Pregled bibliografske jedinice broj: 903732
Drosophila melanogaster: modelni organizam za bazična i medicinska istraživanja
Drosophila melanogaster: modelni organizam za bazična i medicinska istraživanja // Istraživanja na modelima laboratorijskih životinja / Rukavina Danijel ; Pavelić Krešimir (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2017. str. 95-105
CROSBI ID: 903732 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Drosophila melanogaster: modelni organizam za bazična i medicinska istraživanja
(Drosophila melanogaster: model organism for basic and medical research)
Autori
Andretić Waldowski, Rozi
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Istraživanja na modelima laboratorijskih životinja
Urednik/ci
Rukavina Danijel ; Pavelić Krešimir
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
95-105
ISBN
978-953-347-172-3
Ključne riječi
Drosophila ; ponašanje ; genetika ; metode genskog inženjerstva
(Drosophila ; behavior ; genetisc ; transgenic methods)
Sažetak
T.H.Morgan je početkom prošlog stoljeća počeo koristiti Drosophilu melanogaster kao modelni organizam koji omogućuje relativno lako, brzo, jeftino i kontrolirano znanstveno istraživanje u laboratorijskim uvijetima. Drosophila se koristi i danas kao jedan od najpogodnijih laboratorijskih organizama radi naknadno uočene visoke genske sličnost sa sisavcima. Dva pristupa zaslužna da je Drosophila postala modelni organizam bez premca su: genski probir i genski inženjering (metode integriranja željenih gena u genom). Genski probir primjer je genotipskog pristupa (engl. Forward Genetics), i služi za otkrivanje novih gena koji sudjeluju u određenom procesu, dok metode genskog inženjeringa koriste fenotipski pristup (engl. Reverse Genetics), kojim se definira funkcija novootkrivenh gena. Metode genskog inženjerstva, od kojih je najpoznatiji binarni izražajni sustav, omogućuju vrlo preciznu anatomsku i vremensku kontrolu nad genskom izražajnošću. Upotreba genskog inženjeringa omogućila je definiranje neuralnih mreža koje generiraju ponašanje kroz detaljnu analizu staničnog i ponašajnog fenotipa. Razumijevanje složenih obrazaca ponašanja proteklih je godina značajno uznapredovalo korištenjem optogenetskih pristupa te primjenom metode genskog uređivanja (engl. editing), CRISPR/Cas9. Radi genske homologije sa sisavcima, otkrića na Drosophili, lako se prevode na ostale organizme, te tako dovode do značajnih napredaka u razumijevanju bazičnih mehanizama funkcioniranja i raznih patološka stanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
