Pregled bibliografske jedinice broj: 907819
Egzokrške osobine Nacionalnog parka Paklenica
Egzokrške osobine Nacionalnog parka Paklenica // Paklenički zbornik vol. 1 / Tvrtković, Nikola (ur.).
Starigrad: NP, 1994. str. 65-69 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 907819 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Egzokrške osobine Nacionalnog parka Paklenica
(Egzokarst features of Paklenica National Park)
Autori
Dražen, Perica ; Kukić, Bojko ; Trajbar, Srećko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Paklenički zbornik vol. 1
/ Tvrtković, Nikola - Starigrad : NP, 1994, 65-69
Skup
Simpozij povodom 45. godišnjice NP "Paklenica"
Mjesto i datum
Starigrad, Hrvatska, 19.10.1994. - 22.10.1994
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Nacinalni park Paklenica, krš, škrape, kamenice, ponikve
(Paklenica National Park, karst, karren, kamenitza, dolina)
Sažetak
Dominantan karbonatni sastav, tektonska razlomljenost, količina oborina veća od 1000 mm, povećani nagibi strana dolina V. I M. Paklenice, pogodovali su razvoju škrapa. Na strmim i golim dijelovima prevladavaju rebraste škrape, dok se na mjestima gdje je prisutan vegetacijski pokrivač često javljaju zidne škrape i brazde humusne kiseline. Smanjenjem nagiba počinje prevlast mrežastih škrapa. Među njima se također mogu razlikovati one nastale izravnim korozijskim djelovanjem atmosferskih voda (uže su i oštrijih srhova) od onih nastalih subkutanom korozijom (širih su pukotina i zaobljene su). Manje blago nagnute površine, osobito na dijelovima u čijem sastavu prevladavaju tercijarne breče, karakterizira pojava kamenica. Njihov je nastanak posljedica biokorizijskog djelovanja. Ponikve se javljaju na onim rubnim dijelovima gdje prevladavaju manji nagibi (120 i manje). Među njima se uočava razlika u veličini s porastom visine i promjenom litološkog sastava. Najpliće su na nižim dijelovima, oblikovane u tercijarnim brečama, bok su najdublje u jurskim vapnenačkim naslagama vršnog dijela. Međutim, osim povećane količine oborina u vršnom dijelu, za njihovo je oblikovanje važnu ulogu odigrao led u vrijeme zadnje oledbe kada su imale funkciju cirka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb