Naslov
Religija i kockanje
(Relgion and Gambling)

Autori
Kozjak, Boris

Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 17 (2008), 3; 263-284

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kocka, „bacanje kocke“ ; kockanje ; Biblija ; židovstvo ; kršćanstvo ; protestantizam ; Katolička crkva
(gambling ; Bible ; Christianity ; Protestantism ; Islam ; Catholic Church ; Canon law ; pathological gambling)

Sažetak
U radu se u povijesnom kontekstu analiziraju razni aspekti odnosa između religije i kockanja. Polazi se od postavke da je religija od kada postoji ljudsko društvo imala značajan utjecaj na kockanje, a što se može posebno uočiti u istraživanjima drevnih religija. Iako i židovstvo spada u drevne religije, ipak se u Bibliji nigdje ne govori o kockanju, već o „bacanju kocke“, o ždrijebanju u posebno teškim situacijama u kojima se bio nalazio židovski narod. Iako ne govori o kockanju, Biblija ipak upozorava da je potrebno držati se podalje od ljubavi prema novcu i pokušaja «brzog bogaćenja» ukoliko se čovjek želi svidjeti Jahvi. Kršćanstvo se, baštineći starozavjetnu židovsku religijsku tradiciju ali i novozavjetnu evanđeosku poruku, negativno odnosi prema kockanju. No na promjenu negativnoga prema nešto umjerenijem odnosu kršćanstva prema kockanju presudno je utjecao Toma Akvinski koji je uporabu ždrijeba smatrao nužnom, ako se on koristi s ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba. Kockanje osuđuju i protestanti i katolici, ali iz različitih razloga. Crkveni dokumenti ne osuđuju kockanje, ali ga smatraju moralno neprihvatljivim kad lišavaju osobu onoga što joj je nužno za zadovoljavanje vlastitih i tuđih potreba. Otvaranjem kladionica u Hrvatskoj nije poraslo zanimanje za sport nego za brzu i laku zaradu. U tradicionalnim kulturama, kockari mogu dobitke pripisati Bogu i višim silama. U modernim zapadnim društvima kockanje i religija u potpunosti su konstruirani kao dvije potpuno odvojene institucionalne sfere. Iz kršćanske perspektive, kockanje je loše ne samo zato što se temelji na želji za primanjem bez davanja i što pruža izazov u uređenom Božjem svijetu, već i zato što u određenoj mjeri nudi alternativni put iskustvima koja nisu transcendentalne i religiozne prirode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA