bibliografske jedinice broj: 909576
Barokna crkva sv. Vlaha - projekt Marina Groppellija
Barokna crkva sv. Vlaha - projekt Marina Groppellija // Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku / Horvat-Levaj, Katarina (ur.).
Dubrovnik : Zagreb: Dubrovačka biskupija ; ArTresor naklada, 2017. str. 97-175
CROSBI ID: 909576 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barokna crkva sv. Vlaha - projekt Marina Groppellija
(Baroque church of St Blaise - the project of Marino Groppelli)
Autori
Horvat-Levaj, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku
Urednik/ci
Horvat-Levaj, Katarina
Izdavač
Dubrovačka biskupija ; ArTresor naklada
Grad
Dubrovnik : Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
97-175
ISBN
9789537700041
Ključne riječi
Dubrovnik, crkva sv. Vlaha, barok, Marino Groppelli
(Dubrovnik, church of St Blaise, baroque, Marino Groppelli)
Sažetak
Barokna crkva sv. Vlaha (1707.–1715.) svojevrstan je zaštitni znak Dubrovnika. Skladna centralna građevina u obliku upisanoga grčkog križa sa središnjom kupolom, čiju plastičnu raskoš potencira smještaj na povišenom postolju, svojim položajem na spoju Place i trga ispred Kneževa dvora, prisutna je u svim karakterističnim vizurama grada. U skladu s ulogom crkve gradskog zaštitnika, ona za Dubrovnik znači jedno od najljepših arhitektonskih ostvarenja na najistaknutijoj urbanističkoj točki, no istodobno se razlikuje od ostale dubrovačke barokne arhitekture i po okolnostima nastanka i po podrijetlu projekta. Gradnju današnje crkve na mjestu starije, naime, nije izazvao potres 1667., poput većine ostalih baroknih zdanja, nego požar trideset i devet godina poslije. Projektant pak, ne dolazi iz prijateljskog Rima, kao državni arhitekti u prethodnim trima desetljećima, nego iz tadašnjega najvećeg suparničkoga grada na Sredozemlju – Venecije. Riječ je o kiparu i arhitektu Marinu Groppelliju (1662.–1728.), koji u Dubrovniku kreira skulpturom bogato zdanje relevantno i u kontekstu onodobne venecijanske arhitekture, obilježene prijelazom iz kasnog baroka u neopaladijanizam.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Katarina Horvat-Levaj
(autor)