Pregled bibliografske jedinice broj: 908373
Jezyčne faktory sut ključne do razvoja družstva i jedinca (Jezični čimbenici su ključni za razvitak društva i pojedinca)
Jezyčne faktory sut ključne do razvoja družstva i jedinca (Jezični čimbenici su ključni za razvitak društva i pojedinca) // Slovjani.Info, 2 (2017), 2; 27-43 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 908373 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezyčne faktory sut ključne do razvoja družstva i jedinca (Jezični čimbenici su ključni za razvitak društva i pojedinca)
(Language Factors are Crucial for a Society and an Individual Development)
Autori
Heršak, Emil ; Vinšćak, Maks
Izvornik
Slovjani.Info (2570-7108) 2
(2017), 2;
27-43
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Međuslavenski, novoslavenski, jezični trolist, lingua franca, globalizacija, kognitivni razvoj
(Interslavic, neoslavonic, language trefoil, lingua franca, globalisation, cognitive development)
Sažetak
Članak analizira utjecaj jezične raznolikosti na razne aspekte društva i pojedinaca. Uvod objašnjava nastanak jezika i njegov postupni razvitak do modernih jezika. Navode se pet čimbenika koji su utjecali na današnju raznolikost jezika: fonetska promjena, gramatička inovacija, geografsko širenje i seljenje jezičnih skupina, sukobi i dominacija drugih nametnutih jezika, te pozitivno prihvaćanje drugih jezika zbog vjerskih i/ili kulturnih veza, međunarodnih ekonomskih, političko-diplomatskih ili znanstvenih motiva. Tekst se bavi i konceptom lingua franca i koje je mjesto engleskog jezika u svijetu globalizacije. Nadalje, govori se o utjecaju učenja novih jezika na kognitivni razvoj. Istraživanja pokazuju da učenje stranih jezika i dvojezičnost mogu pospješiti pažnju, pamćenje, metakognitivne i metalingvističke vještine, odgoditi simptome demencije kod osoba koje su oboljele od Alzheimerove bolesti te poboljšati apstraktno i simbolično rezoniranje. Zaključno kao rješenje problematike dominacije jednog stranog jezika uvodi se koncept jezičnog trolista, tj. razvijanje znanja triju jezika iz triju najvećih jezičnih skupina u Europi. Također, jedno od rješenja je i stvaranje novih umjetnih jezika, koji idu pod nazivom "zonalni konstruirani jezici". Slavenski primjer je "novoslavenski", koji funkcionira kao veza između postojećih slavenskih jezika. Novoslavenski bi mogao biti koristan kao poveznica slavenskih jezika i doprinijeti globalizaciji koja pospješuje razmjenu ideja i informacija, te ne naglašava jednoumlje jednog dominantnog jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Psihologija, Etnologija i antropologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
Napomena
Rad ima sažetak na novoslavenskom