Pregled bibliografske jedinice broj: 906609
Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan?
Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan? // Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7: sažeci // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7: Abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 7: Abstracts / Gudurić, S. ; Kavgić, A. (ur.).
Novi Sad, 2017. str. 31-31 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 906609 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan?
(Public discourse semantics: To be or not to be politically correct?)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7: sažeci // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7: Abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 7: Abstracts
/ Gudurić, S. ; Kavgić, A. - Novi Sad, 2017, 31-31
ISBN
978-86-6065-435-1
Skup
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7 // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7 // Languages and Cultures in Time and Space 7
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 18.11.2017. - 19.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
javni diskurs, semantika, politička korektnost, kontekst
(public discourse, semantics, political correctness, context)
Sažetak
Demokratizacija javnog diskursa uvelike je pridonijela dokidanju nekih sistemskih jezičnih pravila i brisanju razlika između privatnog i javnog. U nekim je situacijama taj veći stupanj demokratizacije javnosti polučio obrnut efekt – smanjenu komunikacijsku učinkovitost ili komunikacijski nesporazum. Različiti jezični i komunikacijski postupci, među kojima su, dakako, i semantički pomaci, pokazuju novi smjer javne komunikacije i, indirektno, njezin učinak na sve sudionike govornog čina i na sam komunikacijski kontekst. Demokratizacija javnosti podrazumijeva političku korektnost (multikulturalizam) koja bi trebala dokinuti bilo koji oblik verbalne ili neverbalne marginalizacije i stigmatiziranja nekih društvenih grupa. Brisanje poruka i isključivanje govornika u medijskom diskursu, koji za ostvarenje svog komunikacijskog cilja ne koriste primjerene strategije i jezične sadržaje, ne dokidaju različitost, nego primarno potiru govor mržnje. Međutim, takve zabrane nerijetko postaju kontraproduktivne jer potiču stvaranje paralelne, latentne javnosti koja postavlja pitanje granice između slobode govora i govora mržnje. To je posebno teško odrediti u javnom diskursu različitih aktera koji su, uza sve ostale razlike, definirani i različitim kulturnim prostorima pa stoga i na različite načine percipiraju (i denotiraju i konotiraju) jedan te isti znak. Politička korektnost – koja se ogleda u dekonstrukciji pojmova, u njihovoj releksikalizaciji, u novogovoru – neke manjinske grupe prikazuje u boljem ili gorem svjetlu, pa u tome ima i pretjerivanja i olakog etiketiranja (govor mržnje s obrnutim predznakom). Ipak, semantika neke riječi, njezin smisao i njezino značenje uvjetovani su ponajprije dinamičkim kontekstualnim modelima podložnim stalnoj reinterpretaciji i tumačenjima sudionika komunikacije, a koji su proizašli iz njihovih stavova, znanja i ideologija, ali ne i nužno izrečenih namjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
