Naslov
Kristološke hereze tijekom povijesti Crkve
(Christological Heresy during the History of the Church)

Autori
Karlić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Interpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva / Blažević, Josip ; Šimunović, Josip - Zagreb : Centar Hrvatski Areopag, 2017, 24-41

ISBN
978-953-8043-24-6

Skup
Interpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.11.2016. - 13.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Isus Krist, kristologija, Crkva, patristika, krivovjerja
(Jesus Christ, Christology, Church, Patrology, heresies)

Sažetak
Povijest kristologije tijekom proteklih dvadeset stoljeća pruža nam panoramu različitih slika istoga Isusa Krista. Kristološko razmišljanje u Crkvi nije stalo zaključenjem novozavjetne objave nego je bilo nastavljeno u životu crkvene zajednice. Ona je, vođena vjerom u uskrsnuloga Isusa Krista i usmjeravana Duhom Svetim, uvijek iznova pokušavala produbiti otajstvo Isusa Krista. To je činila polazeći od normativnih novozavjetnih spisa koje je čitala i tumačila „u istom Duhu u kojem je Sveto pismo i napisano.“ Na taj način crkvena Predaja obogaćuje vjeru u Isusa Krista, a Bog, „koji je jednoć progovorio, bez prekida razgovara sa Zaručnicom svoga ljubljenog Sina ; i Duh Sveti, po kojem se živa riječ Evanđelja razliježe u Crkvi i po njoj u svijetu, uvodi svoje vjerne u svu istinu te čini da u njima obilno stanuje riječ Kristova (usp. Kol 3, 16).“ U radu se sažeto iznose kristološke kontroverzije i kriva učenja (hereze) u prvim stoljećima kršćanske ere (patrističko razdoblje), tijekom kojih se rađaju, razvijaju i izmjenjuju razna kriva učenja o Isusu Kristu. Patrističko razdoblje i tadašnji razvoj kristologije ima posebnu važnost za kristologiju uopće ; to je doba velikih kristoloških diskusija i kontroverzija koje su zapravo pružale priliku Crkvi da, zbog raznih kristoloških krivovjerja, još više i bolje produbi objavljenu istinu, sadržanu u Svetom pismu, i svoju vjeru u Isusa Krista. Govori se o judeo-kršćanskom i o helenističkom okružju, u kojima su rođena neka kristološka krivovjerja. Nakon izlaganja o herezama u judeo-kršćanskom i u helenističkom okružju, prelazi se na govor o nekim suvremenim krivim (krivovjernim) shvaćanjima osobe i djela Isusa Krista, koji se na neki način temelje upravo na starim krivovjerjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA