ࡱ> [zbjbj .Vΐΐ&+++++???8w{l?."$HÎ+Î++l~_~_~_7++~_~_~_y|-?UY~$0}~ʕ^ʕH--ʕ+ .h~_TÎÎ_jʕ :Dragojevi Lia ENGLESKI POMORSKI LEKSIK I HRVATSKI POMORSKI LEKSIK Sa~etak Pomorstvo kao internacionalna globalna aktivnost zahtijevalo je univerzalan jezik da bi viaejezi na posada mogla meusobno komunicirati i suraivati. Engleski jezik pokazao se prikladan zbog povijesnih, politi kih, ekonomskih, kulturnih i tehnoloakih razloga. Engleski pomorski leksik razvijao se tijekom viae razdoblja, ali je uvijek bio otvoren utjecaju ostalih europskih i svjetskih pomorskih nacija i pripadajuih im jezika. Hrvatski pomorski leksik, etimoloaki gledano jednako tako odra~ava utjecaj viae pomorskih naroda s kojima su Hrvati dolazili u dodir. Opa~a se da su Hrvati imali pomorski rje nik i knji~evnost prije Engleza iako taj jezik danas dominira prije svega u pomorstvu. Brojni autori bave se engleskom pomorskom terminologijom. U ovom radu anglistica koja se viae godina bavi pomorskim engleskim jezikom obrazla~e vlastiti neobjavljeni znanstveni magistarski rad. Krive interpretacije koje je objavio }eljko Stepani u ovom asopisu objaanjene su na 7 primjera. Zaklju uje da je njegov rad samo nestru no kritizirao priznatu metodologiju kojom hrvatski anglisti ve viae desetljea analiziraju leksike jezika u kontaktu. Takve su im analize potrebne radi temeljitog razumijevanja engleskoga - stranog i hrvatskoga - materinskog jezika, kako bi kvalitetno pou avali ESP ( English for Special Purposes ) ili Maritime English. Summary Seafaring, as an international global activity required a universal language for a multilingual crew to be able to communicate and cooperate. English has proved to be an adequate one, due to historical, political,economic,cultural,and technological reasons .English maritime related terms have been developed over various periods, but they have always been open to the influence of other European and world maritime nations and their respective languages.Croatian maritime related terms, from the point of view of etymology reflect the impact of various maritime nations Croats have been in contact. It has ben noticed that Croatian naton had its maritime glossary and literature even before English, whose language is dominant today, especially in seafaring. Numerous authors deal with maritime related terms. In this paper, the Anglicist who has been teaching Maritime English for years, interprets her own, not yet published M.A. thesis, Wrong interpretations by }eljko Stepani published in this journal have been shown on 7 examples. It has been concluded that his paper merely unprofessionally criticized a recognized linguistic methodology adequate for the analysis of the languages in contact, used by Croatian Anglicists more than three decades . Such analyses are necessary for thorough comprehension of English as a foreign language and Croatian mother tongue to be able to teach English for Special Purposes (ESP) i.e. Maritime English. 1. POMORSTVO I KOMUNIKACIJA U pomorstvu je engleski jezik tzv. lingua franca, kao to je to bio latinski u srednjemu vijeku. Lingua franca je jezik koji slu~i kao sredstvo komunikacije izmeu skupine ljudi koji imaju razli ite materinske jezike. Drugi termin za lingua franca je pomoni jezik. Postoji glediate da je dominacija engleskoga rezultat namjernih strategija Britanaca i Amerikanaca nakon Drugoga svjetskog rata, i postoji teza o njihovu kulturnome i lingvisti kom imperijalizmu. Meutim, ako se promatra povijest Europe, razvidno je da uvijek u njezinim granicama je postojao opi jezik lingua franca . U srednjem vijeku to je bio latinski, a onda je francuski preuzeo ulogu jezika kulture, umjetnosti i knji~evnosti. Jednako posve injenici da su u razli itim regijama svijeta postojali razli iti opi jezici prijeko potrebni radi komunikacije meu narodima. Engleski se tako nametnuo kao globalni u danaanje vrijeme, ali u budunosti to bi mogao biti npr. kineski, ili apanjolski. Uz to, dr~i se da e u bliskoj budunosti engleskome vjerojatno porasti utjecaj, djelomi no zbog sve vee dominacije SAD-a, koji je globalizacijski proces uglavnom sveo na amerikanizaciju. Ovaj proces e nesumnjivo poveati meunarodnu ulogu engleskoga. Ima strahova da velika uporaba engleskoga i njegovo rano uvoenje u akolski program mogu imati negativan utjecaj na upotrebu i budunost nacionalnih jezika. Pri tom nema kontradikcije ili nekompatibilnosti - imati meunarodni jezik ne zna i obvezno izgubiti kontakt sa svojim vlastitim jezikom ili ne prihvatiti druge strane jezike. Na engleskom jeziku komunicira se meu viaejezi nom posadom na brodu. Doduae, taj engleski jezik nije istovjetan onome kojim govore obrazovani Englezi. Rije  je o engleskom jeziku koji slu~i za razmjenu razli itih va~nih poruka. Naravno, vrlo je bitno da te poruke ne budu viaezna ne, nego precizne kako bi pridonijele ato veoj sigurnosti na brodovima. Uz govorni jezik engleski u pomorstvu ima i svoj pisani oblik jer se njime piau uglavnom svi brodski dokumenti: od teretnica, spasilla kih ugovora, ugovora o zakupu broda (charter), manifesta, pa do svjedod~ba o osposobljenosti pomoraca i ovlaatenja ato ih izdaju lu ke kapetanije. Sve meunarodne konvencije koje potpisuje i Republika Hrvatska, pisane su engleskim jezikom. Pomorski engleski varijanta je engleskog jezika (a ne poseban jezik) ato ju je odabrala i prihvatila pomorska zajednica, i ponekad je jasno preporu ena za upotrebu pomorcima da bi se postigla djelotvorna komunikacija i u svakodnevnom ~ivotu na brodu,i s broda na brod i s broda na obalu, te u obavljanju ostalih poslova i obveza ato se odnose na sve aspekte pomorskoga prometa i brodarstva. Engleski jezik pomorskih komunikacija varijanta je pomorskoga engleskog i on je ograni en u vokabularu i strukturi, kako bi odgovarao posebnim zahtjevima meuljudske komunikacije (uvijek na razini diskursa) u interakciji sa sli nim ciljevima. Ta varijanta engleskoga ograni ena je situacijskom i kontekstualnom dimenzijom. Ova vrsta jezika esto je okarakterizirana kao poseban registar kojemu definicija varira da bi odgovarala posebnim svrhama lingvisti ke analize. Prema Hallidayevoj funkcionalnoj gramatici registar se smatra bilo kojom varijantom engleskoga razlikovanoj prema uporabi, tj. oblici se jezika razlikuju u odnosu prema razli itim ekstralingvisti kim situacijama. Engleski pomorski jezik kao jezi na vrsta bio je u proalosti izrazitije obilje~en nego ato je to danas. Odnosi se to na vrijeme jedara, kada je engleski jezik pomoraca imao obilje~ja ~argona, iako se govor pomoraca na jedrenjacima razlikovao i zbog socijalnoe strukture posade. Tako , jezik iz vremena pogona na vjetar, posve logi no, bio je druk iji od onoga u danaanje vrijeme. Mnoge leksi ke jedinice i izrazi su nestali : square the yards, fore yard, hands braces, a neki su ostali u jeziku s ni~om frekvencijom uporabe, do~ivljavajui semanti ka su~enja, proairenja i specijalizaciju , primjerice : set sail, let go, breeze, poop. U oto noj zemlji kakva je Velika Britanija, nauti ki izrazi postali su dijelom svakodnevnog jezika prosje noga Engleza i to esto u figurativnom smislu, to be shipshape (= biti u dobroj formi), to know the ropes (= imati prakti no iskustvo), give a wide berth (= biti na sigurnoj udaljenosti), steer clear of (= izbjegavati), be in the same boat (= imati iste probleme), rest on one's oars (= odmarati se poslije rada), sail through with flying colours (= uspjeti), lose one's bearings (= izgubiti se), weather the storm (= proi uspjeano kroz teakoe). 2. ENGLESKI POMORSKI LEKSIK Kelti su bili prvi narod koji je naseljavao prostor ato se danas naziva Velikom Britanijom. Doali su na otok, ini se sredinom petog tisuljea prije Krista. Dugo su odolijevali pokuaajima da im zemlju pokori Rimsko Carstvo, ali su ipak na kraju do~ivjeli neuspijeh. Nakon ato su se rimske trupe povukle, nadrla su plemena sa sjevera Britanije. Kelti su zatra~ili pomo germanskih ratnika radi obrane svoje zemlje. Prekasno su ustanovili da su im saveznici postali osvaja i. Bila su to germanska plemena Angli, Sasi, Frizijci i Jute. Germanski osvaja i nazivali su domae Kelte Wealas, a Kelti su nazivali osvaja e Sassenachs, Saxon bez obzira na specifi na plemena. Godine 601. kentski kralj Aethelbert naziva se rex Anglorum (King of the Angles). Rije  England (zemlja Angla), poslije je dala ime England, a nije se pojavila do po etka desetog stoljea. Razvitak engleskog vokabulara mo~e se pratiti kroz etiri razdoblja : 1. razdoblje staroengleskoga (450. - 1066.), 2. razdoblje srednjoengleskoga (1066. - 1500.), 3. razdoblje ranoga modernog engleskog (1500. - 1800.), 4. razdoblje modernoga engleskog (od 1800. do danas). Leksik staroengleskog razdoblja dr~i se se da je imao 24 000 razli itih leksi kih jedinica, a oko 85% tih rije i nije viae u uporabi. Samo 3% staroengleskih rije i su posuenice, a danaanji engleski jezik ima ak 70% posuenica. Staroengleski vokabular bio je prete~no germanski. Razdoblje srednjoengleskoga okarakterizirano je posuenicama iz drugih jezika. Normansko osvajanje 1066. uvelo je francusko-engleski bilingvizam u Englesku, i utrlo je put posuivanju francuskih rije i. Presudan imbenik u treem razdoblju je dolazak tiskarske revolucije. William Caxton postavio je svoju tiskaru u Westminsteru 1476., ato je bio poticaj normi pisanja i izgovora i popularizaciji tiskanih djela. William Shakespeare svojim djelima sna~no je utjecao na engleski jezik. Ovo je razdoblje najbr~eg rasta u leksiku u povijesti ovoga jezika. Godine 1755. engleski je leksik dobio svoj stvarno autoritativan tretman kada je S. Johnson objavio svoj Rje nik engleskog jezika. Bio je to prvi precizni opis kompleksnosti leksika i uporabe rije i. Razdoblje modernoga engleskog jezika okarakterizirano je trima obilje~jima: rastom znanstvenog vokabulara, priznavanjem ameri koga engleskog kao dominantne verzije jezika i nastankom drugih varijacija poznatih kao New Englishes. Engleski jezik je u osnovi germanski jezik, a anglosaksonske rije i ine zapravo nukleus ili sredianju masu. One su openito kratke i konkretne. Odnose se na dijelove tijela, prirodni krajolik, obiteljski ~ivot, kalendar, ~ivotinje itd. Engleski jezik mo~e se smatrati nezasitnim posuiva em jer je procijenjeno da je viae od 120 jezika iz cijelog svijeta izvorom sadaanjemu engleskom vokabularu. Treba pritom napomenuti da, primjerice keltski nije puno utjecao na engleski jezik. Neke keltske rije i izvedene su iz latinskoga ato su ih donijeli irski misionari. Kako je Engleska bila pod vladavinom Danaca 25 godina, mo~e se pratiti utjecaj skandinavskih rije i, kao npr. skill, sky, skirt. Gr ki je pru~io engleskom jeziku, kao i ostalim europskim jezicima, odreeni broj termina, npr. lexis, lexeme, lexical, lexicographer. Zbog presti~a Nizozemaca u pomorskim aktivnostima, njihov je jezik puno pridonio nauti kim terminima u engleskom jeziku, npr.: bowline, bowsprit, buoy, commodore, cruise, deck, skipper, smuggle, yacht. Nizozemci i Flamanci bili su takoer poznati po svojoj izradbi tkanine i pomonim trgova kim aktivnostima, pa otud izrazi cambric, jacket, nap, spool, dollar, groat, guilder, mart. Uz latinski i francuski engleski je posuivao i iz drugih romanskih jezika, kao ato su apanjolski, portugalski i talijanski. Mnoge posuenice doale su iz Novoga svijeta, npr. barracuda, canoe. U 19. stoljeu postalo je moderno da Amerikanci posuuju rije i iz apanjolskoga (siesta, stampedo). Sve portugalske posuenice uale su u engleski za vrijeme modernog razdoblja (albino, copra, teak). Talijanski ima utjecaja u glazbenom vokabularu i drugim umjetnostima. Talijanska posuenica s pomorskim obilje~jem bila bi npr. regatta. Odreen broj rije i arapskog podrijetla posuen je za vrijeme srednjoengleskog razdoblja i ima veze sa znanoau i trgovinom (admiral, zenith, algorithm, almanac, azimuth). 3. HRVATSKI POMORSKI LEKSIK Hrvati kao pomorski narod nazo ni su na Jadranu i Mediteranu ve cijelo tisuljee. Meutim, ne treba zanemariti injenicu da su oni inicijalno agrarni, a ne pomorski narod, pa je hrvatski pomorski leksik povezan s povijesnom tradicijom Hrvata na Jadranu. Baviti se pomorskom terminologijom ne zna i samo obraditi pomorske tehni ke izraze vezane za brod, brodogradiliate i navigaciju, ve prou avati i brojne proverbijalizme, argotizme, vulgarizme i blasfemizme. Zato, etimoloaki gledano pomorski leksik pru~a vrlo aarenu sliku: opeslavensko podrijetlo, grecizmi, latinizmi, dalmatizmi, arabizmi, turcizmi i dakako brojni romanizmi. Glavni jezik davatelj je talijanski, i to ne toliko standardni, koliko neki dijalekti toga jezika, posebno venecijanski, ali i drugi romanski idiomi, kao ato su veljotski, dalmatski, istriotski i sli no. Za razvoj hrvatskoga pomorskog nazivlja va~nu su ulogu imale i pomorske akole, najprije ona u Perastu, koja se spominje joa u 16. stoljeu, zatim ona u Kotoru, otvorena u 19 . stoljeu te osobito ona u Bakru. Nazo nost brojnih pomorskih izraza u podru jima izvan pomorske struke pokazuje koliko i kako je more ualo u krv i svakodnevnu svijest naaemu narodu. U tome nismo uope inferiorni u odnosu prema drugim mediteranskim narodima. Povijesno gledano, za svaki narod s visokom nacionalnom svijeau bitno je imati standardiziran jezik. Hrvatski narod se mo~e pohvaliti da ve u prvoj polovici aesnaestog stoljea na jadranskoj obali postoje dva leksikografa i filologa, satavlja a opih rje nika: `iben anin Faust Vran i (1551.-1617.) i Splianin Matija Alberti. Prvospomenuti u rje niku Rje nik pet najplemenitijih europskih jezika latinskog, talijanskog, njema kog, dalmatinskog, ugarskog (Venecija, 1595.) zastupio je malen korpus pomorsko-ribarstvenog nazivlja s ne viae od 25 natuknica. Meu njima ima hrvatskih rije i od kojih su neke zamijenjene tuicama, venecijanizmima ili traanizmima. Pavao Ritter Vitezovi (1652.-1713.) sastavlja rje nik koji je do danas, dakle ve 300 godina, joa uvijek u rukopisu, ali ga je iscrpno prostudirao filolog Bla~ Juriai. Iz njegove studije doznajemo da ovaj rje nik ima 2 253 natuknica u svezi s pomorstvom, da nije upotrijebljen u izradi Akademijina rje nika i da prvi izdvaja iz opeg rje nika pomorsko -ribarsku terminologiju. Pomorska terminologija mo~e se pronai i u djelu Ardelija Della Belle (1655.-1737.) Talijansko-latinsko-ilirski rje nik s pregledom hrvatske gramatike, i Joakima Stullija (1729.-1817.), hrvatskog leksikografa i franjevca, te Josipa Voltiggia (Voltia). Joakim Stulli potomak je stare dubrova ke obitelji. On pohaa dubrova ki isusova ki kolegij nakon osnovnog akolovanja. U Dubrovniku je bio organiziran filozofsko teoloaki studij u samostanu Male brae 1462. i podignut je 1664. na generalni studij s pravom primanja studenata drugih provincija uz obvezu da jedan od trojice profesora bude stranac. Poslije redovitog te aja filozofije, Stulli je poslan u Rim da na sredianjem studiju svoga reda u samostanu Aracoeli upiae teologiju. Po tom programu studira Stulli tri godine sa zapa~enim uspjehom. Nakon zavraenih teoloakih studija u Rimu, Stulli kree putem dubrova ke leksikografske tradicije da udovolji knji~evnim, trgova kim i diplomatskim potra~ivanjima za odgovarajuim rje nikom, omogui sunarodnjacima solidnije poznavanje materinskog jezika i doka~e kako se Slaveni svojim jezi nim blagom i leksikografijom mogu mjeriti s ostalim kulturnim narodima Europe. Tako rje nik postaje Stullijevim ~ivotnim pothvatom i zadaom. Nepoznati su motivi koji su Stullija naveli da odlu i krenuti stopama dubrova ke leksikografske tradicije i po ne redigirati Hrvatsko-talijansko-latinski rje nik u tri varijante. Uzori su mu Della Bellin Dizionario-italiano-latino-ilirico, Mleci, 1728. , izraen na temelju iskustva dubrova ke Akademije ispraznijeh, koju je vodio u leksikografskom smjeru uro Matijaaevi (1670.-1728.), a u pravopisnome Ignjat urevi (1675.-1737.), i latinsko-talijanski i talijansko latinski, tzv. Turinski rje nik, najbolji talijanski akademski rje nik XVIII. stoljea, mleta ke redakcije, iz kojega ispisuje talijanske i latinske rije i i prema njemu nastoji redigirati svoj rje nik. Time nastoji olakaati sunarodnjacima prevoenje s talijanskoga i latinskog jezika na hrvatski, te im omoguiti solidnije poznavanje materinskog jezika, ali i prakti no pokazati ostalim narodima, pogotovo Talijanima, da Slaveni u jezi nom i leksikografskom pogledu nimalo ne zaostaju za njima. Rije i su prikupljene iz viae od 200 djela oko 170 autora iz slavenskih naroda od Jadrana do Sjevernoga mora. Ne uspijevajui svoje djelo tiskati u Rimu, Mlecima, Bassau del Grappa, Desauu, on dolazi 1782. u Be  caru Josipu II., u ijim planovima postoji i redakcija jedinstvenog rje nika za sve slavenske narode Monarhije, s jedinstvenom grafijom i dodanim njema kim rije ima. Pri tom je grafija rje nika preureena prema tzv. slavonskoj, a cenzuru vodi biskup Antun Mandi. Njema ke rije i dodaje u ilirski dio rje nika slavonski gramati ar Marijan Lanosovi, a cenzuru nad tim popunjavanjem vodi cenzor ilirskih knjiga Atanasije Sekerea. Latinski i talijanski dio rje nika korigira i dopunjuje dubrova ki otpremnik poslova na be kom dvoru Sebastijan conte d  Ayala. Rje nik je zapravo sinteza jezi nog blaga dubrova ke knji~evnosti i dubrova koga ~ivotnog iskustva. Preko obilnog leksi kog blaga Stullijev rje nik odra~ava ~ivotne oblike Dubrova ke Republike. Bla~ Juriai objavio je rukopisni rje nik Antuna Miko a iz 1852. i napisao je opairnu studiju o Miko evu ~ivotu i radu. Miko evim rje nikom okoristio se i Bo~o Babi, pisac prvoga naaega tiskanog pomorskog rje nika, i drugih terminoloakih djela. Poneato se pomorskom terminologijom pozabavio i Mato Vodopi (1816.-1893.), biskup i knji~evnik, u svojem djelu Tu~na Jele (1886.), gdje u tekstu nalazimo 80 ak rije i u biljeakama protuma enih uz napomenu da bi ozbiljnije prikupljanje, obraivanje i stvaranje hrvatskoga pomorskog nazivlja trebala organizirati Jugoslavenska akademija. Pomorsku grau prikupljali su i Dubrov anin Antun Pasko Kazali (1815.-1894.), hrvatski preporodni knji~evnik, sveenik i gimnazijski profeso,r i Luko Zore, hrvatski filolog, zagovornik istoe hrv. jezika i nacionalnog identiteta u Dalmaciji, osniva  lista Slovinac. Zore je bio pobornik nacionalnog purizma, pa ~eli pobirati rije i i izraze po puku i tra~i potvrde kod Hektorovia i Pucia. Nastavlja em Miko eva rada mo~e se dr~ati kapetan Bo~o Babi (1840.-1912.) On 1870. 1901. izdaje aest knji~ica o pomorskoj terminologiji i odlu no ~eli te izraze o istiti od talijanizama i zamijeniti ih hrvatskim izrazima. U Zagrebu je 1880. iziaao prvi svezak velikoga Akademijina Rje nika koji e biti dovraen tek 1976. Pomorstvo je vrlo oskudno obraeno. Godine 1884. objavljeno je djelo Jurja Caria Slike iz pomorskog ~ivota. Va~nost tog djela je u tome ato je to ostalo do danas naae ponajbolje djelo pomorske putopisne literature, ali ne samo to. Ono oslikava Carievu dosljednost u uporabi tradicionalne pomorske terminologije u govornom jeziku. Zadarska Iskra 1887. objavljuje upitnik Petra Kasandria:  Upitnik za sakupljanje folkloristi kog gradiva o moru. Kasandri i njegovi sljedbenici bili su ustrajni i uporni u nastojanju da se prikupi izvorna graa, pa su tekst viae puta objavljivali u istom asopisu u razdoblju od gotovo 40 godina. Rezultati te hvalevrijedne inicijative nisu poznati. N. Z. Bjelovu i je u Smotri dalmatinskoj 1917. objavio svoju grau prikupljenu na Peljeacu. Vid Vuleti Vukasovi objavljuje 1900. rad o brodogradnji na Kor uli u kojemu ima nekoliko terminoloakih podataka i opisa. Desider Kasumovi 1905. u listu Traanski Lloyd, mjese nom prilogu za pomorstvo, objavljuje svoje hrvatske pomorsko-tehni ke nazive broda i jedrilja uz talijanske i njema ke izraze. Nakon prvoga svjetskog rata ponovno su krenule inicijative za rad na naaoj pomorskoj terminologiji. Juraj Cari javlja se u novopokrenutom asopisu Naae more (glasilo Jugoslavenske pomorske matice u Dubrovniku, 1919.-1920.) svojim lankom  Za jedinstveno pomorsko nazivlje  . Cari predla~e da se daje prednost rije ima iz ustiju naaih pomoraca, ato se mo~e smatrati nastavkom rada Luka Zore, a razli itim pristupom od bakarske akole radikalnoga purizma. Cariev stav mo~e se pratiti u lancima objavljenima u asopisu Naae more u kojem on oatro napada rad novoosnovane komisije pri Bakarskoj akoli i rje nik izdan 1922. (uredio i izdao Rudolf Crni). Cari se ironi no obara na mnoge rije i iz toga rje nika i oatro prigovara na inu na koji se on priprema umjesto da o tome odlu uje skup nauti ara i pomoraca iz svih krajeva naaeg Primorja uz kontrolu poznatoga filologa. Za potporu svojim stavovima Cari navodi mialjenje Pera Budmanija (1835.-1914.), Dubrov anina, hrvatskoga filologa i leksikografa, urednika Rje nika JAZU, jednog od najveih hrvatskih poliglota. Cari je bio zagovornik uporabe tzv. noatromizama (tal. nostromo = voa palube; naa, kapetanov ovjek), to jest rije i iz talijanskoga jezika prilagoenih hrvatskom jezi nom sustavu. Pri prikupljanja grae doalo se do 5 000 obraenih termina a meu skuplja ima istaknuto mjesto pripada Peru `akiu, pomorskom strojaru koji je u 12 godina rada, uz pomo filologa i stru njaka obradio 5 600 rije i koje se odnose na brodski parni stroj i na nove termine u strojarskoj praksi, te ina e na ostale pomorske objektie na brodu i na kopnu. U povijesti hrvatskoga pomorskog akolstva ime Petra `akia zapisano je zlatnim slovima jer se on prvi izborio za to da mu pomorska vlada u Trstu (na tra~enja Jurja Bjankinija) izda svjedod~bu na hrvatskom jeziku, a zbog nepostojanja obrasca, ona je 1908. pisana rukom. Do tada se nastava odvijala na talijanskom jeziku i ta prepreka nije desetljeima mogla biti prevladana, a kao razlog se navodilo nepostojanje stru nog pomorskog nazivlja u hrvatskom jeziku. Vratimo se Pomorskom rje niku Rudolfa Crnia, poru nika trgova ke mornarice (Zagreb 1. XII. 1922.), koji je Cari toliko kritizirao. U Predgovoru se iznosi povijest ankete i toga rje nika i odluka 30. V. 1921. ministra prosvjete Svetozara Pribi evia da se  poslije narodnog osloboenja (& ) oslobodi i naaa mornarica od talijanskog jezika  . Crniev rje nik ima 38 stranica velikog formata a rije i su grupirane po strukama. Meutim, svakodnevna jezi na praksa u trgova koj mornarici bila je nepopravljiva. Crni je bio ogor en i predlagao je ak i administrativne mjere protiv asnika pa i kapetana koji se slu~e takvim rje nikom. Zagreba ki romanist Petar Skok objavljuje 1932. u asopisu Jadranska stra~a prvu naau studiju o pomorskoj terminologiji. Taj je rad polaziate za sva sljedea lingvisti ka istra~ivanja te materije. Studija ima 12 poglavlja. On je prikupio viae od 600 termina u dijelu o brodu i pomorskoj meteorologiji. Skokova knjiga ima dva naslova i to jedan na koricama, a drugi na prvoj unutraanjoj stranici. Drugi je naslov u obliku pitanja:  Od koga nau iae jadranski Jugosloveni pomorstvo i ribarstvo? Lingvisti ka ispitivanja nas dovode do zaklju ka da se oni ne nau iae ovim zanimanjima od Romana apeninske obale, nego od domaih koje zatekoae u Dalmaciji u doba doseljenja. Mora da su oni doali na Jadran sa nekom terminologijom za ribarstvo koju je u velikoj mjeri potisnulo kasnije dugotrajno mleta ko gospodstvo. Svi naai pomorci u svojoj svakodnevnici su sve te termine smatrali sasvim normalnim ''svojim'', ''naaim'', a ne tuim. Oni su takoer veinu posuenica adaptirali jezi nom sustavu u raznim lokalnim govorima. Skok tvrdi takoer da simbioza Slavena i Romana u dalmatinskim gradovima ve od najstarijih vremena razvija kod naaeg svijeta bilingvitet, ili dvojezi nost, jer su trgovina, brodogradnja i navigacija u osnovi naae jadranske ekonomike pa su sastavnice i itave materijalne i duhovne kulture, koja isklju uje svaku zatvorenost pa tako i jezi nu i terminoloaku. Isto tako stara terminologija puna tuica prenesena je i uvrije~ena u prakti nom govoru jezika pomoraca i na najnovijim i najmodernijim brodovima. Posljedica je te terminologije u tomu ato je trebala poslu~iti imperijalisti kim dokazivanjima i presizanjima iz Italije do proaloga stoljea, pa i sve do Drugoga svjetskog rata. Ired   d h îo]K]K]9K"hYCJOJQJ^JaJmHsH"hcCJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH+h)he5CJOJQJ^JaJmHsH%h3a5CJOJQJ^JaJmHsH+h)h;A5CJOJQJ^JaJmHsH(h!hGCJOJQJ^JaJmHsH%h`C5CJOJQJ^JaJmHsH+h)h3a5CJOJQJ^JaJmHsH%h!5CJOJQJ^JaJmHsH TVXhj<"$x'R*\-x03`gdf#gdf#gdf#gdmh  V f h , . T  B f n ʸܸܸܸʸʦp^LL"h=QCJOJQJ^JaJmHsH"h'RCJOJQJ^JaJmHsH"heCJOJQJ^JaJmHsH"hDCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hZ!YCJOJQJ^JaJmHsH"hcCJOJQJ^JaJmHsH"h\eCJOJQJ^JaJmHsH"hYCJOJQJ^JaJmHsH"h-E,CJOJQJ^JaJmHsH8x^`v|ʸʂp^L^:"h CJOJQJ^JaJmHsH"hsCJOJQJ^JaJmHsH"hfwCJOJQJ^JaJmHsH"h|CJOJQJ^JaJmHsH"h{2CJOJQJ^JaJmHsH"h\ACJOJQJ^JaJmHsH"hZ!YCJOJQJ^JaJmHsH"heCJOJQJ^JaJmHsH"hrOoCJOJQJ^JaJmHsH"h<CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH&&(<>BRXlnrtvʸppʦʸZD+h h 6CJOJQJ^JaJmHsH+h hg6CJOJQJ^JaJmHsH"h52 CJOJQJ^JaJmHsH"hssCJOJQJ^JaJmHsH"hfwCJOJQJ^JaJmHsH"h{2CJOJQJ^JaJmHsH"h\eCJOJQJ^JaJmHsH"hYCJOJQJ^JaJmHsH"hZ!YCJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH"&(0PRTVXhjBCOyjUCU.U(h"h=QCJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH(h"h|CJOJQJ^JaJmHsHh|5OJQJ^JmHsH+h;^h|5CJOJQJ^JaJmHsH%h`C5CJOJQJ^JaJmHsH"h|CJOJQJ^JaJmHsH"hZ!YCJOJQJ^JaJmHsH"heCJOJQJ^JaJmHsH+h h 6CJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsHOV\_hlm!0Yr<Nqrֲ֠֎|jXC(h"h;^CJOJQJ^JaJmHsH"hzACJOJQJ^JaJmHsH"hfwCJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hDCJOJQJ^JaJmHsH"h:y5CJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH(h"h|CJOJQJ^JaJmHsH(h"h=QCJOJQJ^JaJmHsH 01=DIJĠĎ|gUC"hsCJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH(h"hUEhCJOJQJ^JaJmHsH"hzCJOJQJ^JaJmHsH"hmCJOJQJ^JaJmHsH"hvCJOJQJ^JaJmHsH"h~DCJOJQJ^JaJmHsH"hSRxCJOJQJ^JaJmHsH(h"h=QCJOJQJ^JaJmHsH(h"h;^CJOJQJ^JaJmHsH,.04)*+,08Reʵʑ||jU|C"hCJOJQJ^JaJmHsH(h"h;^CJOJQJ^JaJmHsH"hfwCJOJQJ^JaJmHsH(h"h CJOJQJ^JaJmHsH"h(:CJOJQJ^JaJmHsH"hDCJOJQJ^JaJmHsH(h"hUEhCJOJQJ^JaJmHsH"hsCJOJQJ^JaJmHsH"h!RCJOJQJ^JaJmHsH"h]*CJOJQJ^JaJmHsHegmpqz{ǵǵǣ{{{i{TFhUEhOJQJ^JmHsH(h"h;^CJOJQJ^JaJmHsH"hzCJOJQJ^JaJmHsH+h"h 6CJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsH"hmCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(h"h CJOJQJ^JaJmHsH"hfwCJOJQJ^JaJmHsH"hSRxCJOJQJ^JaJmHsH9Gmnx&(l|"BP  f"""8#:####,$.%0%&*&&&'L'x(|(((D))R***+&+ÿh* h%h*!hQ2hSRxh{h, hf#6]hf# hf#aJ+hfvhf#5CJOJQJ^JaJmHsH%hf#5CJOJQJ^JaJmHsHhwOJQJ^JmHsH<&+6+t+++ ,,,,- -\------/ /^/`///H0J0x0000000001^1j1 22$2b2222223323>3F34(54565@555566667888(8D888Z9\9`9b999999999h9Yhh[o9hSRxhmhK%h, hf#6]hf#h[huR35(8`9b999999::::; ;L<N<<=j==>f>>$a$gd$a$gd9Y $`a$gd9Y$a$gd[o9gdf#99999:(:::::::::::::;; ;;;<<<J<L<N<l<<<==$=j====>(>f>>>> ?.?n?p?r?t?v?x?.hfvhf#5CJOJQJ\^JaJmHsH(hf#5CJOJQJ\^JaJmHsHhkwhbPh 8h + h[o96]hh[o9hf#h9Yh`Ch`C6] h6] hf#6]5> ?r?t??CFGtGGDHHJLPRT VjYt\aa4b $dha$gdf#gdf#$dh^`a$gdf#$dh^a$gdf# $`a$gd9Yx?z???@r@|@@@AS|SSSSTTT^UzUUU VZV W W2XFXJXTXXXYfYnZZZ[헧whR?CJOJQJ^JmHsHhnCJOJQJ^JmHsHhtIWCJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsHhg.WCJOJQJ^JmHsH*h,=hf#6CJOJQJ]^JmHsHhD&CJOJQJ^JmHsH$h,=hf#CJOJQJ^JmHsH.[F[[[\\r\t\\\]]]]]]^^^^d___``aaaaaa2bDZp_!hf#5CJOJQJ^JmHsH!hko5CJOJQJ^JmHsH h,=h1hf#h?h,=hf#6]hch,=hf#6hw3 h,=hf#*hWhf#6CJOJQJ]^JmHsH*h,=hf#6CJOJQJ]^JmHsHhrLECJOJQJ^JmHsH$h,=hf#CJOJQJ^JmHsH2b4b cDcZcccccd\e`eeeegfg^h`hhhh i iDjFjjlkkkVllBmHmRmno.oƹƹƹ߭߭ߜzzi!h2 CJOJQJ\^JmHsH!h!ECJOJQJ\^JmHsH!h CJOJQJ\^JmHsH!hf#CJOJQJ\^JmHsHhMCJOJQJ^JhMCJOJQJ\^Jhf#CJOJQJ\^JhgCJOJQJ^Jhf#CJOJQJ^J'hzwhf#5CJOJQJ^JmHsH%4bhjXlnqtv{r~BʍfRHJ vgdf#$dh`a$gdf# $dha$gdf#gdf#.oo8pdpp8q~q8rLr`rbrrr^s`sssssssttjtltttPuuuvvvv6wtwwwxTxhxɸɸɸɧɧɧɧɧɧɧɧɧɆvvfvfvfvheCJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsHh'YCJOJQJ^JmHsH!h1CJOJQJ\^JmHsH!hY$CJOJQJ\^JmHsH!h]TCJOJQJ\^JmHsH!hf#CJOJQJ\^JmHsH!hR!CJOJQJ\^JmHsH'hf#6CJOJQJ\]^JmHsH(hxpxxyz$zzzz<}L}2~p~x"fRXxF̃LN}}mmmhnCJOJQJ^JmHsHh?DICJOJQJ^JmHsHhI=CJOJQJ^JmHsH$hf#6CJOJQJ]^JmHsHh)'CJOJQJ^JmHsHhBsCJOJQJ^JmHsHh7CJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsHheCJOJQJ^JmHsH$2~Xj̇ˆĈ.~ڋ24Bv`ʍ"ZjpJLȐʐ`༸h$bCJOJQJ^JmHsH$hf#6CJOJQJ]^JmHsHhQ_CJOJQJ^JmHsHht}hf#h?DIht}CJOJQJ^JmHsHh?DICJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsHh/5CJOJQJ^JmHsH2ft4\rԗȘҚܚ462vvbRRRhvCJOJQJ^JmHsH'hvhf#CJOJQJ]^JmHsHh}8TCJOJQJ^JmHsH$hf#6CJOJQJ]^JmHsH'hv>hf#6CJOJQJ^JmHsHh(CJOJQJ^JmHsHh(CJOJQJ^Jhf#6CJOJQJ]^Jh$=CJOJQJ^Jhf#CJOJQJ^Jhf#CJOJQJ^JmHsH 2rH rpLNʤ̤਄p_OOOOh=hCJOJQJ^JmHsH!h=hCJOJQJ]^JmHsH'h=hhf#CJOJQJ]^JmHsHh{=CJOJQJ^JmHsH'hrGhf#CJOJQJ]^JmHsHhrGCJOJQJ^JmHsHhvCJOJQJ^JmHsHhnCJOJQJ^JmHsHhnhf#hf#CJOJQJ^JmHsHhvCJOJQJ^JmHsHx4rL4v2NP֬Jv.bdHlۻۻ۫۫ۘۈۈۄ||||l\ۘh^CJOJQJ^JmHsHh CJOJQJ^JmHsHhf#h^h6h-iCJOJQJ^JmHsH$hf#6CJOJQJ]^JmHsHh8CJOJQJ^JmHsHh_Z'CJOJQJ^JmHsHh=hCJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsH'h=hhf#CJOJQJ]^JmHsH#&@DʼĽ`B    Dgd!gd!$dh^a$gd!gd!gdmgdf# 7$8$H$gds$ $dha$gdf#̱.nrvz JJ|Ĺƹ@BF0`ఠpph>yCJOJQJ^JmHsHhxCJOJQJ^JmHsHhmCCJOJQJ^JmHsHh^CJOJQJ^JmHsHh"gCJOJQJ^JmHsHhJ@CJOJQJ^JmHsHhvjCJOJQJ^JmHsHhf#CJOJQJ^JmHsHhk5CJOJQJ^JmHsH'`&@B\  $&68:<ยoU3hTB*CJOJQJ^JaJmHnHphsHtH9hzqhf#B*CJOJQJ^JaJmHnHphsHtH*hf#CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h^CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h^CJOJQJ^JaJmHnHsHtHh(OCJOJQJ^JmHsHUhf#CJOJQJ^JmHsHhs}CJOJQJ^JmHsHentistima je to bio argument za svoje teze o talijanstvu Dalmacije. Meutim, ti dokazi nisu bili dostatno jaki, pogotovo kada znamo koliko bi siromaaan bio pomorski venecijanski rje nik kad bismo iz njega izlu ili sve tuice: arabizme, grecizme, turcizme, katalonizme, provencalizme, enovizme, itd. Tu ima va~nu ulogu i socioloako-psiholoaki trenutak. Svaka struka ima svoj jezik koji tu struku razlikuje od drugih. U raspravama o povijesnim, knji~evnim i umjetni kim vezama engleske i hrvatske kulture Sonia Wild - Biani, Engleskinja (2006.), navodi da su prvi soneti na hrvatskome jeziku (1507.) tiskani ak 50 godina prije objavljivanja prvih elizabetinskih soneta Tottel s Miscellany (1557.) Ona iznosi da je Marko Maruli (1450.  1524.), otac hrvatske knji~evnosti, napisao prvi epski spjev Judita 1521. godine, a umro je prije nego ato se Shakespeare i rodio. Spominje i duhovitoga dramskog pisca Dubrov anina Marina Dr~ia (1508.  1567.). Prvi rje nik hrvatskog jezika Fausta Vran ia `iben anina (lat. Faustus Verantius) (1551.-1617.) tiskan je 1597. u Veneciji. Prvi rje nik engleskog jezika tiskao je Samuel Johnson (1709.-1794.) tek godine 1755. , dakle viae od 150 godina nakon prvoga hrvatskog rje nika. 4.NELOGI NOSTI I NERAZUMIJEVANJA Nakon ato smo raspravljali o pomorstvu i komunikaciji u pomorstvu, kao i o metafori nosti pomorskog leksika, a zatim proali ukratko povijesni pregled prvo engleskog pomorskog leksika, a potom i hrvatskog pomorskog leksika, u ovom odjeljku bavit emo se krivom interpretacijom magistarskog znanstvenog rada s naslovom  Analiza pomorske terminologije u romanu Moby Dick , koje je objavio }eljko Stepani u ovom asopisu u svom preglednom radu:  Je li hrvatski pomorski leksik bogatiji od engleskoga? Rije , 2010.,god. 16.,sv.1.,str.118.-126. Na 7 primjera nelogi nosti prikazat e se njegove neto ne interpretacije. Kako je magistarski zavrani rad napisan kao dio obveze na poslijediplomskom studiju Ameri ki studiji, morat emo se prisjetiti da je taj studij zapo eo je 1991. u Meunarodnom srediatu hrvatskih sveu liata u Dubrovniku. Zagreba ka amerikanistika suraivala je s ameri kim sveu iliatima, ali je ta suradnja obustavljena zbog ratnog napada na Dubrovnik. Sruaena je i spaljena zgrada postdiplomskog studija i Interuniverzitetskog centra i spaljeno je 2 300 temeljnih knjiga iz podru ja amerikanistike (zamjena za slavisti ka djela posredovanjem NSK). Nastava se mogla ponovno organizirati tek 1997. Nepotrebno je opisivati tadaanji ~ivot i rad u Dubrovniku (1991.  1995.), gdje autorica neprekidno ~ivi i radi i zna aj borbe i obrane za priznanje Republike Hrvatske i afirmaciju hrvatskoga jezika. Posebno sam bila potaknuta lankom: Marjan Urbany (1992.) Slike iz pomorskog ~ivota na hrvatskom i na engleskom jeziku, Zbornik radova Pomorskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, Vol. 6., 1992., str. 237 - 245. Znanstveni lingvisti ki radovi autoriteta iz podru ja lingvistike - anglistike s mati nog Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu (Rudolf Filipovi, Damir Kalogjera, Vladimir Ivir, Ivo Krile, }eljko Bujas, Maja Bratani, Milena }ic  Fuchs, Sonja Baai) i autoriteti za engleski jezik Pomorskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci ( Marjan Urbany, Boris Pritchard) ,zatim Pravnog fakulteta Sveu iliata u Splitu (Mirjana Bona i) i Fakulteta strojarstva brodogradnje i elektrotehnike Sveu iliata u Splitu (Anuaka `tambuk), Graevinskog fakulteta Sveu iliata u Splitu (Zjena uli) i Pomorskog fakulteta u Kotoru (Tonka Cari) bili su oslonac za izvraeno istra~ivanje. Vrlo poatujem engleski jezik , kojim se bavim viae od tri desetljea i prou avam i pou avam njegov stru ni leksik, uo avajui mu globalnu va~nost u svim danaanjim djelatnostima od vitalnog zna enja, a posebno u pomorstvu. Kako je svaki jezik i odraz identiteta nacije, kao Hrvatica ~elim pokazati da je narod kojemu pripadam i narod bogate knji~evne, lingvisti ke, povijesne, umjetni ke i leksikografske tradicije i da se u ei i pou avajui strane jezike u i i osvjeauje materinski hrvatski jezik. Zbog toga piaem o bogatstvu hrvatskog leksika kojeg sam otkrila analizirajui prijevod engeskog romana na hrvatski jezik, a ne ~elei ulaziti u daljnje usporedbe dvaju jezika. Navodim 7 primjera nelogi nosti i nerazumijevanja mog rada objavljenih u ovom asopisu u proalom broju. 1. PRIMJER, str. 118. - 124. Tekst se 29 puta poziva na znanstv. mag. rad, dok popis literature sadr~ava 38 referenca koje nisu sadr~ajem teksta potkrijepljene. Pretpostavlja se da e navedena literatura biti izvorom buduih radova pisanih samostalno ili u suautorstvu, ali nije temelj ideje prenesene u tekstu preglednog rada. 2. PRIMJER, str. 118. podnaslov Uvod po etak zadnjeg odlomka : Radovi o sli noj temi Lie Dragojevi (2004.) i }eljka Stepania i Jasenke Maslek (2007.) ne analiziraju isti pomorski leksik. Mag. znanstv. rad bavi se interdisciplinarno ameri kom knji~evnoau, kulturom i civilizacijom, pomorstvom, teorijom i praksom prevoenja engleskog pomorskog jezika . Metodama estotne lingvistike, kontrastivne analize leksika, korpusne lingvistike, kognitivne lingvistike, a posebno leksi ke semantike ( D.A. Cruse, 1986.) obraene su imenice pomorskog obilje~ja iz romana pisanoga na engleskom jeziku ameri koga knji~evnika 19. stoljea  Hermana Melvillea a prema izvorniku : 1. Melville, Herman: Moby Dick or The White Whale, The New American Library of World Literature, New York, 1961. Prijevod na hrvatski jezik tog romana : 2. Melville, Herman : Moby Dick (prijevod Zlatko Gorjan i Josip Tabak), Sveu iliana naklada Liber, Zagreb, 1985. koriaten je kod sastavljanja vlastitog originalnog i jedinstvenog dvojezi nog rje nika - korpusa za lingvisti ko istra~ivanje i opisivanje tog istra~ivanja u mag. radu. Samo dio znastv. mag. rada do sada je objavljen, i to: Dragojevi, L. (2007.) Pomorski engleski nasuprot pomorskom hrvatskom : kontrastivna analiza leksika, Strani jezici, Zagreb, 36(4), 301.-316. str. Tekst romana prou avan je s polaziata pomorskoga stru nog leksika pa su ti podatci bilje~eni na oko 1 800 dvojezi nih kartica, ato je sa inilo korpus  temeljni materijal za prou avanje. Paralelno su slijeeni prijevodni ekvivalentni na hrvatskom jeziku i bilje~eni su prema hrvatskom izdanju iz 1985. godine, a prema prijevodu Zlatka Gorjana i Josipa Tabaka. Svaka kartica sadr~ava primjerke u kontekstu i engleskoga originala i prijevoda na hrvatski jezik. Te dvojezi ne kartice ra unalno su obraene i analizirane po gramati kim kategorijama  vrstama rije i. Prialo se analizi vrsta rije i jer je uo eno da se svaki stru ni jezik razlikuje od opeg jezika upravo po leksiku. Primjerci su tiskani na 194 stranice teksta, i to najprije englesko-hrvatski popis, a zatim hrvatsko-engleski popis, te abecedni popis po vrstama rije i (imenice, glagoli, pridjevi, prilozi) i poseban odlomak za naredbe. Mo~e poslu~iti za daljnju analizu pomorski obilje~enog leksika jer precizno navedene stranice teksta vrlo lako upuuju na tekst i kontekst i originala i prijevoda.Odabir pomorskih izraza temeljio se na intuiciji i iskustvu autorice ovoga rada, koja pou ava engleski (i talijanski jezik) na Pomorskom Odjelu Sveu iliata u Dubrovniku od 1991. pa se viae godina slu~i kvalitetnim ud~benicima veinom profesora engleskog jezika s Pomorskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci. Korpus je sastavljen tako da su se bilje~ile sve relevantne re enice ato sadr~avaju pomorske nazive na koje se naialo u engleskom tekstu. Usporedno je bilje~en i prijevod tih naziva na hrvatski jezik. Tako prikupljena graa pomorski obilje~enoga nazivlja klasificirana je prema vrstama rije i: imenice, glagoli, pridjevi i prilozi, a zatim i naredbe. Isprva su se namjeravale u radu analizirati sve vrste rije i; meutim, pokazalo se preopse~nim detaljno lingvisti ki analizirati i opisati sve vrste rije i u prikupljenom korpusu, pa je odlu eno ograni iti se na imenice. Sve imenice na engleskom jeziku slo~ene su abecedno, pa se prialo prebrojavanju njihove u estalosti. Obraene su imenice koje su se pojavile tri i viae od tri puta u originalnom tekstu. Na temelju prijevoda u re enicama usporeivala se uporaba imenice u razli itom kontekstu i njezin odgovarajui hrvatski prijevod. Tako odabrane imenice grupirane su po semanti kim skupinama i analizirane su prema dostupnima rje nicima. Cilj mojega rada bio je istra~iti vokabular koji bi bio prikladan za prou avanje i pou avanje u nastavi engleskog jezika za budue ovlaatene poru nike trgova ke mornarice u nacionalnom i internacionalnom prometu koji se obu avaju na Nauti kom odsjeku Pomorskog odjela Sveu iliata u Dubrovniku. To je jasno navedeno u Uvodu pozivajui se na: Ronald Carter (1998.), Vocabulary: Applied Linguistic Perspectives, Routledge London, New York Nejasan je cilj rada objavljenoga u znanstvenom asopisu za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci i Hrvatskoga filoloakog druatva Rijeka. 3. PRIMJER, str. 110., 120.,122. Pozivajui se na rad objavljen u suautorstvu, upotrebljava se isklju ivo 1. lice jednine iako je rad objavilo dvoje autora : Stepani, }eljko i Jasenka Maslek (2007.) : Hrvatsko pomorsko nazivlje u prijevodu romana Hermana Melvillea Moby Dick, Strani jezici 36 (3), 215.-230. str. 4. PRIMJER, str.119. podnaslov Analiza dviju analiza prvi odlomak, trei redak : Kritika po inje ne osvrui se na sadr~aj ukupnog rada, ve loae interpretirajui re enicu iz ocjene rada koja je u cjelosti objavljena na slu~benim mre~nim stranicama Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu (2004.) a zatim i objavljena u asopisu Naae more (znanstveni asopis za more i pomorstvo), Dubrovnik, 2004. br.3-4, str.156. -158., uz prethodno pismeno odobrenje autora ocjene rada prof. dr. sci. Borisa Pritcharda, mentora rada, redovitog profesora Pomorskog fakulteta Sveu iliata u Rijec,i i prof.dr. sci. Damira Kalogjere, prof.emeritusa s Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Uobi ajena je zakonska procedura visokih u iliata da se javno izlo~i ocjena akademskog rada prije slu~bene usmene obrane. U prvoj re enici u nazna enom odlomku navodi se da se obrauje leksik romana na engleskom jeziku. Na~alost , odmah sljedea re enica sadr~ava o itu pogreaku jer nelogi no odmah prelazi na hrvatsko stru no pomorsko nazivlje, ato nije polaziate istra~ivanja za znanstvenike iz podru ja humanisti kih znanosti, polje filologija, grana anglistika. Predzadnji i zadnji odlomak istog podnaslova kriti ki govori o prevoditeljskom pozivu i o prevoditeljima romana Moby Dick na hrvatski jezik , ali i o radu nastavnika pomorskoga engleskog jezika na hrvatskim visokim pomorskim u iliatima. Odakle samouvjerenost poznavanja engleskog stru nog pomorskog nazivlja ? Koristi se zaklju cima viae hrvatskih anglista do kojih se doalo istra~ivanjma na korpusu i to lingvisti kom metodom kontrastivne analize leksika dakle supostavljanjem engleskog prema hrvatskom jeziku. Vlastiti lingvisti ki zaklju ci se ne donose. Anglistii bez iskustva plovidbene prakse ne mogu poznavati hrvatsko stru no pomorsko nazivlje. Svjesni toga,svoje znanje crpe iz specijalisti kih jednojezi nih pomorskih engleskih rje nika. Rje nici navedeni na str. 125. pod rednim brojem 17. i 18. upravo su takve vrste, ali im se objaanjenja u tekstu ne nalaze. Ovdje bih se osvrnula i na prevoditeljski rad Josipa Tabaka (1912.- 2007.) hrvatskog prevoditelja, pisca, esejista, novinara, knji~evnog kriti ara i poznavatelja viae od dvadeset jezika. Citiram Wikipediju , slobodnu viaejezi nu Web  encikopediju :  Tabak je obogatio hrvatsku kuturu prevevai ili redigirajui preko osamdeset vrijednih proznih, klasi nih i modernih djela s niza  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Germanski_jezici" \o "Germanski jezici" germanskih i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Romanski_jezici" \o "Romanski jezici" romanskih jezika ( HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Herman_Melville" \o "Herman Melville" Melvilleov Moby Dick,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Alphonse_Daudet" \o "Alphonse Daudet" Daudetova Pisma iz mog mlina, De Amicisovo Srce,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_Christian_Andersen" \o "Hans Christian Andersen" Andersenove Pri e i bajke, djela  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Anatole_France" \o "Anatole France" Francea, Perraulta i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Jack_London" \o "Jack London" Londona), kao i djela iz portugalske, nizozemske, flamanske, norveake i brazilske knji~evnosti, koja je Tabak velikim dijelom samostalno otkrivao. Mo~da najpoznatiji po radu na  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Miguel_de_Cervantes_Saavedra" \o "Miguel de Cervantes Saavedra" Cervantesovu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Don_Quijote" \o "Don Quijote" Don Quijoteu, djelu koje je na hrvatski preveo Iso Velikanovi, a Tabak desetljeima redigirao kako bi ga doveo do savraenstva - danas se Tabakov Don Quijote smatra jednim od najboljih prijevoda na hrvatski uope. Takoer zna ajan prevoditeljski i uredni ki doprinos dao je na izdanju  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Biblija" \o "Biblija" Biblije iz 1968. godine, radei prema hebrejskom originalu. Tabak je, ne samo zbog svog velikog opusa, nego i zbog predanog rada na leksi kom i sintakti kom bogatstvu hrvatskog jezika, uspostavio visoki standard generacijama knji~evnih prevoditelja. Mnogi njegovi prijevodi imaju knji~evni dignitet ravan izvorniku, jer je Tabak jezi nom kreativnoau uspio prenijeti podjednako starinske, patinirane i stilizirane govore, a posebice mitske i arhetipske situacije. Osim ato je preveo preko osamdeset djela klasi ne i svuremene knji~evnosti, kao redaktor, lektor i nerijetko kao nepotpisani suprevoditelj suraivao je na joa oko tri stotine knjiga. Sve svoje prijevode obavljao je ru no. Iz svega navedenoga o prevoditelju ameri kog popularnog romana Moby Dick mo~e se samo govoriti s poatovanjem, ako se ~eli raspravljati i o engleskom i o hrvatskom (pomorskom) pisanom knji~evnom jeziku. 5. PRIMJER, str. 121. Podnaslov Analiza pomorskog leksika u romanu Moby Dick Prvi odlomak : Viae lane leksi ke jedinice nisu uzete u obzir jer se analiza temeljila na postavkama leksi ke semantike prema : Cruse, D.A. (1986.) Lexical Semantics, Cambridge University Press, Cambridge Drugi odlomak : Analiza leksika koji se obraivao nije samo kontrastivna i kvalitativna i ne bi trebao imati pravo onaj autor koji je pronaaao viae prevedenica . 6. PRIMJER, str. 122. Podnaslov Stari hrvatski pomorski rje nici Trei odlomak : U stvaranju hrvatskoga pomorskog nazivlja zna ajnu ulogu imale se hrvatske pomorske akole i njihovi djelatnici. Dubrovnik je i u ne tako davnoj povijesti (1991.-1995.) dao svoj doprinos u izrazito nepovoljnim uvjetima. Za provjeru upuujem na itanje Predgovora u asopisa Naae more 3-4/91  1/92, o~ujak 1992. autora glavnog i odgovornog urednika asopisa - Josipa Lovria. Zna ajan doprinos razvoju moderne hrvatske pomorske leksikografije i hrvatske pomorske standardne terminologije zadnjih desetljea dali su profesori engleskog jezika s Pomorskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci i hrvatskog jezika Filozofskog fakulteta istog Sveu iliata svojim predanim i stru nim radom, pa se ne mo~e nikako rei da se nije promijenilo niata nabolje. Dapa e, postoji i elektroni ki materijal postavljen on-line i dostupan svim naaim hrvatskim pomorcma na svim morima svijeta, i to bez ikakve naknade. Hrvati su imali svoje tiskane pomorske rje nike prije Engleza, ali i svoju knji~evnost prije njih, ato je dotaknuto u 3. poglavlju ovoga rada. 7. PRIMJER str. 124. Podnaslov Zaklju ak Diskutirajui o leksiku dvaju kompariranih i kontrastiranih europskih jezik povrano i pogreano ne bi trebalo biti re eno, jer se zaklju ak odnosi samo na skromni dio leksika jedinstvenog korpusa, t.j. originala i prijevoda spomenutog romana, a ne na cjelokupni pomorski leksik ni engleskoga ni hrvatskog jezika. To je jasno izre eno u zaklju ku a s nadom da se i dalje istra~uje u tom podru ju. Da bi se jasno odgovorilo i objasnilo nerazumijevanje ideje istaknuta je re enica iz Zaklju ka mog magistarskog rada. Zaklju ak znanstv. mag. rada L.D. (2004.), str. 121. Analiza 5 semanti kih skupina imenica prikazuje nam razli ite imenice jezika izvora, engleskog jezika, njih ukupno 37. Broj imenica u jeziku cilju, hrvatskom jeziku, iznosio je 69. Od toga, u poglavlju 7.1, obraeno je 6 imenica engleskog jezika koje su prevedene sa 13 razli itih imenica na hrvatskom jeziku. U poglavlju 7.2, prikazano je 11 engleskih imenica koje su prevedene sa 21 razli itom hrvatskom imenicom. Poglavlje 7.3, dalo je prikaz 9 razli itih engleskih imenica, prevedeno sa 18 hrvatskih imenica. Poglavlje 7.4, donijelo je 9 engleskih imenica sa 11 prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. U poglavlju 7.5, opisane su samo 2 imenice prevedene s 5 hrvatskih imenica. Ovi pokazatelji upuuju nas da hrvatski pomorski leksik prijevoda romana Moby Dick u djelokrugu imenica svojim bogatstvom izri aja nadmaauje engleski jezik. Maata prevoditelja, sloboda u izrazu, te bogatstvo i raznolikost hrvatskog jezika donose nam ak 32 imenice viae od broja obraenih originalnih engleskih imenica. Mo~da e pomno lingvisti ko istara~ivanje pomorskog leksika oba jezika bolje obrazlo~iti uzroke te pojave. S pomou analize leksi kih odnosa obraenih imenica, bolje smo razumjeli mre~u leksika pomorskog engleskog jezika. Nestru no osporavanje zaklju ka ve je objavljeno u radu dvojice autora na stranici 221. u drugom odlomku: }eljko Stepani i Jasenka Maslek (2007. : Hrvatsko pomorsko nazivlje u prijevodu romana Hermana Melvillea Moby Dick, Strani jezici 36 (3), 215.-230. str. (rad primljen 10. prosinca 2006. - prihvaen 18. srpnja 2007.) Kad govorim o svojemu radu , moram naglasiti da mu je originalna ideja razraena uz nesebi nu stru nu pomo mentora hrvatskih anglista (Boris Pritchard, Damir Kalogjera, Anuaka `tambuk, Sonja Baai ). Rad se po eo pisati u izuzetno nepovoljnim okolnostima za znanstveni rad (1992.), ali je zbog pozitivne meusobne suradnje , dobronamjernosti i razumijevanja ipak uspjeano zavraen. Meutim, autori Stepani i Maslek (2007.) prikazali su itateljstvu svoje vlastite interpretacije joa neobjavljenog rada.kojega je tek dio prikazan: Lia Dragojevi (2007.): Pomorski engleski nasuprot pomorskom hrvatskom : kontrastivna analiza leksika , Strani jezici, Zagreb, 36 (4), 301.-316.str. (rad primljen 2. velja e 2007. - prihvaen 3. listopada 2007.) Ne znam odakle interes za istra~ivanje ameri ke knji~evnosti i leksikologije pomorskoga engleskog jezika, te zadiranje u teoriju prevoenja. Radujem se ato postoje autori koji se bave sli nim istra~ivanjima, ali omalova~avaju zakonski ste eno znanje obogaeno radnim iskustvom. Tko ne razumije osnovne postavke leksi ke semantike, kognitivne lingvistike, korpusne lingvistike, kontrastivne analize leksika, te estotne lingvistike, ne bavi se teorijom prevoenja i ne pou ava pomorce engleski jezik - teako e razumjeti zaklju ke mog rada pa e olako procijenitii da su neto ni. 5. ZAKLJU AK Kako pomorstvo zahtijeva univerzalan jezik sudionika u zajedni kom pomorskom pothvatu, pomorske nacije u slu~benim meunarodnim institucijama svijeta prihvaaju engleski jezik kao slu~beni. Tako engleski jezik ulazi u nastavu na visokim pomorskim u iliatima kao obvezan kolegij. Pomorski leksik engleskoga jezika autorica je istra~ivala u znanstvenom magistarskom radu na ograni enom korpusu i usporeivala s hrvatskim prevedenicama. Svoje istra~ivanje temeljila je na radovima priznatih hrvatskih anglista objavljenih u meunarodno priznatim anglisti kim publikacijama, a zaklju ak donijela temeljem suvremenih lingvisti kih metoda. U ovom radu obrazlo~ila neto nosti interpretacije svojega istra~ivanja i pripadajueg zaklju ka , te je odgovorila na neutemeljene kritike. Zaklju uje na temelju 7 primjera da je objavljena kritika samo loae interpretirala osnovnu znanstveno utemeljenu ideju iznesenu u magistarskom radu. LITERATURA : 1. DRAGOJEVI, Lia (2004.) : Analiza pomorske terminologije u romanu Moby Dick mentor Boris Pritchard, Zagreb : Sveu iliate u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ameri ki studji 2. DRAGOJEVI, Lia (2007.): Pomorski engleski nasuprot pomorskom hrvatskom : kontrastivna analiza leksika , Strani jezici, Zagreb, 36 (4), 301.-316.str. 3. STEPANI, }eljko i MASLEK, Jasenka (2007.) : Hrvatsko pomorsko nazivlje u prijevodu romana Hermana Melvillea Moby Dick, Strani jezici 36 (3), 215.-230. str. 4..DRAGOJEVI, Lia (2006.): Globalizacija i jezik pomorskih komunikacija = Globalization and Language of of Maritime Communications, Zbornik HDPL : JEZIK I MEDIJI = LANGUAGE AND MEDIA (ur. Jagoda Grani), Split  Zagreb, 205.-214.str. 5. DRAGOJEVI, Lia (2007.): Metafora kao obilje~je pomorskoga engleskog jezika = Metaphor as a Feature of Maritime English, Zbornik HDPL : JEZIK I IDENTITETI = LANGUAGE AND IDENTITIES (ur. Jagoda Grani), Split - Zagreb , 157.-164. str. 6.PRITCHARD, Boris (1985.) Englesko  hrvatski jezi ni kontakti u pomorstvu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 1985., str. 21. 7.CARTER, Ronald: Introducing Applied Linguistics, Penguin English, London, 1993., str. 10. 8.MEDVED KRAJNOVI, Marta: Intervew s profesorom Davidom Singletonom, Strani jezici, Zagreb, Vol. 31, 2002., 1-2, str.10-11. 9.URBANY, Marijan: Leksi ka i sintakti ka svojstva i stilske osobitosti engleskoga poslovnog jezika, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 1978., str.14. 10.CARI, Tonka: Engleski jezik u nastavi u naaem pomorskom akolstvu, magistarski rad, Interuniverzitetski centar za postdiplomske studije Dubrovnik, 1989., str. 71. 11.PRITCHARD, Boris: Report on Current Approved Standards of Maritime English Communication and Recommendation, Marcom project, Rijeka, 1997., str. 25. 12.CRYSTAL, David: The Cambridge Encyclopedia of Language, second edition, Cambridge University Press, Cambridge, 1997., str. 104. 13.JACKSON, Howard: Words, Meaning, and Vocabulary: an introduction to modern English lexicology, Continuum, London, New York, 2001., str. 21. 14.VIDOVI, Radovan: Jadranske leksi ke studije, Knji~evni krug, Split, 1993., str. 215-241. 15.BRLEK, Mijo: Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817), Djela Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti , Razred za filoloake znanosti, Knjiga 60, Zagreb, 1987., str. 43-78. 16.STOLAC, Diana: Hrvatsko pomorsko nazivlje, Izdava ki centar, Rijeka, 1998., str. 23. 17.VIDOVI, Radovan: Jadranske leksi ke studije, Knji~evni krug, Split, 1993., str. 215-241. 18. BRLEK, Mijo: Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817), Djela Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti , Razred za filoloake znanosti, Knjiga 60, Zagreb, 1987., str. 43-78. 19.STOLAC, Diana: Hrvatsko pomorsko nazivlje, Izdava ki centar, Rijeka, 1998., str. 23. 20..WILD BIANI Sonia British Travellers In Dalmatia 1757-1935 Plus a little bit more about Dalmatia today, Zapreai: Fraktura, 2006., str.171.     PAGE  PAGE 18 <@RTdf  `pr@bʰkkUk99kkkkk6hs$hf#6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH*hs$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hs$hf#CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h^CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h^CJOJQJ^JaJmHnHsHtH3hTB*CJOJQJ^JaJmHnHphsHtH9hThTB*CJOJQJ^JaJmHnHphsHtH0hThTCJOJQJ^JaJmHnHsHtHbp:z˵˟˟˟pZH6"h^CJOJQJ^JaJmHsH"hf#CJOJQJ^JaJmHsH*hjYCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hs$hs$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hTCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h^CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hs$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hs$hf#CJOJQJ^JaJmHnHsHtH6hs$hf#6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH0R : D ^ ` n          ܴ{kXE%hJ5CJOJQJ^JaJmHsH%h!5CJOJQJ^JaJmHsHhynCJOJQJ^JmHsH(hhjYCJOJQJ^JaJmHsH"h"CJOJQJ^JaJmHsH"hTCJOJQJ^JaJmHsH"h4zCJOJQJ^JaJmHsH+h^h$H6CJOJQJ^JaJmHsH"hjYCJOJQJ^JaJmHsH"h$HCJOJQJ^JaJmHsH           L    8f쳠{i{i{V{D{Di{"h{}ACJOJQJ^JaJmHsH%hcp6CJOJQJ^JaJmHsH"hBCJOJQJ^JaJmHsH"hcpCJOJQJ^JaJmHsH%h!5CJOJQJ^JaJmHsH%h35CJOJQJ^JaJmHsH%hfQ5CJOJQJ^JaJmHsH%hT)5CJOJQJ^JaJmHsH%hJ5CJOJQJ^JaJmHsH%hJ!5CJOJQJ^JaJmHsH>Fx~:ʵܠweSeAܠA"h=CJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH"h^CJOJQJ^JaJmHsH%hB6CJOJQJ^JaJmHsH+h^h!6CJOJQJ^JaJmHsH(h^h!CJOJQJ^JaJmHsH(h{}Ah{}ACJOJQJ^JaJmHsH"hcpCJOJQJ^JaJmHsH"hBCJOJQJ^JaJmHsH"h6*CJOJQJ^JaJmHsH:DFH*6:<>@^`.0@DFRxʵܵܵܵʵu`K`K`K(hkMh!CJOJQJ^JaJmHsH(hkMh6*CJOJQJ^JaJmHsH+h!h!CJOJQJ\^JaJmHsH(h!h;ACJOJQJ^JaJmHsH(h!h!CJOJQJ^JaJmHsH(h^h!CJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"h=CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH0& ZPTlnDZǟǍǟǟǍǟǟǟǟǟǟǟxx(h h!CJOJQJ^JaJmHsH"hmQCJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH+hCWlh!6CJOJQJ^JaJmHsH(hCWlh!CJOJQJ^JaJmHsH"h /CJOJQJ^JaJmHsH"h1;CJOJQJ^JaJmHsH*RT!!"""""2%4%b%d%%%&& 7$8$H$gdw 7$8$H$gd{agd{ $dha$gd?S $dha$gd/6gd/6 7$8$H$gd!$dh^a$gd!gd!gd!  (*8:<HPVXprtVd, J L !!ٵǵٵǣǑǵǵǵǑ"hWVCJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH"hxBCJOJQJ^JaJmHsH"h{aCJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH(h h!CJOJQJ^JaJmHsH"hpCJOJQJ^JaJmHsH/!!!!!!!^""""""ų|jXF/,h/65CJOJQJ^JaJmHnHsHu"hqqCJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"h'CJOJQJ^JaJmHsH"hWVCJOJQJ^JaJmHsH"hJ!CJOJQJ^JaJmHsH%h^5CJOJQJ^JaJmHsH"h{aCJOJQJ^JaJmHsH"h/6CJOJQJ^JaJmHsH"hfQCJOJQJ^JaJmHsH+h hWVCJOJQJ\^JaJmHsH """"""""""""""""##ضإإ؋zjZJ:JhQCJOJQJ^JmHsHh?SCJOJQJ^JmHsHh)F)l)~)))IJĝsֈaOֈ"hNCJOJQJ^JaJmHsH"hJ,mCJOJQJ^JaJmHsH(h:$hoC3CJOJQJ^JaJmHsH(h:$hnwCJOJQJ^JaJmHsH(h:$h$ CJOJQJ^JaJmHsH"h1?CJOJQJ^JaJmHsH"h:$CJOJQJ^JaJmHsH(h:$hF=CJOJQJ^JaJmHsH(h:$hQ7CJOJQJ^JaJmHsH))))"*$*h*l*********ǵǣǛs^K5+hDh:$CJOJQJ^JaJmHnHu%h:$CJOJQJ^JaJmHnHu(hlW5CJOJQJ^JaJmHnHu.hlWhb5CJOJQJ^JaJmHnHuh#mHsHh;mHsHhJ,mmHsH"h1?CJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH(h:$h;CJOJQJ^JaJmHsH"hJ,mCJOJQJ^JaJmHsH"hP&CJOJQJ^JaJmHsH&$***v+x+++,,r.t.//8l:^B`B EEEEG Ggdgd $dha$gdgd^t*$a$gd$a$gd:$$a$gdbgd:$***t+v+x+++++++θlYA,(h5CJOJQJ^JaJmHnHu.hh5CJOJQJ^JaJmHnHu%h#CJOJQJ^JaJmHnHu%hP&CJOJQJ^JaJmHnHu%hCJOJQJ^JaJmHnHu%hbCJOJQJ^JaJmHnHu%h:$CJOJQJ^JaJmHnHu+h 6h:$CJOJQJ^JaJmHnHu.hDh:$CJOJQJ\^JaJmHnHu1hph:$6CJOJQJ\^JaJmHnHu +,<,,,,,,2-..".*.,.6.¯ss^L^:^"h CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH(hhaCJOJQJ^JaJmHsH+hhCJOJQJ^JaJmHnHu%h{aCJOJQJ^JaJmHnHu%hlWCJOJQJ^JaJmHnHu%hP&CJOJQJ^JaJmHnHu%hCJOJQJ^JaJmHnHu%h CJOJQJ^JaJmHnHu.hph6CJOJQJ^JaJmHnHu6.N.`.b.d.n.p.r.t...//>??B BZB\B^B`BxBǵǵǵǵǣǑmXF"hACJOJQJ^JaJmHsH(h!hnu5CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"hMeCJOJQJ^JaJmHsH"hlCJOJQJ^JaJmHsH(h!hCJOJQJ^JaJmHsH"hV7CJOJQJ^JaJmHsH"hVcCJOJQJ^JaJmHsHxBBRCCCC,DnDDDDDE EE8E:Et>tb>bt>t"hf!CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hQ7CJOJQJ^JaJmHsH(hQ7hePCJOJQJ^JaJmHsH(hh)"YCJOJQJ^JaJmHsH"hTCJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hhTCJOJQJ^JaJmHsH+hh}6CJOJQJ^JaJmHsHNNNO2OFO|OOOOPP0PJP\P^Pʸp^L:"he}CJOJQJ^JaJmHsH"h(jCJOJQJ^JaJmHsH"hTCJOJQJ^JaJmHsH"h_CJOJQJ^JaJmHsH"hePCJOJQJ^JaJmHsH"h0hCJOJQJ^JaJmHsH"h[jCJOJQJ^JaJmHsH"h{aCJOJQJ^JaJmHsH"hQ7CJOJQJ^JaJmHsH"hF-CJOJQJ^JaJmHsH"hf!CJOJQJ^JaJmHsH^P`PlPrPPPPPQ"Q2Q4Q>QDQPQRQZQ\Q^QpQ|Q~QQQQRܸp^ppܔL^"h_CJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH"h-CJOJQJ^JaJmHsH"hTCJOJQJ^JaJmHsH"h>+CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h(jCJOJQJ^JaJmHsH"he}CJOJQJ^JaJmHsH"hjDCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsHR R"R$R&RHRRRSS4SHSJSZSSSSSʸܸ|jXjF0+hF"hF"6CJOJQJ^JaJmHsH"hF"CJOJQJ^JaJmHsH"heCJOJQJ^JaJmHsH"h)"YCJOJQJ^JaJmHsH"h>+CJOJQJ^JaJmHsH(hQ7h+CJOJQJ^JaJmHsH"h&CJOJQJ^JaJmHsH"h4*CJOJQJ^JaJmHsH"hJCJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"hM~CJOJQJ^JaJmHsH"h1\CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"h\CJOJQJ^JaJmHsH"hlRCJOJQJ^JaJmHsH"hF"CJOJQJ^JaJmHsHLWNWPW^WWWW*XXXXYYYYY[N[[[[[[[[\\n]p]]]]],^.^N^P^T^V^^^ _ __v]vv]vv]v0hw<[h.`B0J>*B*CJOJQJ^JaJph hw<[h.`BCJOJQJ^JaJ)jhw<[h.`BCJOJQJU^JaJh.`BCJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJ"hFO}CJOJQJ^JaJmHsH"h{CJOJQJ^JaJmHsH"hmCJOJQJ^JaJmHsH"hOCJOJQJ^JaJmHsH_ _$_&______``&`*`,```aaa a0a2aaaaaaaaabƭƭۓ~e~N~~,hw<[h.`B>*B*CJOJQJ^JaJph0hw<[h.`B0J>*B*CJOJQJ^JaJph)hw<[h.`BB*CJOJQJ^JaJph2jhw<[h.`BB*CJOJQJU^JaJph0hw<[h.`B0J>*B*CJOJQJ^JaJph)jhw<[h.`BCJOJQJU^JaJ hw<[h.`BCJOJQJ^JaJ&hw<[h.`B6CJOJQJ]^JaJbbbbccddddddreteeeffggg0h2h@hBhhmmmmmm渠渀raSahPkCJOJQJ^JaJ hjDhOCJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJh.`BCJOJQJ^JaJ#hKB*CJOJQJ^JaJph/hw<[h.`B6B*CJOJQJ]^JaJph)hw<[h.`BB*CJOJQJ^JaJph0hw<[h.`B0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jhw<[h.`BB*CJOJQJU^JaJph"ghm.o0o2o4o`oooppqqrrrrrrrFshs^vvz{gdNgd3gdwfwpwwxxx,x~xxxxy6yDyyyyyyzz2zǵ٣ٵٵm[[I"h-oCCJOJQJ^JaJmHsH"h":CJOJQJ^JaJmHsH"h[2CJOJQJ^JaJmHsH"hxCJOJQJ^JaJmHsH"hPpCJOJQJ^JaJmHsH"hpRKCJOJQJ^JaJmHsH"hNCJOJQJ^JaJmHsH"h1?CJOJQJ^JaJmHsH(hQ7hNCJOJQJ^JaJmHsH"h`kUCJOJQJ^JaJmHsH2z@zBztzvzzzz<{>{@{b{h{n{p{z{{{{{{Dzܠ|jXjjjF"hmhCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h[jCJOJQJ^JaJmHsH"hwFCJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hQ7h&uCJOJQJ^JaJmHsH(hQ7hNCJOJQJ^JaJmHsH"hxCJOJQJ^JaJmHsH"h6CJOJQJ^JaJmHsH{{{{  z|4<.HJLNgdgdgd1U $dha$gdz%gdz%gd4CJOJQJ^JaJmHsH.h":h":56CJOJQJ^JaJmHsH"h":CJOJQJ^JaJmHsH+hb>4h35CJOJQJ^JaJmHsH+h oh":5CJOJQJ^JaJmHsH%h:5CJOJQJ^JaJmHsH%h3Qj5CJOJQJ^JaJmHsH%hh5CJOJQJ^JaJmHsH%h(5CJOJQJ^JaJmHsH |||||||||}}}}N}Z}v}}}}ƱƞzzhzVzD2"hK`QCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"h6CJOJQJ^JaJmHsH"h1\CJOJQJ^JaJmHsH"h1UCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH%h#6CJOJQJ^JaJmHsH(hQ7h1UCJOJQJ^JaJmHsH+h oh1U6CJOJQJ^JaJmHsH"h:CJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH}}}2~D~F~~~~~ ǵm[Im4(h6^h^CJOJQJ^JaJmHsH"h)kCJOJQJ^JaJmHsH"hz%CJOJQJ^JaJmHsH"h(iCJOJQJ^JaJmHsH"h":CJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"h1UCJOJQJ^JaJmHsH(hQ7h1UCJOJQJ^JaJmHsH"h<CJOJQJ^JaJmHsH"h;CJOJQJ^JaJmHsH  2<>FHJRbdxz|(hāƁǵ٠ًًygRB2B2Bh(DCJOJQJ^JmHsHhz%CJOJQJ^JmHsH(hkzh3CJOJQJ^JaJmHsH"hz%CJOJQJ^JaJmHsH"hkzCJOJQJ^JaJmHsH(hkzh#CJOJQJ^JaJmHsH(hkzhz%CJOJQJ^JaJmHsH"hmCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH(hkzhzqCJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsHЃ؃Z bڅl~ކ4:2༥~n^L"hzCJOJQJ^JaJmHsHh CJOJQJ^JmHsHhyVCJOJQJ^JmHsH'hR]Lhz%5CJOJQJ^JmHsH$h8hz%CJOJQJ^JmHsH-hThz%56CJOJQJ]^JmHsH'hThz%5CJOJQJ^JmHsHho8CJOJQJ^JmHsHhz%CJOJQJ^JmHsHh(DCJOJQJ^JmHsH2JLR<ʸp[E[E[/[+hX5Xh5CJOJQJ^JaJmHsH+hX5Xh6CJOJQJ^JaJmHsH(hX5XhCJOJQJ^JaJmHsH"hFCJOJQJ^JaJmHsH"h}jCJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsH"hCCJOJQJ^JaJmHsH"h<CJOJQJ^JaJmHsH"hX5XCJOJQJ^JaJmHsH"h6^CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH<~.@BNhjnm[I7"h=cCJOJQJ^JaJmHsH"h\OCJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH"hpRKCJOJQJ^JaJmHsH"hXNCJOJQJ^JaJmHsH"h}jCJOJQJ^JaJmHsH(hX5Xh:CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hlCCJOJQJ^JaJmHsH"h1\CJOJQJ^JaJmHsH"hb>4CJOJQJ^JaJmHsHȍڍ.8JЎ.DNXzΏ܏ޏ "$68ʸܦܦp^pL"hCJOJQJ^JaJmHsH"hXNCJOJQJ^JaJmHsH"h:CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h>GVCJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH"hb>4CJOJQJ^JaJmHsH"h1\CJOJQJ^JaJmHsH"h=cCJOJQJ^JaJmHsH"h6^CJOJQJ^JaJmHsHҐؐ2̑.NPnrܸiiSAAA"hlCCJOJQJ^JaJmHsH+hPXh5CJOJQJ^JaJmHsH+hPXh6CJOJQJ^JaJmHsH(hPXhCJOJQJ^JaJmHsH"h'ICJOJQJ^JaJmHsH"hPXCJOJQJ^JaJmHsH"hX5XCJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"h1\CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH\^ʓ̓Tʲs^I4)hJCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h:CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hPXCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h>GVCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h6^CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hpCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hPXh@CJOJQJ^JaJmHnHsHu"hCJOJQJ^JaJmHsH"hlCCJOJQJ^JaJmHsH"hpCJOJQJ^JaJmHsHTz Jؕڕo]oKo9'"hCJOJQJ^JaJmHsH"h>GVCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h#CJOJQJ^JaJmHsH(h"RrhsCJOJQJ^JaJmHsH"h=cCJOJQJ^JaJmHsH)h"RrCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h=cCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h6^CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hkzCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h cCJOJQJ^JaJmHnHsHu&,4@VZ\fhʖ&FHJʸmUC"h@CJOJQJ^JaJmHsH/h=ch{'7CJOJQJ^JaJmHnHsHu"h=cCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(h"RrhsCJOJQJ^JaJmHsH"h>GVCJOJQJ^JaJmHsH"haCJOJQJ^JaJmHsH"h cCJOJQJ^JaJmHsH"hkzCJOJQJ^JaJmHsH"hN3%CJOJQJ^JaJmHsHJLNTfhjv—ívdR@.@v@"ht}CJOJQJ^JaJmHsH"hqDCJOJQJ^JaJmHsH"haCJOJQJ^JaJmHsH"h4CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hZCJOJQJ^JaJmHsH%hP^z5CJOJQJ^JaJmHsH+hfvhP^z5CJOJQJ^JaJmHsH+hfvhfv5CJOJQJ^JaJmHsH(hPXh^CJOJQJ^JaJmHsH"h^CJOJQJ^JaJmHsHNhj̞Ξ,.df8v~Z\VX$a$gdNgdE)gd2gdZgdu $dha$gd4"$>RlΙЙPʚҚԚPfʸʦܦܦܦܦܦp^^"h1CJOJQJ^JaJmHsH"hBCCJOJQJ^JaJmHsH"ht}CJOJQJ^JaJmHsH"h'CJOJQJ^JaJmHsH"hqDCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h cCJOJQJ^JaJmHsH"h,?CJOJQJ^JaJmHsHf$8`h|̜ΜМޜ*,:JRf,ʸʦʔʂܔʔʔp^L"hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h&CJOJQJ^JaJmHsH"h3cqCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"hO-CJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"h'CJOJQJ^JaJmHsH"hqDCJOJQJ^JaJmHsH"hgd>$a$gdL$a$gdN&ܬ,.24T46:<^VX\^s]H3(hVh8!TCJOJQJ^JaJmHsH(hVhky"CJOJQJ^JaJmHsH+hVhNCJOJQJ\^JaJmHsH hVhky"CJOJQJ^JaJ(hVhNCJOJQJ^JaJmHsH(hVh00CJOJQJ^JaJmHsH"h:eCJOJQJ^JaJmHsH hVh8!TCJOJQJ^JaJ.hVhNCJOJQJ\^JaJmHnHu+hVhNCJOJQJ^JaJmHnHu^6xz~Ա,.24XXPRVXxr\r\+hVhNCJOJQJ\^JaJmHsH"h,pCJOJQJ^JaJmHsH(hVhNCJOJQJ^JaJmHsH(hVh8!TCJOJQJ^JaJmHsH"h:eCJOJQJ^JaJmHsH(hVhky"CJOJQJ^JaJmHsH+hVh>CJOJQJ\^JaJmHsH(hVh>CJOJQJ^JaJmHsH!  (46rԽoV=#3hVhCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH0hVhCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hVhCJOJQJ^JaJmHnHsHtH3hVhCJOJQJ\^JaJmHnHsHtH3hVhCJOJQJ\^JaJmHnHsHtH3hVh8!TCJOJQJ\^JaJmHnHsHtH-hfCJOJQJ\^JaJmHnHsHtH-h,pCJOJQJ\^JaJmHnHsHtH(hVh4CJOJQJ^JaJmHsH rtµĵ"(*,.248:>@DF˱˗~e~LD@D@D@D@6jh,p0JUhf]ujhf]uU0hVhhCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hVht/CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hVhCJOJQJ^JaJmHnHsHtH3hVhCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH3hVh:vCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH3hVhCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH3hVhCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH68<>BDVXZrtvxz 7$8$H$gdh]hgdE1 &`#$gdl6 FRTVZ\hjnprvxz3hVhCJOJQJ]^JaJmHnHsHtHhf]uh80JmHnHuh,pjh,p0JU h,p0J ,1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ 4NormalCJ_HaJmH sH tH TT >? Heading 1$$dh@&a$5CJaJmHsHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List F@F 4 Footnote TextCJaJmH sH VP@V 4 Body Text 2$dha$CJOJQJ^JmHsHJQ@J 4 Body Text 3$dha$ aJmHsH@& !@ 4Footnote ReferenceH*4 @24 E1Footer  p#.)@A. E1 Page NumberHC@RH <.Body Text Indentx^HbH W Balloon TextCJOJQJ^JaJ2B@r2 F= Body Textx4U`4 Wm_ Hyperlink >*phN^@N Wm_ Normal (Web)dd[$\$ mHsHtH44 ^Header  p#PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] = V %%%(h Oe&+9x?EN[2b.ohx2`<b :!"#H%%&&)*+6./9xBE8GfHIJhLN^PRSjULWBZ_bm4ooqrsruv2z{|} 2<TJf,Т^rFzbdefghijklmoqrstuwxyz{|~      !"#%&'(*3>4b& G"g{N6zcnpv}$)eŽƎ'*zuEMboqƒؓ =XXXXXXXXXX !(!!8@0(  B S  ? :݄ :Lل :݄ : ބ :ڄ : ڄ :Lބ :ބ : ߄ :ڄ uuHvHv>>~~> uuNvNvDD> 8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState a    EGNPmn  24SU*+HIBCY[/0;<>?BCMOST^_iltv !")*,-789:EFLOTUmnquBCVW\]_`hiln01ghrs<=NOqs 0 2 D F { |   n p   < = M O R T X Y i n p q    H I 34ciiogh=>gh)578?@EFOP"#$%01>?%&JKTUbclmopz{GITUdeyzlmrs  BDxyUWcdlntv|~%'6;PQbf23TWtx9:mn      / 1 _ ` n o !!!!@!F!!!!!!!!!!!""8"9"C"D"X"^"d"e"""""""""""""2#3#6#7#B#D#\#]#`#a#c#d#x#~#######$$"$#$*$+$J$P$$$$$%%L%M%O%P%W%X%%%%%0&2&d&e&w&}&&&&'''(')'*'`'n'''''''''''''''''''''''\(a(j(k(v(w((((((())))#*%***,*******7+:+\+^+++++,,9,@,`,a,,,,,,-P-R-b-e-----P.Q....///////// 0 0000011/212f2r222!3#3E3K33333 4 444!4"4+4,44444444444x5~555556666660727777777 8 8N8T8\8]8j8k8o8p8r8s88888R9X9m9n9p9q9999999*:+:4:5::::: ; ;;;W;X;;;<<8=?=====3>5>B>D>>>>>>>>>?????????'@(@@@@@@@@@AA,A-A4A6A}A~AAAAABBaBcBBBCCCC3D4D;DO?OUOXOxO|OOO'P(PfPgP{P|PPPPP9Q:Q^Q_QFRGRRRSS;S stMNpq?@op %&CDFGKLSTZ[]^|~ @B]_tuϦѦئڦ%&MNhiwyΧЧ<=KLijlmpq}֨ר'(EFVrxy  !+,-/QRTU]_٫ګ )*67DELMsuͬά ()ij 45>@KMfhopîͮήXYcgz{ίѯ$&EFڰܰZ[]^hjBCGKXZ^_;+.rtVXY{~۷ݷ @BFHsuwy~()+,VXúź !"*-8;>DGNPj n biho(5;<cdmnuv}~%'PQ23`a?!F!!!!!!!!"""W"^"w#~#I$P$v&}&a'n'\(a())**9,@,..//f2r2D3K3+4,4w5~566M8T8Q9X9;;8=?=== AAAA D!DDD2G9GHHIILL#M*MMM`NgNPPWS^STTUUVVWWHXOXY'YTZ[ZZZ![([d\k\\\@]G]^^aaccddee~ggjjjjokqkmm(n*npp@qCq`qbqrrrrrrascsuuHuw8w:wwwj|k|5}A}.035քل*+)+ijّڑUVȖɖjkǘȘZ`vw./:;͝ϝ<> }~]_~VXXYegY[IK:ѳ,.V su')!";>wy)+!"*-8>y~!";>I$B= VP&"G# hX'ޮ-<)%<6=+A(> 9F~Ef4J(ȉByRxN V] __ \_dm|8`/^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`5o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. M^`MhH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.z^`zo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(hH- ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.Ef4J __Pˮ G#Xˮ V]`ˮ A(>hˮ 9F|8`6=+\_ hX'I-<)ByR&B= 50Ѭ0$0050Ѭ0R,$00~         Rƫ0! $U2 MFBX *<^) 0?s5L0a?7`68*9z?L0a?;UjRJ?s5eJh@MuMkTaUTZ,o`y}g5rj;UjTZTt{-,47n}?8&lR.f"=:=\(io?:ex 2 B g q L| M 52 2 mx O  H&vy{) [2=\h %zqTck}8Vii}q!>eP.em ( '}<5B*  !;HSSUPp^i Q2BF0hmcf&  ?,E/GO/Wl TpBswe}/B}Pky !!R!!*!J!ky"f#tm#s$($Y$n%#%N3%r%z%^ &&D&P&s&Ny&)'m/'!A'_Z'p'y'j(eL(VN(T)+$)E)9S)*]*02*^t* +VR+-E,.-O-&[-y-. +.<.X. / e/yz/00u0:1*1E1U12/#2{2)3oC3 4b>4+5nu5:y506\6 6/6l6{'7/27Q7V7W78]8o8{9[!9D9#G9`9h9[o9u9(:~<F=$=I=>$>v>>?R? ,@(A@;AzA{}A*B /BYAB.`BsB^ClCmC-oCDjDqD~D!EX/ErLEqPEviEvEwFGVxVg.WtIWi_WX5X!LXYZ!Y)"Y$Y'YzQYD)Zw<[^v[1\c\$]G]j][s]^^|?^V^Q__%_6_Wm_ E`S`aa{aVb cmc'c0c":c=cec{>+NmFg2+7vIqfvwvL"(QXvz#mhRpZW$,p' 8\ .9?U $33)3n,=,?`/5MZf5w)^!({9<^y<mVrw3z /,O!z,RlWjY^BCJ:'4"u{(06WVV~ HN 2`CW@[j#{"- inRw >y9K%ol3Eu*ppM~%BZkhhn $H[SQz4k5ST dR1?Vc o 6]T4fn)tJ)ku",\!F-aJ'IRGISe#6*xBV["gxBd #,!2-9lhox+ /^AjX-1XR#1o:sBvx 8FGNY3dg|r:$dcp1Ujr uF"6KoA %7{=uob3He@Vc n3ep*}s=eri f!:}V9Sm:;mQpuFJ(]x|<og 83a"lT9k{$Wqq\)4?ABDGLOPRSUWZ[^`=`` ` ```(@``4@``` `$`&`(`0`2`8`:`<`>`@`D`F`H`L`N`P`R`V`\`b`d`h`j`l`p`t`x`z`````````````````UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial5. .[`)TahomaA$BCambria Math"1+t+tYB*_S*_S!42QHP ?42!xx6KorisnikSrdjanH          Oh+'0H    (08@6 Korisnik Normal.dotmSrdjan2Microsoft Office Word@F#@n@\}@\}*՜.+,D՜.+,, hp|  S_ 6 Title 8@ _PID_HLINKSA<F%http://hr.wikipedia.org/wiki/Biblijaj r )http://hr.wikipedia.org/wiki/Don_Quijotej V5:http://hr.wikipedia.org/wiki/Miguel_de_Cervantes_Saavedraj N!)http://hr.wikipedia.org/wiki/Jack_Londonj |,http://hr.wikipedia.org/wiki/Anatole_Francej L 5http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_Christian_Andersenj R1 -http://hr.wikipedia.org/wiki/Alphonse_Daudetj K,-http://hr.wikipedia.org/wiki/Herman_Melvillej N2-http://hr.wikipedia.org/wiki/Romanski_jezicij w.http://hr.wikipedia.org/wiki/Germanski_jezicij   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+-./012356789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPData ,1Table4WordDocument.VSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q