Naslov
Temelji modernizacije
(Fundaments of Modernization)

Autori
Holjevac, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Povijest grada Zagreba

Urednik/ci
Goldstein, Ivo ; Goldstein, Slavko

Izdavač
Novi Liber

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
301-349

ISBN
978-953-325-020-5

Ključne riječi
Zagreb, modernizacija
(Zagreb, modernization)

Sažetak
Carskim patentom Franje Josipa I. od 7. rujna 1850. spojene su četiri jurisdikcije: slobodni i kraljevski grad Zagreb (Libera ac Regia Civitas Zagrabiensis) ili Gradec na brdu Griču, biskupski Kaptol (Area Capituli), Nova Ves (Nova Villa) i Vlaška (Laška) ulica (Vicus Latinorum) s Horvatima kao selom koje je pripadalo Gradecu i župi Sv. Marka. Nakon ujedinjenja Zagreb je bio mali pokrajinski gradić: 1851. imao je samo 14.258 stanovnika. Zagrebačka biskupija uzdignuta je 1852. na čast nadbiskupije. Red građenja za zemaljski glavni grad Zagreb, prvi oblikovani urbanistički plan grada Zagreba, donesen je u siječnju 1857. godine, čime su položeni temelji za izgradnju Zagreba u narednim desetljećima i umnogome definiran i njegov prepoznatljivi izgled. U Zagreb je 1. listopada 1862. stigao prvi vlak na pruzi Zidani Most – Zagreb – Sisak, koja se nadovezivala na prugu Beč – Trst. „Zagrebčani moći će u jutro još kod kuće svoju kavu piti pa će u Beču u 9 satih večerati“, pisale su Narodne novine. Odmah poslije dolaska prvoga vlaka proradili su prvi industrijski pogoni, npr. plinara i paromlin. Na zasjedanju Hrvatskoga sabora u Zagrebu 1861. doneseno je više zaključaka koji su trebali pokrenuti utemeljenje i regulirati rad središnjih nacionalnih ustanova u „glavnom miestu kraljevinah Hèrvatske i Slavonije“. Radilo se, na prvome mjestu, o akademiji znanosti, sveučilištu i kazalištu. Tijekom 1870-ih godina 19. stoljeća sagrađeno je više reprezentativnih javnih zgrada u Donjem gradu, podignutih u duhu historicizma, pri čemu je tadašnja arhitektura posezala za povijesnim stilovima i stvarala nove stilske oblike. Oblikovanje Zagreba kao modernoga grada bilo je u tome „osnivačkom razdoblju“ prilično zahtjevan posao, a napredak na putu od ideje do ostvarenja prepun zapreka. Školske reforme, sveučilište, vodovod i drugi iskoraci krasili su „grad, koji teži eminentno za napredkom“, kako se izrazio gradonačelnik Josip Hofmann. Obnova urbanoga prostora poslije velikog potresa 1880. potaknula je izgradnju novih sadržaja pa je grad nastavio rasti. Rad sadrži cjelovit prikaz povijesti grada Zagreba do 1850. do 1880. godine, koji je koncipiran tako da daje znanstveni doprinos u odnosu na ranije objavljene radove o toj temi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA