Naslov
Filmski stil: teorijski pristup i stilistika hrvatskog igranog filma
(Film Style: Theoretical Approach and the Stylistics of the Croatian Fiction Film)

Autori
Lučić, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski filmski savez (HFS)

Grad
Zagreb

Godina
2017

Stranica
343

ISBN
978-953-7033-52-1

Ključne riječi
teorija filmskoga stila, filmski stil, stilski sustav, stilska konfiguracija, funkcionalni pristup, norma, otklon, hrvatski igrani film, klasični stil, modernistički stil
(theory of film style, film style, style system, style configuration, functional approach, norm, deviation, Croatian fiction film, classical style, modernist style)

Sažetak
U knjizi se obrazlaže suvremena teorija filmskoga stila temeljena na funkcionalnom pristupu kako su ga formulirali, razradili i primjenjivali američki filmolozi Noël Carroll i David Bordwell te na srodnu mu konfigurativnom pristupu kako ga je formulirao hrvatski filmolog Hrvoje Turković. Uz analitičku razradu bitnih komponenti i načela filmskoga stila, knjigom se daje i teorijsko objašnjenje njegova mehanizma funkcioniranja te konkretan opis različitih općih stilskih konfiguracija, poput klasične i modernističke, te njihovih specifičnih stilskih varijanti u hrvatskom dugometražnom igranom filmu. U prvom se dijelu, polazeći od literature iz područja filmologije (teorije i povijesti filma), književne teorije, lingvistike, filozofije i povijesti umjetnosti, daje kritički osvrt i razrada pojma i fenomena jezičnog stila i filmskoga stila. Temeljne značajke stila, poput intencionalnosti, izbora, načina oblikovanja/izraza i djelovanja/efekta, zatim se kontekstualiziraju proširenim razumijevanjem načela sinonimije i verificiraju analizom četiri instancijacije stilskog izbora na konkretnim filmskim primjerima iz svjetske kinematografije. U drugom se dijelu knjige komponente važne za razumijevanje i funkcioniranje filmskoga stila posebno razrađuju pojmovima filmskoga sistema i njegovih četiriju razina, pojmovima funkcije i motivacije njegovih sastavnica i odnosa u koje one ulaze, te pojmovima norme i otklona, ponavljanja i varijacije pojedine stilske konfiguracije, a također s pomoću objašnjavanja uvjeta prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenih normativno ili nenormativno izvedenih filmskih sklopova, i to iz kruga razumijevanja idealnog gledatelja i njegovih pretpostavljenih dispozicija (razrađivanih iz očišta pragmatike filmske komunikacije i spoznaja iz kognitivističke filmologije). Treći dio knjige nudi pokušaj aplikacije, provjere i opravdanosti teorijskih uvida razrađenih u prethodnim dijelovima, i to na primjeru izabranih hrvatskih dugometražnih igranih filmova u razdoblju između 1945. i 1991. U trećem se dijelu polazi od ustaljene filmskopovijesne i filmskoteorijske podjele na klasični i modernistički stil, kojih se značajke zasebno opisuju i kompariraju te zatim analiziraju u izabranim filmovima hrvatskih redatelja kako bi se pokazala istovjetnost mehanizama i transpovijesni značaj obiju stilskih konfiguracija i u svjetskom i u hrvatskom igranom filmu. U posljednjem se dijelu također nudi opis različitih stilskih varijanti klasične i modernističke konfiguracije izvedenih iz funkcionalnog pristupa, poput denotativnog i ekspresivnog te reduciranoga klasičnog stila, denotativnog, ekspresivnog, simboličkog i dekorativnoga modernističkog stila. Dva tipa narativno-denotativnoga klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Abeceda straha (1961) Fadila Hadžića (za akcijski klasični stil) i Samo ljudi (1957) Branka Bauera (za dramski klasični stil), a dva tipa narativno-ekspresivnog klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Događaj (1969) Vatroslava Mimice (za ugođajno- ekspresivni klasični stil) i Vila Orhideja (1988) Kreše Golika (za subjektivno-ekspresivni klasični stil). Značajke reduciranoga klasičnog stila analiziraju se na primjerima filmova Imam 2 mame i 2 tate (1968) Kreše Golika i Hranjenik (1970) Vatroslava Mimice, a dijalektička stilska konfiguracija, koja na različitim razinama balansira između klasične i modernističke, analizira se na primjerima filmova Koncert (1954) Branka Belana i Djevojka i hrast (1955) Kreše Golika. Varijante modernističke stilske konfiguracije analiziraju se na primjerima filmova Slučajni život (1969) Ante Peterlića (za realističku varijantu denotativnoga modernističkog stila), Ljubavna pisma s predumišljajem (1985) Zvonimira Berkovića (za subjektivno-ekspresivni modernistički stil), Ritam zločina (1981) Zorana Tadića (za ugođajno-ekspresivni modernistički stil), Mirisi, zlato i tamjan (1971) Ante Babaje (za simbolički modernistički stil) i Rondo (1966) Zvonimira Berkovića (za dekorativni modernistički stil).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA