Pregled bibliografske jedinice broj: 902424
Kasnoantička i ranosrednjovjekovna nalazišta na području Novigrada
Kasnoantička i ranosrednjovjekovna nalazišta na području Novigrada // Novigrad nekad i sad / Kaštela, Slobodan (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2016. str. 162-175 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 902424 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kasnoantička i ranosrednjovjekovna nalazišta na području Novigrada
(Late Antiquity and Early Medieval Finds in the Novigrad Area)
Autori
Uglešić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Novigrad nekad i sad
/ Kaštela, Slobodan - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2016, 162-175
ISBN
978-953-331-142-5
Skup
Novigrad nekad i sad
Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 16.10.2015. - 17.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Goričina, Pridraga, sv. Martin, Mijovilovac, Manastirine, Martindol, Sumartindol, ranokršćansko doba, predromanika, starohrvatski nalazi
(Goričina, Pridraga, St. Martin, Mijovilovac, Manastirine, Martindol, Sumartindol, Early Christianity, Pre-Romanesque, old Croatian finds)
Sažetak
Nalazi ranokršćanskog i predromaničkog razdoblja s novigradskog područja povezani su sa srednjovjekovnim položajem Dolac, izrazito plodnim područjem koje se protezalo između današnjeg Novigradskog i Karinskog mora. Na tom prostoru, u neposrednoj blizini, odnosno na periferiji velike rimske ladanjske vile, u ranokršćansko je doba sagrađen kompleks s crkvom čiji prednji dio ima pravokutni oblik dok je njezin istočni dio trikonhalnog oblika. Po crkvi sv. Martina taj se prostor povijesno nazivao Martindol ili Sumartindol. Crkva je i danas u liturgijskoj funkciji a spada među najsačuvanije ranokršćanske objekte na našim prostorima. Pri istraživanju kompleksa pronađeni su brojni ulomci ranokršćanskoga i predromaničkoga kamenog crkvenog namještaja i ukrasnih dijelova arhitekture. U neposrednoj blizini sv. Martina tijekom ranoga srednjeg vijeka, na porušenim ostatcima rimske vile, sagrađen je kompleks samostana sa šesterolisnom crkvicom sv. Mihovila. Taj se položaj povijesno nazivao Mijovilovac ili Manastirine. Pri istraživanju toga prostora otrkriveni su brojni ulomci predromaničke kamene plastike i nekoliko dijelova ranokršćanskog podrijetla. Zapadno od crkvice sv. Mihovila, pri istraživanju dijelova rimske vile, pronađeni su ostatci najstarijih nastambi iz vremena doseljenja Slavena/Hrvata na ove prostore koji u biti predstavljaju adaptacije ruševina rimske arhitekture.Oko 300 m jugoistočno od crkve sv. Martina, na položaju Goričina, otkrivena je i djelomice istražena nekropola. Sveukupno su utvrđena 32 groba s nalazima koji manjim dijelom pripadaju vremenu kasne antike, dok ih je većina starohrvatskog podrijetla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
