Naslov
Podrijetlo nitrata u podzemnoj vodi zagrebačkoga aluvijalnoga vodonosnika
(Nitrate origin in groundwater of the Zagreb alluvial aquifer)

Autori
Kovač, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.10

Godina
2017

Stranica
255

Mentor
Nakić, Zoran ; Barešić, Jadranka

Ključne riječi
podrijetlo nitrata, zagrebački vodonosnik, stabilni izotopi vode i nitrata, molarni omjeri, korelacijska analiza, multivarijatne statističke analize, linearna regresija, trendovi nitrata
(nitrate origin, Zagreb aquifer, water and nitrate stable isotopes, molar ratios, correlation analysis, multivariate statistical analysis, linear regression, nitrate trends)

Sažetak
Nitrati predstavljaju jedno od glavnih onečišćivala podzemne vode u svijetu. U podzemnoj vodi zagrebačkoga vodonosnika okarakterizirani su kao jedna od pet glavnih grupa onečišćivala. Smanjenje koncentracije određenog onečišćivala najviše ovisi o definiranju njegovog podrijetla. Za potrebe određivanja podrijetla nitrata i povezanih geokemijskih procesa u podzemnoj vodi zagrebačkoga vodonosnika korištene su razne geokemijske i statističke metode. U okviru geokemijskih metoda određeni su stabilni izotopi kisika i vodika iz vode, te dušika i kisika iz nitrata. Također, napravljena je analiza molarnih omjera nitrata s kloridima, natrijem i kalijem. U okviru statističkih metoda korištene su korelacijske i multivarijatne statističke analize. Većina analiza napravljena je na dostupnim povijesnim kemijskim analizama podzemne vode, te na podacima izmjerenima u podzemnoj vodi i rijeci Savi uzorkovanoj za potrebe ovog rada. Stabilni izotopi vode pokazali su kako je podzemna voda izotopno najsličnija rijeci Savi i oborini iz Ljubljane. Interpretacijom rezultata stabilnih izotopa kisika i dušika iz nitrata utvrđeno je kako je podrijetlo nitrata za vrijeme uzorkovanja podzemne vode bilo organsko. Kao glavni izvori onečišćenja izdvojeni su otpadne vode i organsko gnojivo. Također, rezultati upućuju na to da denitrifikacija predstavlja zanemariv proces koji se odvijao u podzemnoj vodi zagrebačkoga aluvijalnog vodonosnika za vrijeme uzorkovanja. Korelacijske analize pokazale su kako kloridi i natrij predstavljaju vrlo bitne parametre u proučavanju podrijetla nitrata. Korištenje multivarijatnih statističkih analiza omogućilo je izdvajanje parametara koji se mogu koristiti kao pokazatelji antropogenog utjecaja. Također, korištenjem klaster analize određeni su piezometri na kojima glavni izvor onečišćenja predstavljaju otpadne vode, odnosno organsko gnojivo. Pritom se proučavanje molarnih omjera, prvenstveno nitrata i kalija, pokazalo kao ključno. Utvrđeno je kako se stabilni izotopi dušika i kisika iz nitrata, u kombinaciji s analizom molarnih omjera, mogu vrlo učinkovito koristiti u procjeni podrijetla nitrata na području zagrebačkoga vodonosnika. Osim toga, korelacijske i multivarijatne statističke analize pokazale su kako stabilnost i transformacija nitrata na promatranom području ovisi o koncentracijama otopljenoga kisika. Također, rezultati upućuju na to da se dušik u podzemnu vodu zagrebačkoga vodonosnika u velikim količinama unosi u obliku amonij iona nakon čega se nitrifikacijom pretvara u nitrate, što se slaže i sa izračunatim vrijednostima intervala karakterističnog za nitrifikaciju dušikovih spojeva. Trendovi su izračunati pomoću linearne regresije na četiri razine zajedno s njihovim intervalima pouzdanosti i predviđanja. Analiza trendova nitrata utvrdila je postojanje statistički značajnih silaznih trendova koncentracija nitrata, osim u priljevnom području crpilišta Petruševec te Sašnjak i Žitnjak, na kojima su utvrđeni statistički značajni, uzlazni trendovi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA