Pregled bibliografske jedinice broj: 908997
Književno polje SFRJ-a: podsjetnik na tranziciju dugog trajanja
Književno polje SFRJ-a: podsjetnik na tranziciju dugog trajanja // Tranzicija i kulturno pamćenje / Karlić, Virna ; Šakić, Sanja ; Marinković, Dušan (ur.).
Zagreb: Srednja Europa, 2017. str. 27-43
CROSBI ID: 908997 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Književno polje SFRJ-a: podsjetnik na tranziciju
dugog trajanja
(The Literary Field in the Socialist Federal
Republic of Yugoslavia. A Reminder to a
Transition of Long Duration)
Autori
Lacko Vidulić, Svjetlan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Tranzicija i kulturno pamćenje
Urednik/ci
Karlić, Virna ; Šakić, Sanja ; Marinković, Dušan
Izdavač
Srednja Europa
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
27-43
ISBN
978-953-7963-62-0
Ključne riječi
SFR Jugoslavija, raspad Jugoslavije, tranzicija, jugoslavenske književnosti, književno polje
(Yugoslavia, breakdown of Yugoslavia, transition, Yugoslav literatures, literary field)
Sažetak
Prilog se bavi tranzicijom književnog polja: od složenog jugoslavenskog prema samostalnim poljima u pojedinim državama sljednicama. Prilog polazi od sljedećih teza: (1) Postjugoslavenska tranzicija praćena je narativima "povijesnog loma" koji naglašavaju aspekte diskontinuiteta, dok se aspekti kontinuiteta – kako u katastrofičnim ("jugonostalgičnim"), tako i u trijumfalističkim ("nacionalističkim") narativima – previđaju ili potiskuju. (2) Kad je riječ o klasifikaciji nacionalnih književnosti, u središtu tranzicijskih narativa je predodžba o prijelazu s jugoslavenske multikulturne paradigme na postjugoslavenske nacionalne paradigme. Ovisno o poziciji promatrača glede politike kolektivnog pamćenja, staro stanje se prikazuje kao "nasilno", a novo kao "prirodno" – ili obratno. Cilj priloga je rekonstruirati kontinuitet između nekadašnje federalizacije književnog polja i potonjeg centrifugalnog razvoja ; između "partikularizma"/"republičkog egoizma" razdoblja od 1960-ih do 1980-ih godina s jedne strane te mononacionalnih perspektiva od 1990- ih naovamo. Autor se oslanja na diskurs kulturne politike, leksikografsku literaturu, književnopovijesne preglede i književno- sociološku literaturu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost