Naslov
Sintaktičko-semantička analiza glagola kretanja u hrvatskom jeziku iz dijakronijske perspektive
(A syntacitc-semantic analysis of motion verbs in Croatian from a diachronic perspective)

Autori
Cikač, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.10

Godina
2017

Stranica
354

Mentor
Raffaelli, Ida ; Žic-Fuchs, Milena

Ključne riječi
glagoli kretanja, kognitivna gramatika, konstrukcijska gramatika, dijakronijska semantika, hrvatski jezik
(motion verbs, cognitive grammar, construction grammar, diachronic semantics, Croatian)

Sažetak
Tema ovog rada je sintaktičko-značenjski opis glagola kretanja u hrvatskom jeziku. Teorijski temelji oslanjaju se na glavne postavke kognitivne i konstrukcijske gramatike. Kao teorijske okosnice rada ističu se enciklopedijsko poimanje značenja, uporabna baza analize te isticanje sveze sintagmatskih i paradigmatskih odnosa (sukladno Žic Fuchs 1991, 2009). U prvom dijelu ovog rada posvećenom sinkronijskoj analizi bavimo se definicijom kretanja koju gradimo u odnosu na pojam događanja kretanja (Langacker 1987, Talmy 2003), a u njegovoj definiciji oslanjamo se na kognitivnogramatičke i konstrukcijskogramatičke teorijske osnove. Metodološka okosnica ovog rada slijedi postavke uporabnog modela (Kemmer i Barlow 2000). U sinkronijskom dijelu analize oslanjamo se na mrežno dostupne baze jezičnih podataka (hrWaC, HNK), dok se u drugom dijelu rada posvećenom dijakronijskoj analizi osim navedenih izvora (hrWaC, HNK, Riznica) služimo i leksikografskim (Rječnik JAZU itd.) te književnim izvorima. Nakon definicije glagola kretanja ovaj rad predlaže sinkronijsku klasifikaciju glagola koja se oslanja na makrosastavnice 'put' i 'način kretanja' kao višerazinske sastavnice koje dodatno razrađujemo putem četiriju temeljnih značenjskih sastavnica ('suodnos trajektora i orijentira', 'medij kretanja', 'brzina kretanja' i 'način postizanja lokomocije'). Sukladno našem modelu analize promatramo značenjska obilježja događanja kretanja (npr. obilježja vezana uz trajektor ili orijentir) te sintaktičke osobine događanja u kojima se javljaju glagoli kretanja (intranzitivna, pseudotranzitivna i tranzitivna). Također, osvrćemo se i na pojam generičnosti u odnosu na glagole kretanja te prepoznajemo generičnost glagola ići, doći i trčati. Analizom događanja kretanja i njenih sastavnica gradimo sinkronijski klasifikacijski sustav koji u drugom dijelu rada provjeravamo iz dijakronijske perspektive. Drugi dio ovog rada posvećen dijakronijskoj analizi oslanja se na teorijske temeljce kognitivnog modela kao kod Geeraertsa (1997) ili Raffaelli (2009). Nadalje, model opisa glagola kretanja predstavljen u prvom dijelu rada dopunjujemo u sklopu dijakronijske analize promatrajući glagole kretanja kao polisemne lekseme, a analizu u drugom dijelu rada proširujemo raščlambom konstrukcija kao čimbenika gradbe značenja u suodnosu sa sintaktičkim strukturama (intranzitivnom, pseudotranzitivnom i tranzitivnom) te promatramo na koji se način ostvaruje njihova dijakronijska dinamika. Rezultati ovog rada ističu glagole kretanja kao zaokruženo i definirano značenjsko polje koje karakteriziraju fleksibilne granice (sukladno kognitivnom viđenju kategorizacije). Nadalje, ističe se dijakronijska stabilnost dotičnog polja, dok se kao bitni čimbenici klasifikacije i opisa sintaktičko-značenjskog ustroja glagola ističu konstrukcije kao nositelji i okosnice dijakronijske gradbe pojedinih značenja glagola kretanja. Na taj se način potvrđuju temeljne postavke kognitivnog i konstrukcijskog modela koji na temelju analize glagola kretanja u ovome radu pokazuju kompatibilnost svojih postavki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA