Pregled bibliografske jedinice broj: 908352
Rogovska opatija i Vrana
Rogovska opatija i Vrana // Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti održanog u Biogradu 25. travnja 2014. / Došen, Božo (ur.).
Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Općina Pakoštane, 2017. str. 283-300
CROSBI ID: 908352 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rogovska opatija i Vrana
(Rogovo Royal Benedictine Abbey and Vrana (region) in the Middle Ages)
Autori
Galović, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti održanog u Biogradu 25. travnja 2014.
Urednik/ci
Došen, Božo
Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Općina Pakoštane
Grad
Zadar
Godina
2017
Raspon stranica
283-300
ISBN
978-953-247-109-0
Ključne riječi
benediktinci, Rogovska opatija (benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, potom sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu), Vrana, vransko područje, templari, posjedovni odnosi, srednji vijek
(Benedictines, Rogovo Abbey (the Benedictine monastery of St, John the Evangelist in Biograd, and St. Cosmas and Damian on Ćorkovac near Tkon on the Island of Pašman), Vrana, Vrana region, the Templars, property relationships, Middle Ages)
Sažetak
U članku se obrađuju veze, odnosi i povezanosti Rogovske opatije i Vrane odnosno vranskoga područja/regije u razdoblju srednjega vijeka. U prvome dijelu posebno se obrađuju Vransko blato i Vransko jezero, dok se u drugome prikazuju odnosi Rogovske opatije i vranskih templara, koji su u dva navrata vodili velike sudske sporove. U benediktinsko-templarskom sporenju oko zemalja u široj biogradskoj i vranskoj okolici Rogovska opatija uspjela je dokazati i očuvati svoja prava za zemljišta koja su joj u ekonomskom pogledu bila od krucijalnoga značenja. Inače, koncem 12. stoljeća granična crta između ovih dvaju velikih posjednika tekla je pravcem Tinj–Kakma–Vrbica, odnosno sve zapadno od te crte pripadalo je Rogovskoj opatiji, a istočno templarima. U 15. stoljeću granica između posjeda Rogovske opatije i vranskoga kastruma išla je kanalom uz Vransko blato – u pravcu od sjeverozapada prema jugoistoku – koji se ulijevao u Vransko jezero. U drugoj polovici istoga stoljeća od strane Rogovske opatije bilo je pokušaja melioracije Vranskoga blata koji tada nisu polučili željeni rezultat, a nadolazeća je pak osmanlijsko-turska opasnost tu mogućnost posve uklonila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
This article deals with the relationships and connectedness between Rogovo Abbey and Vrana, ie. the Vrana district/region in the Middle Ages. The first part elaborates on Vrana mud and Vrana Lake, while the second part refers to the relationship between Rogovo Abbey and the Templars, who, on two occasions had taken major legal actions against it. In the Benedictine- Templar disputes over the plots of land in the wider area of Biograd and Vrana region, Rogovo Abbey managed to prove and preserve their rights to the land, which, in economic terms, was of crucial importance for them. Normally, at the end of the 12th century, the boundary line between these two great landowners went in the direction of Tinj-Kakma-Vrbica, and, all west of the line belonged to Rogovo Abbey, and east of it to the Templars. In the 15th century, the bounbdary between Rogovo Abbey and Vrana fortress went along a canal near Vrana mud-in the northwest southeast direction- which flowed into Vrana Lake. In the second half of the same century, attempts were made by Rogovo Abbey to drain Vrana mud, which did not give the desired results, and the oncoming Ottoman-Turkish threat completely removed that possibility.
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (IZVORISRV19ST) (Karbić, Damir, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Tomislav Galović
(autor)