Naslov
Jesu li psihopati sretniji?
(Are psychopaths happier?)

Autori
Sokić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
64. naučno stručni skup Sabor psihologa Srbije: RELACIJE I GRANICE - PSIHOLOGIJA I INTERPERSONALNI ODNOSI

Mjesto i datum
Zlatibor, Srbija, 25.05.2016. - 28.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
psihopatija, osobna dobrobit
(psychopathy, personal well-being)

Sažetak
Prema trijarhijskom modelu psihopatije (Patrick, Fowles, & Krueger, 2009) psihopatija obuhvaća tri različita fenotipska konstrukta: smjelost, bešćutnost­agresivnost i dezinhibiciju. Pojam psihološke dobrobiti odnosi se na optimalno psihološko funkcioniranje i iskustvo. Cilj ovoga rada bio je ispitati povezanost komponenti trijarhijskog modela psihopatije s osobnom dobrobiti. Provedene su dvije studije (N1 = 179, 49% žena ; N2 =559, 53% žena) na studentskoj populaciji. Temeljem postavki modela i dosad provedenih istraživanja očekuje se da su bešćutnost i dezinhibicija negativno, a smjelost pozitivno povezana s osobnom dobrobiti Kako bi se odredila povezanost pojedinih dimenzija psihopatije s osobnom dobrobiti te specifični doprinos koji svaka od dimenzija psihopatije ima u varijanci osobne dobrobiti provedene su korelacijske i regresijske analize. U prvoj studiji u cijelosti su potvrđene istraživačke hipoteze. Pokazalo se da je smjelost značajno pozitivno, a bešćutnost i dezinhibicija su značajno negativno povezane s indeksima osobne dobrobiti (zadovoljstvom životom i osobnim rastom). U drugoj studiji dobivena je značajna pozitivna povezanost smjelosti te značajna negativna povezanost dezinhibicije sa svim aspektima osobne dobrobiti (zadovoljstva zdravljem, standardom, postignućem, osobnom sigurnošću, grupnom pripadnošću, sigurnom budućnošću, odnosom s drugima, korištenjem vremena i samim sobom). Bešćutnost se pokazala negativno povezanom samo sa zadovoljstvom vlastitim zdravljem, odnosom s drugima i korištenjem vremena. Provjerom interakcijskog učinka smjelosti i bešćutnosti u objašnjavanju aspekata osobne dobrobiti pokazalo se da povezanost bešćutnosti i osobne dobrobiti ovisi o razini smjelosti ; kod niske smjelosti nema značajne povezanosti bešćutnosti niti s jednim aspektom osobne dobrobiti, a kod visoke smjelosti bešćutnost postaje značajno negativno povezana sa svim aspektima osobne dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Predavanje na simpoziju Psihopatija: "mračna" strana ličnosti

POVEZANOST RADA