Pregled bibliografske jedinice broj: 906209
Schellingov "Spis o slobodi"
Schellingov "Spis o slobodi" // Sloboda i zlo. Schellingov "Spis o slobodi" / Barbarić, Damir (ur.).
Zagreb: Matica hrvatska, 2017. str. 9-28
CROSBI ID: 906209 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Schellingov "Spis o slobodi"
(Schelling's treatise on freedom)
Autori
Barbarić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sloboda i zlo. Schellingov "Spis o slobodi"
Urednik/ci
Barbarić, Damir
Izdavač
Matica hrvatska
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
9-28
ISBN
978-953-341-096-8
Ključne riječi
Schelling, filozofija, sloboda, zlo
(Schelling, philosophy, freedom, evil)
Sažetak
Novost Schellingova shvaćanja slobode, kojim ona biva pogođena i dohvaćena u svojoj istini i punoj zbiljnosti, sadržana je u stavu da je njezin „realni i živi pojam“ taj da je ona „sposobnost za dobro i za zlo“. Tom su odredbom očito ujedno dobro i zlo određeni kao najvažniji među naslovom spisa naznačenim „sa slobodom povezanim predmetima“. Kao što je bitna novost „Spisa o slobodi“ prevladavanje apstraktnog, formalnog, puko praktičnog i moralnog pojma slobode, te njezino novo, zbiljsko i utoliko „pozitivtno“ određenje, tako se i zlo spram kojeg takva sloboda može smjerati u spisu više ne shvaća ni kao moralno ni kao metafizičko zlo u puko negativnom smislu lišenosti i nedostajanja dobra. Negativnoj odredbi zla kao lišenosti dobra (privatio boni), koja svoje mjerodavno filozofijsko podrijetlo ima u Plotina, prvu svestranu razradu u Augustinovu mišljenju, a konačno metafizičko etabliranje u Leibnizovoj Teodiceji, Schelling u spisu suprotstavlja pozitivno shvaćanje zla u smislu žive sile i moći zbiljski htijetog nesklada i razaranja, ili još točnije lažnog jedinstva, u kojem su zbiljske sile i moći očuvane i djelatne, ali izokrenute u nesklad i nered.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
