Pregled bibliografske jedinice broj: 905389
Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.)
Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) // Zbornik sažetaka 10. međunarodnog kongresa oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo / Matotan, Zdravko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2017. str. 104-105 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 905389 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.)
(Genetic background of Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) insecticidal potential)
Autori
Grdiša, Martina ; Varga, Filip ; Jug-Dujaković, Marija ; Ninčević, Tonka ; Liber, Zlatko ; Radosavljević, Ivan ; Biošić, Martina ; Šatović, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 10. međunarodnog kongresa oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo
/ Matotan, Zdravko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2017, 104-105
Skup
10. međunarodni kongres oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo
Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 08.11.2017. - 10.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
biokemijska raznolikost, dalmatinski buhač, disperzija matrice u čvrstoj fazi, genetska raznolikost, insekticid, piretrin, pridruživajuće kartiranje
(Association mapping, biochemical diversity, Dalmatian pyrethrum, genetic diversity, insecticide, MSPD, pyrethrin, Tanacetum cinerariifolium)
Sažetak
Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./Sch. Bip.) je stranooplodna, diploidna samo-inkompatibilna i termofilna vrsta iz porodice Asteraceae. Endemska je vrsta istočne obale Jadranskog mora a najbrojnije populacije rastu na ekstremno degradiranim staništima s plitkim kamenitim tlima. Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, koji je trenutno ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla. Uzgoj i upotreba dalmatinskog buhača u hrvatskim kućanstvima i poljoprivrednim sustavima ima dugu tradiciju. Iako ima veliko povijesno i ekonomsko značenje podaci o genetskoj i biokemijskoj raznolikosti prirodnih populacija dalmatinskog buhača gotovo ne postoje. Stoga je značaj predloženog projekta u integraciji različitih znanstvenih područja kako bi se stekla nova saznanja vezana uz biokemijsku i genetsku raznolikost ove endemske i gospodarski važne biljne vrste. Ciljevi projekta su sljedeći: (I) razvitak mikrosatelitnih početnica za dalmatinski buhač ; (II) analiza genetske raznolikosti prirodnih populacija dalmatinskog buhača mikrosatelitnim i AFLP biljezima, (III) optimizacija metode ekstrakcije disperzijom matrice u čvrstoj fazi i njena primjena u kombinaciji s HPLC-DAD u identifikaciji i kvantifikaciji sadržaja i sastava piretrina istraživanih populacija, (IV) utvrđivanje biljega AFLP vezanih za lokuse za sintezu pojedinih aktivnih sastavnica piretrina pomoću pridružujućeg kartiranja (Association Mapping) što će olakšati korištenje prirodnih populacija u oplemenjivačkim programima temeljenima na odabiru pomoću biljega (MAS - Marker Assisted Selection).Nove tehnologije i metode predložene u ovom projektu pridonijet će razvoju novih pristupa u praćenju bioraznolikosti i očuvanju biljnih genetskih izvora kao i analizi biokemijskog sastava dalmatinskog buhača. Također, dobiveni će rezultati predstavljati dobar temelj za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-9034 - Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) (PyrDiv) (Grdiša, Martina, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Šatović
(autor)
Martina Grdiša
(autor)
Martina Biošić
(autor)
Ivan Radosavljević
(autor)
Marija Jug-Dujaković
(autor)
Filip Varga
(autor)
Tonka Ninčević Runjić
(autor)
Zlatko Liber
(autor)