Pregled bibliografske jedinice broj: 906381
Klizišta u urbanom području Grada Zagreba
Klizišta u urbanom području Grada Zagreba // Urbana utopija - pristupi planiranju urbanih prostora / Marinović, Paula (ur.).
Zagreb: Udruga studenata geografije Zagreb, 2017. str. 17-17 (predavanje, recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 906381 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klizišta u urbanom području Grada Zagreba
(Landslides in the Zagreb urban area)
Autori
Bernat Gazibara, Sanja ; Mihalić Arbanas, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Urbana utopija - pristupi planiranju urbanih prostora
/ Marinović, Paula - Zagreb : Udruga studenata geografije Zagreb, 2017, 17-17
Skup
2. međunarodni multidisciplinarni kongres, Urbana utopija - pristupi planiranju urbanih prostora
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2017. - 13.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
klizišta, inventari klizišta, kartiranje klizišta, LiDAR
(landslides, landslide inventory, landslide mapping, LiDAR)
Sažetak
Na području Podsljemenske zone Grada Zagreba najučestaliji aktivni geomorfološki proces je pojava relativno malih i plitkih klizišta u inženjerskom tlu (Mihalić Arbanas et al. 2016), koja su najčešće inicirana vrlo kišnim sezonama i intenzivnim kratkotrajnim oborinama (Bernat et al., 2014a, Bernat et al., 2014b). Za procjenu opasnosti i ugroženosti od klizanja, nužan je uvid u prostornu distribuciju svih recentnih ali i povijesnih pojava klizanja, odnosno izrada inventara klizišta. Korisni karata klizišta su lokalne, regionalne i nacionalne uprave iz domene prostornog planiranja, gradnje i civilne zaštite. U posljednjih nekoliko godina, digitalni modeli terena visoke rezolucije dobiveni laserskim skeniranjem iz zraka (eng. Light Detection and Ranging, LiDAR) koriste se za identifikaciju klizišta i izradu inventara klizišta (Razak et al. 2011). Primjena LiDAR-skih podataka osobito je značajna na područjima koja su prekrivena gustom vegetacijom (Van Den Eeckhaut et al. 2007 ; Petschko et al. 2015). Lasersko skeniranje iz zraka provedeno je u prosincu 2013. godine u sklopu znanstvenog Hrvatsko- Japansko projekta SATREPS FY2008 (Mihalic i Arbanas, 2013) te obuhvaća cijelu Podsljemensku zonu Grada Zagreb površine 180km2. Izradom digitalnog modela terena bez vegetacije rezolucije 30x30cm i seta izvedenih morfometrijskih karata na pilot području površine 21km2 izrađen je inventar s ukupno 676 klizišta (Bernat Gazibara et al., 2017). Srednja veličina klizišta na pilot području je oko 400m2, a srednja gustoća klizišta je 32, 2 klizišta po kilometru kvadratnom. Oko 50% kartiranih klizišta nalazi na udaljenosti manjoj od 50 m od prometnica, a gotovo 30% klizišta je na udaljenosti manjoj od 10 m od stambenih i gospodarskih objekata i prometnica. Može se zaključiti kako su elementi po rizikom u Podsljemenskoj zoni Grada Zagreba visoko izloženi hazardu klizanja te da mnogobrojna klizišta mogu utjecati na daljnju urbanizaciju. Inventar klizišta i LiDAR podaci koristit će se u daljnjem istraživanju za izradu modela za (polu)automatizirano kartiranje klizišta u Podsljemenskoj zoni Grada Zagreba na temelju različitih geomorfometrijskh parametara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb