Pregled bibliografske jedinice broj: 903984
Utjecaj iseljenika na ekonomski razvoj Dubrovnika
Utjecaj iseljenika na ekonomski razvoj Dubrovnika // Hrvatska izvan domovine II. Zbornik radova predstavljenih na Drugom hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku 1. - 3. srpnja 2016. / Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Perić Kaselj, Marina (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Centar za kulturu i informacije Maksimir, 2017. str. 385-394 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 903984 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj iseljenika na ekonomski razvoj Dubrovnika
(The Influence of Immigrants on the Economic
Development in Dubrovnik)
Autori
Benić Penava, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska izvan domovine II. Zbornik radova predstavljenih na Drugom hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku 1. - 3. srpnja 2016.
/ Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Perić Kaselj, Marina - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Centar za kulturu i informacije Maksimir, 2017, 385-394
Skup
Drugi hrvatski iseljenički kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.07.2016. - 03.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
iseljenici ; ekonomski razvoj ; Dubrovnik
(immigrants ; economic development ; Dubrovnik)
Sažetak
U radu će se razmotriti utjecaj iseljenika na ekonomski razvoj Hrvatske na primjeru Dubrovnika u razdoblju između dva svjetska rata. Stečevina iseljenika prve generacije, prije svega usmjeravanjem na brodarsku djelatnost, postala je osnovom za ekonomski napredak Dubrovnika i dubrovačkog područja. Iseljenička ušteđevina je dominirala u parobrodskim društvima, čineći brodarstvo međuratnoga razdoblja najakumulativnijom i najpropulzivnijom djelatnošću. Brodari su stečenu dobit ulagali u druge djelatnosti, posebice u hotelijerstvo te na taj način utjecali na razvoj turizma čiji se počeci na jadranskoj obali uglavnom vezuje uz pojavu parobrodarstva. Isto tako, osnivači prvih trgovinskih organizacija bili su poznati dubrovački povratnici. Povratnici su djelovali na izrazito širokoj poslovnoj osnovi baveći se: brodarstvom, industrijskom proizvodnjom, zatim zastupničkim, komisionarskim i otpremničkim poslovima, veletrgovinom i međunarodnom trgovinom. Uspješan razvoj uslužnih djelatnosti bio je usko povezan s razvojem bankarstva na dubrovačkom području u čemu su iseljenici odigrali veliku ulogu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest
