Pregled bibliografske jedinice broj: 903934
Povezanost između obiteljskih stresora, načina suočavanja sa stresom i sociometrijskog statusa srednjoškolaca
Povezanost između obiteljskih stresora, načina suočavanja sa stresom i sociometrijskog statusa srednjoškolaca, 2017., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 903934 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost između obiteljskih stresora, načina suočavanja sa stresom i sociometrijskog statusa srednjoškolaca
(Correlation between family stressors, coping strategies and sociometric status of high school students)
Autori
Preradović, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
12.07
Godina
2017
Stranica
49
Mentor
Franc, Renata
Neposredni voditelj
Maričić, Jelena
Ključne riječi
stres, obiteljski stresori, suočavanje sa stresom, sociometrijski status
(stress, family stressors, coping strategies, sociometric status)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost između obiteljskih stresora, načina suočavanja sa stresom i sociometrijskog statusa kod srednjoškolaca. Sudjelovalo je 214 učenika drugih i trećih razreda dviju zagrebačkih gimnazija. Sudionici su ispunili upitnik sociodemografskih varijabli, Upitnik svakodnevnog stresa i doživljenih stresora, Upitnik načina suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera, Skalu dječje percepcije sukoba među roditeljima i procijenili druge učenike HIFTO metodom. Utvrđena je značajna negativna povezanost popularnosti učenika s prisutnosti i uznemirenosti svakodnevnim stresom, suočavanjem usmjerenim na emocije, okrivljavanjem zbog roditeljskih sukoba, prijetnjom roditeljskih sukoba i pripisivanjem negativnih značajki roditeljskim sukobima te pozitivna sa suočavanjem usmjerenim na problem i odnose s drugima. Utvrđena je i značajna negativna povezanost emocionalnog odnosa sa suočavanjem usmjerenim na emocije, a pozitivna sa suočavanjem usmjerenim na probleme i na odnose s drugima. Provedene su dvije regresijske analize, jedna s kriterijem popularnosti, a druga s kriterijem emocionalnog odnosa, u dva bloka. U predviđanju popularnosti u drugom koraku objašnjeno je 6, 9% varijance s jednim značajnim prediktorom - prihodima u obitelji. Pri predikciji emocionalnog odnosa niti jedan prediktor nije se pokazao značajnim, kao niti postotak objašnjene varijance. Utvrđena je i značajno manja popularnost učenika kojima je u zadnje 3 godine rođen brat ili sestra ili su imali financijske teškoće u obitelji. Također, pokazalo se kako se odbačeni učenici značajno više samookrivljavanju zbog roditeljskih sukoba od nediferenciranih učenika te da popularni učenici imaju značajnije viši emocionalni odnos prema drugima od odbačenih. Unatoč ograničenjima rezultati pružaju korisne spoznaje i temelj za buduća istraživanja u kojima je prijedlog proširivanje uzorka i procjena osobina ličnosti, agresivnosti i depresije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb