Naslov
Paradoks kunske štednje : zašto se u Hrvatskoj štedi u stranoj valuti
(The Savings Savings Paradox: Why Croatia Saves Foreign Currency)

Autori
Gregurek, Miroslav ; Vidaković, Neven

Izvornik
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas (1846-9728) 1 (2008); 45-59

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Paradoks, kunska štednja, rezidentska pasiva, inflacija, tečajni rizik, povrati tržišta kapitala, optimalna kontrola, kamatni diferencijal
(Paradox, kuna savings, resident lending, inflation, exchange rate risk, return on capital markets, optimal control, interest rate differential)

Sažetak
Ovaj rad ima svrhu objasniti fenomen zašto Hrvati ne štede u kunama. Vidljivo iz bilančne strukture banaka u Hrvatskoj da je količina rezidentske pasive u domicilnoj valuti permanento preniska, pa rad razmatra stvarne valutne i deprecijacijske rizike koje ju izazivaju. Inflacija je od stabilizacijskoga programa 1994 godine ispod 5% (izuzev 2000 godine), tečaj je stabilan, a od 2000 godine gotovo fiksiran, pa zadnjih 13 godina Hrvatska uživa u ekonomskoj stabilnosti. Uz to i uz promjenu u strukturi stanovništava, obzirom na mlade novozaposlene koji se ne sjećaju inflacije iz 1992. godine, nameće paradoks nevjere u vlastitu valutu. Kako bi modelirali ponašanje potrebno je imati u vidu pored rizika i dinamičnost problema. Radi se o vremenskoj seriji i kako se participanti ponašaju kroz vrijeme. Kao rješenje tog problema nudi se optimalna kontrola kao mehanizam rješenja. Rizici kao inflacija i tečajni rizik ne predstavljaju problem, pa ulazimo u paradoks potencijalne neracionalnosti ekonomskih participanata. Logično pitanje je da li bi hrvatska kućanstva prebacila štednju u kune, uz više prinose? Svjedoci smo sve većega tržišta kapitala s izrazito velikim povratima na godišnjoj razini i sve većoj participaciji kućanstava na tome tržištu, pa se paradoks kunske štednje ipak mora objašnjavati indinferencijom na kamatni diferencijal između deviznih i kunskih stopa.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA