Pregled bibliografske jedinice broj: 906085
„Tko se ne osveti taj se ne posveti“ povijesno-antropološka analiza dalmatinske izreke u kontekstu društveno-običajnog kontinuiteta (18. i 19. stoljeće)
„Tko se ne osveti taj se ne posveti“ povijesno-antropološka analiza dalmatinske izreke u kontekstu društveno-običajnog kontinuiteta (18. i 19. stoljeće) // Dalmacija u prostoru i vremenu – Što Dalmacija jest a što nije? / Mirošević, Lena ; Graovac Matassi, Vera (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2012. str. 101-110 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 906085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Tko se ne osveti taj se ne posveti“ povijesno-antropološka analiza dalmatinske izreke u kontekstu društveno-običajnog kontinuiteta (18. i 19. stoljeće)
("He who does not seek revenge shall not find blessing" the historical-anthropological analysis of Dalmatian sayings within the context of social-customary continuity (18-th and 19-th century))
Autori
Oršolić, Tado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dalmacija u prostoru i vremenu – Što Dalmacija jest a što nije?
/ Mirošević, Lena ; Graovac Matassi, Vera - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2012, 101-110
ISBN
978-953-331-058-9
Skup
Dalmacija u prostoru i vremenu – Što Dalmacija jest a što nije?
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 14.06.2012. - 16.06.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
osveta, krvarina, 18. i 19. stoljeće, kopnena Dalmacija
(revenge, "payment in blood", 18-th and 19-th century, inland Dalmatia)
Sažetak
Obično se osveta, tijekom razmatranog razdoblja, smatrala časnim moralnim postupkom i ona je morala biti radi zadovoljštine i običajne pravde provedena, radi obiteljske i osobne časti. Osvetnička pobuda u krajevima kopnene Dalmacije imala je svoje temelje u raznim elementima koji su je činili specifičnom. Djelomično je običaj osvete a potom i krvarine ili cijena koja se morala platiti za prolivenu krv bilo naslijeđe pravno-moralnog narodnog običaja. Osveta i krvarina su dvojako uzrokovani i to ponajprije stalnim ratnim okruženjem u kojem se stanovništvo kopnene Dalmacije nalazilo (dvostoljetna prisutnost Osmanlija) te miješanjem vlaškog stanovništva koje se doselilo na ta područja. Vlaško stanovništvo je sa sobom donijelo svojevrsne patrijarhalno-društvene običaje koji su se injektirali u šire postojeće društvene sredine. Postojeće uprave u Dalmaciji, osobito za vrijeme mletačke, nisu imale posebnog interesa u kulturno-prosvjetnom i civilizacijskom razvoju širih društvenih slojeva, osim francuske i kasnije za vrijeme druge austrijske uprave, te se tek od sredine 19. st. naziru značajnije promjene u kulturno-prosvjetnim pogledu. U radu se ta temelju raznih izvornih izvješća i putopisa nastojalo analitički uočiti koji su to aspekti utjecali na održanje ovakvog narodnog običaja i zašto se on održao tijekom dugog razdoblja dalmatinske povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija, Geografija
