Naslov
Franz Vaniček i zapadna Hrvatska
(Franz Vaniček and Western Croatia)

Autori
Holjevac, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija

Urednik/ci
Skenderović, Robert ; Andrić, Stanko

Izdavač
Hrvatski institut za povijest

Grad
Slavonski Brod

Godina
2017

Raspon stranica
301-310

ISBN
978-953-6659-44-9

Ključne riječi
Franz Vaniček, Zapadna Hrvatska
(Franz Vaniček, Western Croatia)

Sažetak
Početkom 1860-ih godina proveo je Franz Vaniček nekoliko godina svoga „radišnog života“ na području zapadne Hrvatske. U travnju 1861. došao je u Senj, gdje je već sljedeće godine kao prvi tajnik senjskoga željezničkog odbora sastavio promemoriju ili spomenicu u pogledu hrvatsko-slavonskoga željezničkog pitanja, tiskanu na hrvatskom i njemačkom jeziku. U njoj se zauzeo za izgradnju dionice zemunsko- jadranske željezničke pruge na trasi od Karlovca prema Senju, duboko uvjeren „da se izim neizmjernim troškom bolja i kratja pruga neće naći“. U rujnu 1863. stigao je u Karlovac, gdje je kao provizorni ravnatelj dao doprinos ustrojavanju više realne škole u Rakovcu, a odatle je u travnju 1864. otišao za Vinkovce. Dok je boravio na području zapadne Hrvatske, Franz Vaniček je u zagrebačkom listu na njemačkom jeziku Agramer Zeitung tijekom 1862. i 1863. objavio nekoliko članaka o povijesti Like i Senja u sklopu feljtona pod naslovom „Topisch-historische Skizzen aus der Militärgrenze“. U ogledalu Vaničekovih veza sa zapadnom Hrvatskom mogu se prepoznati i ispisi iz III., IV. i V. sveska za povijest Ličke pukovnije na njemačkom jeziku i gotičkom pismu, koji se pripisuju upravo njemu (Vaniček, Likaner Regiments-Geschichte) i koji su zajedno s ostalim rukopisima za povijest Like i Ličke pukovnije bili u posjedu generala i književnika Bude Budisavljevića Prijedorskog, a danas se čuvaju u Zbirci rukopisa Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Nedostaje prvi i drugi dio, a na naslovnici je Budisavljević dodao rukom na ćirilici: „Baš znam, ko mi je ukrao I. i II. svesku, jedan gospodin, što me je pohodio“. Na ukupno 23 folije ili 46 stranica sačuvanih ispisa opisuju se različiti događaji, uglavnom ratni pohodi ličkih krajišnika, gotovo iz godine u godinu i to od postanka Ilirskih pokrajina 1809. i Napoleonova sloma 1815. preko sukoba na krajiškom kordonu prema osmanskoj Bosni tijekom 1830-ih i 1840-ih godina i revolucionarnih zbivanja u Italiji i Ugarskoj 1848/49. do bitke kod Solferina 1859. u sklopu posljednjega obrađenog pohoda. Iz navoda u četvrtoj knjizi Specialgeschichte der Militärgrenze iz 1875. vidi se da je Vaniček više puta citirao „Likaner Regimentsgeschichte“, a usporedbom rukopisnog i tiskanog teksta može se zaključiti da je samo djelomično posredovao brojne opservacije koje se mogu pronaći u spomenutom rukopisu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA